Danas ću vjerojatno napisati kada se može promatrati satelit. Vidljiv je na kratko, ali je sjajan.

Baš dovršavam jednu radnju koju sam započeo još prošle godine.
Rad se zove ''Određivanje prostornog izgleda Plejada pomoću Pickeringove metode''.

Prvo sam si odabrao 10 zvijezda Plejada. Moj prvi cilj bio je odrediti njihovu prividnu magnitudu pomoću 6 poredbenih zvijezda i Pickeringove metode.
Tada sam pomoću izvedene formule izračunao udaljenost pojedine zvijezde Plejada u parsecima.
Sljedeći cilj bio mi je odrediti 3D koordinate svih zvijezda Plejada uz pretpostavku da se zvijezda Merope nalazi u ishodištu s koordinatama 0,0,0.
Za to sam si morao izvoditi formule, i na kraju sam dobio 3 formule, svaka za jednu od koordinata.
Sada kada imam koordinate za svaku od 9 zvijezda Plejada (Merope se ne računa jer ima 0,0,0), sutra idem prijatelju koji će mi to izmiksati u 3D studio maxu pa ćemo ''snimiti'' pogled sa svih strana na tako dobivene Plejade.
Ako nekoga zanima ovo što sam napisao, neka kaže i rado objasnim korake kojima sam dolazio do rezultata pa da tako možete napraviti svoju radnju ako želite, pa bismo usporedili rezultate.

I ako netko želi, mogu slike dobivene u maxu ovdje postati pa da vidite što smo dobili. Naravno jednu sliku ćemo napraviti pomoću izračunatih koordinata na temelju pravih rezultata, te tako usporediti slike i točnost.

Naravno pretpostavljam da će uspjeti to napraviti u maxu.

Radnja je lagana, najteži dio bilo je izvođenje formula za koordinate. Tu sam se malo napatio, ali ok.

I da. Ako netko ima ideju za neku zgodnu radnju, neka kaže. Nedostaje mi ideja, a rado bih nešto radio

Sorry, Phoenix, ovo kužim samo napola...

Može

Dakle na slici je prikazano sve što treba za račun. Crvenim su označene udaljenosti zvijezda od nas, zeleno su označene koordinate u parsecima, alfa je deklinacija, a beta je rektascenzija zvijezda.

Merope se nalazi u točci s koordinatama 0,0,0

Pomoću pravokutnih trokuta sa slike dobe se vrijednosti koordinata.

No treba objasniti zašto te koordinate izgledaju baš tako.

Dakle linija koja povezuje Sunce i Merope nazvao sam ''nultom linijom''. Ona prati koordinate 0,0, a koordinata D se mijenja. Ta linija se nalazi na zamišljenoj ravnini čija je visina = 0. Na toj ravnini nalaze se koordinate Y i D, a koordinata h nam govori koliko je neka zvijezda udaljena od te zamišljene ravnine.

Kako se visina povećava, tako se povećava razlika dubine i smanjuje se Y.

Visina h se lako dobi jer se nalazi u pravokutnom trokutu d'(to je plava dužina od Sunca pa do mjesta gdje se plava i zelena linija h sijeku) i d2, a kut alfa nađemo pod podacima.
Dakle dobi se da je

h = sin(alfa) * d2

Koordinata Y se također nalazi u pravokutnom trokutu, ali ovaj puta radi se o trokutu Y, d' i dx ( dx je d1 - D).

d' = cos (alfa) * d2

Y = sin (beta) * d' -----> sin (beta) * cos (alfa) * d2

Koordinata D dobi se ovako:

d1 - dx = D

dx = cos (beta) * d'

dakle dx = cos (beta) * cos (alfa) * d2

Kordinata D = d1 - ( cos (beta) * cos (alfa) * d2 )

Hmmm, sada vidim da nisam pojednostavio

Oprosti, ali ja sam posljednji put ovakve račune vidjela 1983, a one crteže nikada iako znam o pitagorinom poučku i nekim osnovama nešto sitno, nisam bila loša u tome, samo - gle prije koliko godina

Moraš pozvati korisnike koji se u to bolje kuže ovamo, pošalji pp ekipi koja zna malo više matematike, ja čitam, ali ne pratim

Pokušat ću bez ikakvih računa iako mislim da to neznam tako objasniti. No pokušat ću.

