Članak iz Jutarnjeg lista:

Fizičari u potrazi za Božjom česticom

---

Naša urednica znanosti u Ženevi je imala privilegij promatrati spuštanje golemog detektora CMS koji bi trebao odgonetnuti tajne svemira


Ušli smo u veliku halu i zatekli mnoštvo ljudi sa zaštitnim kacigama na glavi. Stavili smo kacige, a zatim se konspirativno uputili u hodnik gdje je čuvar zatražio naše propusnice.

Naposljetku smo ušli u lift i spustili se u podzemnu dvoranu, 100 metara ispod površine Zemlje. Na momente mislila sam da sam na snimanju filma o Jamesu Bondu, no umjesto Daniela Craiga u podzemnoj dvorani ugledala sam golemu metalnu tvorevinu sličnu prstenu bečkog Pratera.

- Ovo je dio detektora CMS, jednog od najvećih i najsofisticiranijih uređaja na svijetu koji se sastoji od 15 dijelova. U njegovoj konstrukciji i izradi sudjelovale su brojne nacije: Francuzi, Talijani, Rusi, ali i Korejanci, Pakistanci i mnogi drugi - pojasnio je dr. Daniel Denegri (66). Bilo je to u utorak poslije podne kada sam stigla u Cern, Europski centar za nuklearna istraživanja u blizini Ženeve.


Ta “Meka svjetske fizike elementarnih čestica” jednim se dijelom nalazi u Švicarskoj, a drugim u Francuskoj. Tako sam u Cern ušla u Švicarskoj, a zatim prešla na francusku stranu. Vladalo je veliko uzbuđenje jer se za srijedu planiralo spuštanje najvećeg komada CMS-a, oko 2500 tona teškog centralnog dijela detektora koji sadrži magnet teži nego pet jumbo jetova.

- To je najveći supravodljivi magnet na svijetu koji će raditi na oko minus 269 Celzijevih stupnjeva. Dug je 13, a promjera 6 metara - pojasnio je Daniel Denegri, sin Splićanina i Parižanke koji godinama radi u Cernu, a sada je savjetnik na projektu CMS. Tijekom svoje višedesetljetne karijere fizičara, dr. Denegri nazočio je mnogim važnim događajima u Cernu, ali nije krio da je djetinje uzbuđen zbog spuštanja centralnog dijela CMS-a u podzemnu dvoranu.

Kako je akcija spuštanja najavljena kao prvorazredni medijski događaj, u srijedu oko sedam ujutro pridružila sam se skupini od 30-ak novinara, među kojima su bili i kolege iz BBC-a, Reutersa, National Geographica i AFP-a. Spuštanje se odvijalo uz pomoć posebne dizalice i to kroz “bunar” širok 24, a dug 100 metara. - Ovo je izazovni pothvat za inženjerstvo jer je između zida bunara i detektora svega 20 centimetara slobodnog prostora - izjavio je Austin Ball, tehnički koordinator CMS-a. Zatim je priznao da proteklu noć praktički nije spavao i da jedva čeka kraj dana kada će s kolegama inženjerima otvoriti šampanjac.

- Šanse da nešto krene prema zlu su 1 na prema milijun, recimo da meteorit udari u dvoranu i uništi 350 milijuna eura vrijedni detektor - rekao je Daniel Denegri. No, spuštajući se brzinom od devet metara na sat, centralni se dio detektora nakon desetak sati putovanja prizemljio u velikoj podzemnoj dvorani koju sam posjetila dan ranije.

Idućih mjeseci CMS će biti uštiman kako bi mogao biti spreman za eksperimente koji će početi krajem godine. Tada se očekuje pravo uzbuđenje.

