pa di je tu vama logika a...???

logika je kad logicno zakljucujes o necemu jel da.....

recimo ja kad vidim kobca da me mjerka ispod oka ja odmah mogu logicki zakljucit sta mi se sprema.....nema tu vel'ke logike.....

Dosta zajebancije, idemo na posao

Alpha je napisao/la:

Sto je logika? Wikipedija kaze: "Logika je grana filozofije. To je znanost o oblicima ispravne (pravilan, ispravan, točan) misli i metodama spoznaje. Logika sa metodologijom je jedna od osnovnih filozofskih disciplina." Po meni je logika nacin povezivanja misli te iznalazenja odredjenog zakljucka. Ako su premise pogresne ili nedovoljne, unatoc dobroj logici, rezultat ce, moguce, biti pogresan. Isto tako netko moze imati sve prave parametre ali da slijedom vlastitog pogresnog slaganja istih na koncu ipak proturi krivu konkluziju. E sad...postoje misljenja kako logika postoji samo u apsolutnim slucajevima, a da je sve ostalo zapravo razmisljanje. Naime, po toj osnovi logika nikada ne moze biti u krivu vec samo u pravu. Da li je logika nesto univerzalno i objektivno ili svatko od nas posjeduje neku svoju logiku?

Logika je determinističko povezivanje misli i zaključaka do kojih smo došli, a sve s ciljem da pokušamo doći do novog zaključka i odgovora na pitanje. To je samim time i način povezivanja misli, ali bit je da je sve determinističko, dakle razlog-rezultat ili uzrok-posljedica.

Za dobro logičko povezivanje, potrebno je imati definirane ''činjenice'' koje ćemo onda pokušati povezati i doći do zaključka. Logika je zato dobro ostvarena u striktnim disciplinama, kao što je to na primjer matematika. U njoj je sve definirano, postoje teoremi koji se onda dokazuju upravo logikom, a pritom se ti teoremi, kao valjani i logički dokazani zaključci, nadalje koriste da se dođe do novog teorema i zaključka. Općenito u znanstvenim disciplinama logika je glavno oružje za dokazivanje i pobijanje tvrdnji.

Međutim van toga, u svakodnevnim situacijama i događajima, logika je podosta subjektivna stvar, zbog načina povezivanja misli koje nije isto kod svih. U životu nema tako nepogrešivo definiranih stvari i teorema kao što je to u matematici, u stvarnom životu stvari variraju i ovise o samoj situaciji, drugim riječima u stvarnom životu 1+1 nije uvijek 2. Prilikom logičkog razmišljanja, mi poopćavamo situacije iz života, generaliziramo, da bismo lakše došli do zaključka.
Da bi logički zaključak bio valjan, potrebno je sve korake definirati, a pritom lako dođe do pogrešaka, a onda se lako dođe i do nevaljalih zaključaka. To znači da je jako bitno uočiti i shvatiti koliko smo mi zapravo poopćili neku situaciju, koliko mnogo smo zapravo pretpostavili, da bi onda dalje zaključivali. Što mi više poopćavamo i pretpostavljamo, to će krajnji zaključak biti više varijabilan.

Netko će reći da je logika različita stvar od mišljenja, ali opet i logika je samo način razmišljanja, naše viđenje svijeta, ovisna o našem ograničenju spoznavanja svijeta... Može se logika poistovjetiti sa odnosom uzrok-posljedica, pa bi ona samim time bila nepogrešiva, ali samo za nas. Što se tiče predviđanja ljudskog ponašanja, tu niti jedna logika nije nepogrešiva, jedino eventualno Božja, a to nije naša kategorija spoznavanja.
Zato za mene je logika objektivna, ali istovremeno i subjektivna stvar. Razlog tomu je, osim gore naveden, i taj što kada bi logika bila prosto objektivna stvar, tada u njoj ne bi povezivali misli niti naše subjektivno viđenje svijeta, već samo prosto dokazane i nepogrešive činjenice. To bi značilo da logika postoji samo u matematici i ostalim disciplinama gdje je pojedinac više-manje lišen svog mišljenja jer koristi već dokazane i nepogrešive teoreme i činjenice da dođe do zaključka.

Drugim riječima, van toga logika ne bi bila logika, već samo mišljenje i način povezivanja misli. Odgovor na pitanje ovisi o tome kako se mi zapravo postavimo, što je za nas logika. Za mene je logika više objektivna nego subjektivna stvar, ovisna o načinu razmišljanja pojedinca i njegovom viđenju svijeta (to je po meni isto jako važno), a opet objektivna zato jer mi možemo i ovako dolaziti do 'savršenih' zaključaka, ako dobro definirano sve korake koje smo koristili. To bi postavilo logički zaključak kao matematičku vjerojatnost u stvarnom životu, dakle vjerojatnost da je zaključak istinit ili da će se ostvariti.

