Prijatelj i ja smo obradili podatke koordinata u 3D studio maxu i snimili nekoliko pogleda sa raznih pozicija. Za sjaj smo varirali radijus kuglica. Koristili smo podatke iz mojih promatranja koje imaju mala odstupanja od pravih vrijednosti.

Koordinate pojedine zvijezde izračunate pomoću formula s obzirom na Merope čije koordinate su 0,0,0.

H = visina
Y = udaljenost od nulte linije
D = dubina s obzirom na Merope

ATLAS
H = 0.208
Y = 1.404
D = 8.805

ALCYONE
H = 0.3026
Y = 0.5594
D = 5.988

ELECTRA
H = 0.33487
Y = -0.7365
D = 11.588

PLEIONE
H = 0.39948
Y = 1.51655
D = 16.8289

CELAENO
H = 0.6078
Y = -0.67857
D = -2.603

MAYA
H = 0.78962
Y = -0.2353
D = 3.1679

TAYGETA
H = 1.07384
Y = -O.5786
D = 13.8767

STEROPE
H = 1.0443
Y = -0.125
D = -1.4823

ASTEROPE
H = 1.1825
Y = -0.205
D = 7.0326

Ovo su koordinate zvijezda izražene u parsecima. Mi smo si svaku koordinatu povećali 10 puta zato jer su nam bile premale. Omjer ostaje isti, a lakše je napraviti sliku.

Kada bi H bila negativna, tada bi značilo da se neka zvijezda nalazi ispod zamišljene ravnine, a takvih ovdje nema. Dakle Merope je prividno najniži.

Kada je koordinata Y negativna, to znači da se nešto prividno gledano nalazi s desne strane od nulte linije.

Kada je koordinata D negativna, tada to znači da se neka zvijezda nalazi bliže prema nama s obzirom na Merope gledano po nultoj liniji.

Ako netko ima 3D studio max, tada si može unijeti koordinate zvijezda i dobit će prostorni raspored zvijezda Plejada. Prijatelj i ja smo napravili različit radijus zvijezda tako da se lijepo vide Plejade, ali samo s jednog mjesta gledanja.
Koristili smo veličine s obzirom na sjaj:

STEROPE 8
ASTEROPE 10
CELAENO 11
PLEIONE 12
TAYGETA 14
MEROPE 16
ATLAS 18
ELECTRA 18
MAYA 18
ALCYONE 23

Sada su slike koje smo mi dobili. Iznad svake slike napisat ću koordinate gdje je postavljena kamera i koordinate prema kojima je kamera uperena, ispod slike ću malo napisati nešto o dobivenoj slici. Koordinate su 10 puta povećane radi lakšeg posla.

KAMERA H,Y = 0, D = -1046.92, pogled na 0,0,0


Ova slika je zapravo primjer pogleda sa Zemlje na Plejade. Dakle budući da smo koordinate deseterostruko povećali, tada ova koordinata D = -1046.92 znači da je po mojim mjerenjima Merope od nas udaljen 104.692 parseka.
Ova slika pokazuje nevjerojatnu točnost dobivenih rezultata. Evo prave slike Plejada pa usporedite.



Nisam očekivao ovakvu točnost.

KAMERA H,Y = 0, D = -100, pogled na 0,0,0


Ovo je pogled na Plejade kada bismo bili 10 parseka od Meropea i gledali na Plejade. ''Sjaj'' zvijezda na ovoj slici nije realan zato što smo mi koristili veličinu kuglica kao sjaj, a ne samu svjetlost. Na ovoj slici je Celaeno jedna od sjajnijih zvijezda, a zapravo nije.
Stvar je u tome što nam je on bliže od ostalih pa se ta kuglica u programu zbog blizine vidi tako velika.

KAMERA Y = 0, H = 30, D = -100, pogled na 0,0,0


Ovo je pogled na Plejade sa blage visine da se bolje vidi njihova prostornost.

KAMERA D,H = 0, Y = 300, pogled na D = 58.275, Y,H = 0


Ovo je pogled sa boka Plejada. Mi gledamo sa desne strane. I mene je malo začudilo kako ovaj otvoreni skup izgleda naprosto kao kobasica. Donekle je logično, no svejedno kako sam takve koordinate dobio

Eto, takav je prostorni smještaj zvijezda Plejada koje smo dobili pomoću koordinata temeljene na mojim razultatima mjerenja.

A sada obrada na temelju pravih rezultata.

Koordinate:

ATLAS
H = 0.21384
Y = 1.4434
D = 6.545

ALCYONE
H = O.3083
Y = 0.5698
D = 2.606

ELECTRA
H = 0.3272
Y = -0.7198
D = 3.501

PLEIONE
H = 0.3904
Y = 1.482
D = 8.623

CELAENO
H = 0.6106
Y = -0.6817
D = -7.272

MAYA
H = 0.808
Y = -0.2408
D = 0.24

TAYGETA
H = 1.035
Y = -0.5577
D = 4.148

STEROPE
H = 1.0986
Y = -0.132
D = -1.56

ASTEROPE
H = 1.25543
Y = -0.2174
D = 8.4852

U ovom slučaju Sunčeve koordinate su:
H = 0
Y = 0
D = -110.132

Pogled sa 'Zemlje'


Pogled sa udaljenosti od 10 parseka od Meropea


Pogled sa iste koordinate dubine, ali sa 3 parseka visine s obzirom na zamišljenu ravninu


Pogled sa ''strane''. Sunce je prema desno.