Krajem godine, naime, u Cernu počinje pet milijardi dolara “teški” projekt LHC, jedan od najvećih, najskupljih i intelektualno najambicioznijih znanstvenih pothvata u povijesti. Projekt je započeo još 1989. godine, a ime je dobio po LHC-u (veliki hadronski sudarač), golemom akceleratoru smještenom u tunelu opsega 27 kilometara na dubini od 100 metara, dakle na istoj razini gdje je i spomenuti CMS te već spušteni detektor ATLAS. Zahvaljujući projektu LHC fizičari će pokušati rekonstruirati uvjete kakvi su vladali prije 13 milijardi godina, dakle u trenutku stvaranja svemira za koji se drži da je nastao Velikim praskom.

No, glavni cilj projekta jest uloviti Higgsov bozon, hipotetsku česticu koja je ključ za razumijevanje mase. Higgsov bozon, koji mnogi zbog njegove fundamentalne važnosti zovu “Božjom česticom”, još je 1964. godine teorijski predskazao britanski fizičar Peter Higgs. Otkriju li fizičari Higgsov bozon, bit će to istodobno i najbolja potvrda Standardnog modela, fizikalne teorije za koju se smatra da na najpotpuniji način opisuje materijalni svijet. - Ovo je važna godina za Cern i jako mi je drago što sam ovdje - rekao je dr. Danilo Vranić (59) iz Nuklearnog centra Darmstadt.


- Eksperimenti koji počinju u Cernu veliko su uzbuđenje za nas fizičare pa u šali kažem da je ovo najbolji poklon za moj 70. rođendan - rekao je dr. Guy Paić (70), profesor na Meksičkom nacionalnom sveučilištu (UNAM). Da u Cernu vlada atmosfera iščekivanja potvrdili su i dr. Nikola Godinović (47) i dr. Željko Antunović (56), splitski fizičari koji surađuju na CMS-u.

No, kako fizičari namjeravaju uloviti Higgsov bozon? Budući da je čestica dosad bila neuhvatljiva, smislili su “pakleni” plan u koji je uključena gradnja najvećih znanstvenih strojeva na svijetu. Prije svega, tu je LHC, akcelerator čije “srce” čine 1232 supravodljiva magneta koji su stajali milijardu i pol eura. Većina tih magneta već je postavljena u podzemnom tunelu, a radit će na temperaturi od oko minus 271 Celzijevih stupnjeva.

- LHC će biti najhladniji makroskopski objekt u Svemiru. U laboratorijima se postižu još niže temperature, od nekoliko tisućinki iznad apsolutne nule, ali to je u vrlo malom volumenu, a LHC je zaista makroskopski objekt od 27 kilometara cijevi na minus 271 Celzijev stupanj - istaknuo je dr. Godinović.

Kada LHC počne s radom, u njemu će se međusobno sudarati protoni. Svake sekunde bit će milijardu proton-proton sudara, a fizičari se nadaju da će jednom u tisuću milijardi sudara nastati jedan Higgsov bozon koji će se raspasti na takav način da će ga divovski uređaji CMS i ATLAS moći detektirati. Zato CMS, koji je smješten u podzemnoj dvorani u francuskom dijelu Cerna, i ATLAS, koji je nedavno spušten u podzemnu dvoranu na švicarskoj strani, imaju ulogu “mišolovke” ili “ribarske mreže”.

- O našim eksperimentima uvelike ovisi budućnost fizike elementarnih čestica - rekao je dr. Antunović. Robert Aymar, direktor Cerna, u jednom razgovoru prije dvije godine rekao je da će otkriće Higgsova bozona biti trijumf ljudskog znanja, ali ne i kraj fizike. Slično misli i Cernov teorijski fizičar Alvaro De Rujula.

- Najuzbudljivije bi bilo kada bi LHC mogao otkriti nešto što nismo mogli predvidjeti - izjavio je De Rujula nedavno časopisu New Scientist. U svakom slučaju, u idućih 15 do 20 godina, koliko se procjenjuje životni vijek LHC-a, fizičarima u Cernu predstoje brojna uzbudljiva istraživanja.






Što mislite, da li će im uspjeti?