Osobno, moji najčešći krajnji zaključci su baš poput matematičke šanse, najvjerojatnije je ovo, ali niti ova mogućnost nije isključena, a nije ni ova treća, makar mala je šansa da je istinita. Dakle, moj krajnji zaključak je zapravo kao raspored vjerojatnosti za različite mogućnosti koje sam uzeo u obzir i do kojih sam došao. Netko drugi bi došao do nečeg drugog... Jednostavno, poopćavanjem stvari lakše dolazimo do zaključka, ali treba paziti da se ne pretjera u tome, pa da ne bismo imali zaključak tipa ''Bog ne postoji'' ili tome slično.

Eto

_________________
(\_/)
(O.O)
(> <) I do not know how to kiss, or I would kiss you. Where do the noses go?

Svaka cast. Eto, razuvjeren sam Logika je ipak pogresiva, ali ako nemamo dovoljno cinjenica pomocu kojih bi mogli doci do istinitog logickog zakljucka. I neistinit logicki zakljucak je logican, ali pogresan. Konacno sam shvatio.. jeeeeej! (valjda)

Primjer sa matematikom je odlican, makar niti matematika nije 100% logicna. Evo sjetio sam se jednog matematickog zadatka iz skole. koji razumijem, logican je ali nema smisla (barem meni). Pa da vas pitam: Koliko je pola puta pola? Netko ce reci 1? Nije. Odgovor je 0.25

Znaci ovo ima logike posto je 0.5 puta 0.5 = 0.25, ali nema smisla da mnozenjem dvije polovice dobijemo manje od pola :/

A za dani zadatak...
Matematika je naizgled veoma nemaštovita i stroga disciplina gdje koristimo samo dokazane teoreme da riješimo zadatak. No nije baš tako... Matematika može biti veoma maštovita, ako je pojedinac koji ju koristi maštovit. Brojevi se mogu slikovito zamišljati na različitim pravcima, ravninama, situacijama... I onda se slikovito može zamisliti i rješenje koje nam onda, u nekim situacijama, može biti jasnije. Pa tako i sa danim primjerom.

Ovaj primjer, 0.5 * 0.5, mislim da je to najbolje slikovito zamisliti kao i svako množenje. Ovako:

Kao da dođemo u dućan i naručujemo.

2 * X = Dobar dan, daj mi 2 iksa
3 * Y = Daj mi 3 ipsilona

A u ovom slučaju imamo 0.5 * X = daj mi pola iksa, a X je broj 0.5, dakle pola. I onda zadatak glasi: Daj mi pola od pola. A to je 0.25.

Ili, na polici je pola bijelog kruha, a mi pokažemo na njega i kažemo ''daj nam pola od toga''

Vidim Omega da te matematika dobro ide pa reko da ti postavim jedno lagano pitenje...

Recimo na Velebitu je 0 stepeni a u Zagrebu je duplo toplije.
Koliko je stepeni u Zagrebu?

273°C

Aj sad pitaj kako

Kako?

da.....kako......??

Dakle imamo 3 skale za temperaturu: Celzijeva, Farenheitova i Kelvinova.
Celzijeva i Farenheitova su proizvoljno određene, za Celzijevu je određeno da nula bude točka ledišta vode.

No kakvo je toplinsko stanje neke tvari, to govori samo Kelvinova skala koja je jedina 'realna' u ovom slučaju. Ona počinje od točke apsolutne nule gdje ne postoji nikakva termalna energija, nikakvo micanje, nikakav život. Toplina tijela jest zapravo kinetička energija čestica unutar tog tijela. Kelvinova skala daje omjer termalne energije neke temperature tijela. Kako je nula stupnjeva celzija zapravo 273 po Kelvinovoj skali, tada bi duplo toplije, drugim riječima duplo energičnije stanje bilo 546 kelvina, a to je 273°C.

Eto kako

Priznaj, nisi očekivao da ću odgovoriti

Zivjela WIKIPEDIAAAAAAA...!!!

bravo Omega.....

aj sad lijepo priznaj da sad gledas na tv-u onaj film.....na 1. programu....aj nemoj se sramit......mislim meni je logicno da ga gledas pa......

Misliš da mi je trebala wikipedija? Misli i dalje...

Naravno da gledam, moj the best film

i znas li kako ce zavrsit film....meni je logicki da se oni ozene na kraju.....jel tebi to logicno....??