Pogled sa 'visine' prema 'dolje' da se vidi raspored zvijezda lijevo-desno u prostoru. Sunce je prema desno


Pogled sa suprotne strane, 'odostraga' sa iste udaljenosti od Meropea koliko je i Sunce

A sada nešto drugo. Napravio sam sustav Albireo uz jedan zamišljeni planet.

Ovo je pravi sustav zvijezde Albireo



A ovo je moj pokušaj ''oponašanja'' toga

Još jedna

Južne Plejade aka IC 2602



Ovaj otvoreni zvjezdani skup je dobio ime po mladim vrućim plavim zvijezdama koje ga tvore, a slično je i u otvorenog skupa Plejade.
IC 2602 se nalazi južnije od najjužnijeg dijela zviježđa strijelac i vidljiv je golim okom.

Blizu tog skupa se nalazi bijeli superdiv Canopus, ujedno i druga najjajnija zvijezda noćnog neba.

Ic 2602 i Canopus se nalaze na južnom dijelu neba. Ondje se nalaze i
Magellanovi Oblaci



Slika prikazuje te galaksije kako se one vide golim okom. Vidi se da su sjajne. To su zapravo pratioci naše galaksije tipa IRR (nepravilne).

Veliki Magellanov Oblak je poznat po eksploziji supernove 1987 A.



Supernova se dogodila u području crvenkaste maglice na slici poznate kao maglica Tarantula



To je velika rađaonica zvijezda, najveća poznata.

Jasno je zašto se te galaksije zovu 'oblaci'


Južni dio neba ima mnogo sjajnih zvijezda i zanimljivih maglica.

Južni Križ i maglica Vreća Ugljena



Pomoću južnog križa se može locirati južni nebeski pol, jer najsjajnija zvijezda 'južnjača' je pete magnitude i teško je vidljiva.

Taj južni križ se često spominje u knjigama

Da, nalazi se i na zastavama nekih država.

Trenutno su Mars i Saturn međusobno blizu na nebu u zviježđu lava. Preporučam gledanje Saturna uz teleskop srednjeg povećanja. Ovako izgleda na 100 puta povećanja:



Uz Saturn se može vidjet i Titan, njegov najveći satelit za kojeg ne znam zašto se ne vidi na ovoj slici, zato mislim da je photoshop, ali nema veze.

Mars je također vidljiv, a nalazi se blizu Saturna u zviježđu lava.




Ovo je lav, a Saturn i Mars se nalaze malo ispod Regula (najsjajnije plave zvijezde sa slike).

Svi skupa daju lijep prizor, imate osjećaj kao da je cijelo nebo puno sjajnih zvijezda

Nice

ja ipak ne kužim koja je bila poanta onog računanja s plejadama.

Računao sam 3D koordinate zvijezda s obzirom na zvijezdu Merope koju sam stavio u ishodište 3D koordinatnog sustava.
Zašto sam računao? Zato što čovjek ne može vidjet 3D, samo 2D, točnije nešto između 2D i 3D jer imamo 2 oka. Uglavnom kada Plejade gledamo na nebu, tada nemamo pojma kako izgledaju u dubini prostora, ali možemo zvijezde rasporedit u 2 koordinate.

Plejade:



Ovako vidiš Plejade na nebu. Pomoću deklinacije, rektascenzije i udaljenosti svake od zvijezda ja sam pomoću vlastitih izvedenih formula izračunao 3D koordinate ostalih zvijezda Plejada, Merope sam si zadao kao 0,0,0.

U programu 3D max sam složio kuglice na tim određenim koordinatama i dobio 3D izgled otvorenog zvijezdanog skupa Plejade.

Malo sam okretao pogled oko tih složenih kuglica i ulovio screen sa 3 različitih položaja da se otprilike vidi raspored zvijezda Plejada u prostoru.

Prva slika prikazuje kako one izgledaju sa Zemlje (otprilike, nisam pogled stavio točno sa mjesta gdje je Zemlja)





Ovu drugu sliku sam 'slikao' sa mjesta koje je malo bliže Plejadama, to jest ovako nekako bi nam izgledale Plejade da su nam bliže (veličina kuglica u ovom slučaju nije proporcionalna sjaju zvijezda)




Zadnja slika nam prikazuje dubinski izgled Plejada, kako bi one izgledale da smo mi jako blizu njih malo sa strane (Zemlja je u smjeru crne linije koja ide prema lijevom donjem kutu slike).




Zato sam računao, jer inače ne mogu znati kako Plejade prostorno izgledaju (nigdje nema takvih podataka, barem nisam našao).

i, što sad s tim znanjem o njihovom prostornom smještaju?

To nam možda može pomoći u razumijevanju nastanka zvijezda... Otvoreni skupovi nastaju iz molekularnog oblaka.

Uglavnom nam ta informacija može reći o 3D izgledu Plejada, ali ostalo i ne tako puno