Dakle kada mi gledamo neke 2 zvijezde na nebu. One se ne nalaze na istom mjestu zato što se razlikuju po koordinatama.

Dakle možemo izmjeriti visinu neke zvijezde nad horizontom, maksimum je 90° i to je zenit, točka vertikalno iznad glave promatrača.
No ima još jedna koordinata. Azimut. To nam govori o tome u kojem smjeru se nalazi neka zvijezda, je li viša prema sjeveru s obzirom na zenit, ili prema zapadu ili pak prema jugu. Azimut može ići do 360°.

Slične su nebeske koordinate. Deklinacija je kao visina zvijezde, a rektascenzija je kao smjer gdje se nalazi zvijezda.

Dakle 2 zvijezde s početka posta koje promatramo razlikuju se u barem jednoj od tih koordinata ili u obje.
Deklinaciju i rektascenziju si možemo zamisliti kao meridijane i paralele. Deklinacija nam po paralelama govori o visini, a rektascenzija nam po meridijanima govori o smjeru.

Kada mi promatramo 2 zvijezde, tada nam se one razlikuju po prividnom kutu. Na primjer prividni promjer Mjeseca je 0.5°. Kada bi 2 zvijezde prividno bile razmaknute kao što je prividni promjer Mjeseca, tada bi bile razmaknute za pola stupnja.

Tako se određuje razlika u deklinaciji i rektascenziji među zvijezdama. Ako neka zvijezda ima deklinaciju 60°a druga 45°tada je druga 15° niže od prve bez obzira u kojem smjeru bila pojedina od tih zvijezda.
Dakle mi si te zvijezde možemo zamislit kao da imaju istu rektascenziju, a da se razlika u deklinaciji ne promijeni.
Tako sam si olakšao da dobim koordinatu visine.

No sa rektascenzijom je malo drugačije. Ako imamo zvijezde različite deklinacije i rektascenzije, tada ne smijemo zamislit kao da imaju istu deklinaciju jer se tada kut među njima mijenja s visinom.
To je zato što meridijani prolaze kroz istu točku, a paralele ne. Tako kada imamo 2 zvijezde na recimo visini od 20° sa razlikom rektascenzije 25°, tada ako ih postavimo na visinu od 60°, one se međusobno prividno približe jer meridijani se sijeku u polu, pa će na visini od 60° razlika rektascenzije biti recimo 12° (govorim napamet)
A ako si te zvijezde zamislimo da obje imaju istu rektascenziju, dakle razlika ne postoji, tada bude razlika u visini ostala ista. Dakle zato si smijemo zamislit da zvijezde imaju istu rektascenziju za lakše računanje koordinate H.

Uh, malo odmor

He, ovo već bolje zvuči

Evo opet slike. Kut alfa je deklinacija o kojoj sam pričao, a kut beta je rektascenzija.

Na slici se vidi da je Merope niže od zvijezde X, i bliže nama od te zvijezde.

Uzeo sam si da Merope ima koordinate 0,0,0, stoga nalazi se u ishodištu 3D koordinatnog sustava.
Sada je bitno skužiti što mislim na zamišljenu ravninu i nultu liniju.
Nulta linija je ova linija od Sunca do Meropea, i dalje u tom smjeru. Kada se nešto nalazi na toj liniji, tada ima visinu 0 i koordinatu Y 0.

Nulta linija nalazi se na zamišljenoj ravnini koja se proteže poput plahte na nultoj visini u svim smjerovima koordinata Y i D.
Koordinata H označuje koliko je nešto iznad ili ispod te zamišljene ravnine.

Koordinata H jest okomita na ravninu zato jer su sve dimenzije međusobno okomite. To je spuštena linija od zvijezde do ravnine gdje je H = 0.
Napisao sam kako se H dobi: sinus alfa puta d2 (udaljenost zvijezde od nas).
Kao što sam napisao, mi si možemo zamisliti da zvijezde imaju istu rektascenziju, a da se deklinacija (alfa) ne promijeni. Stoga isto je da li se Merope nalazi ovdje gdje je nacrtan na slici, ili se nalazi na plavoj liniji, kut alfa ostaje isti.