Nadam se da hoće. A u tako kompleksnoj i golemoj spravi mogli bi uloviti i nešto što ne očekuju. Važno je pokušavati.

Btw, u vedama postoji opis puno manjih "atoma" i čestica nego što ih mi poznajemo. Ta su učenja preuzeli teozofi i prenijeli ih na Zapad. Nemam pri ruci ništa od toga, ali kad nađem možda stavim na duhovnost.

Moglo bi se ispostaviti da su drevni indijski vidovnjaci puno bolje od nas poznavali mikrokozmos i makrokozmos. Voljela bih kad bi se to i znanstveno dokazalo.

ovo zvuči zadivljujuće i uzbudljivo!
i ne sumnjam da će svašta otkriti...svakodnevno se puno toga otkriva.
a što se tiče istočnih mistika...pa nebi me uopće iznenadilo da se njihova učenja znanstveno dokaže. i da kažem: gle bili su u pravu. tko bi rekao!!

pa da, vjerojatno će nešto pronaći (ako cijela francuska ne odleti u zrak ), pitanje je što!

Dobra opaska silver: da li bi moglo što poći i po zlu?

Znanstvenici iz CERNa tvrde da su i na to mislili. Tvrde da bi se
dogodila katastrofa koju bi zamijetio malo tko osim znanstvenika. Cijev u kojoj se događa sudar energija nalazi se na dubini većoj od 100 metara. Ako i nešto izmakne nadzoru, pod zemljom bi nastala rupa u samom uređaju. Skupa šteta, veliki zastoj u napretku fizike, ali ništa više.

Samo me strah da ne otkre neku novu česticu koju neće moći objasniti sa već postojećim kvarkovima, pa će izmislit novi par

Šansa za novim otkrićem je velika. Možda otkre graviton.

Što je graviton?

Graviton wikipedia

To je zamišljena čestica bez mase koja bi svojim djelovanjem na bozone tvorila gravitacijsku silu.
Tada gravitacija ne bi bila zamišljena kao svinuće prostorvremena, nego bi sve bilo posljedica djelovanja gravitona. Nastaju i u promjenjivom magnetskom polju.
Nisu još otkriveni, ali ako se otkre, tada će to biti veliko otkriće i napredak u fizici.

kul.

danas uz jutarnju kavicu čitam ja novine 24 sata i vidim članak koji glasi:
da se u CERN-u, jednom od najpoznatiji i najčuvenijih instituta na svijetu, na granici Švicarske i Francuske, 10. rujna izvodi eksperiment - pokus Velikog praska, koji uključuje također i stvaranje crnih rupa.
jedna grupa znanstvenika je za izvođenje ekspertimenta, dok se druga protivi, uvjeravajući javnost da će se rupe spojiti u jednu veliku, te tako i "progutati" i samu Zemlju.

Omega, možeš li nam ti malo više o tome reći???

Radi se o LHC projektu... Hadroni će se ubrzavati i sudarati pri velikim energijama.
Moguće je da nastane crna rupa, ali nisam siguran na koji način, trebao bih si to malo više pročitati.

Uglavnom, ako nastane crna rupa, ta crna rupa bila bi veoma mala. Udruživanje tih mini crnih rupa je moguće samo ako je Hawking u krivu što se tiče zračenja crnih rupa, a ako je u pravu, tada bi te crne rupe trebale u trenutku nestati u provali gama zračenja.

U CERNU su dosada otkrili W i Z bozone, a isto tako i antivodik.
Trenutno traje potraga za Higgsovim bozonom.

Imamo već tu temu, ali neznam točno gdje, ja sam je otvorila kad sam prvi put naišla na članak o tome.

kaj je to bozon??
možeš malo pojasniti meni neznalici??

Ništa se strašno neće dogoditi, ovaj projekt može jedino koristiti znanosti. Ili će se otkriti nešto novo, ili će se potvrditi sve pretpostavljene teorije. Puno toga ovisi o Higgsu i to je to.