ovo bi bila mala šetnja kroz povijest

1633. - Italijanski astronom Galileo Galilej stigao je u Rim za suđenje pred Inkvizicijom zbog tvrdnje da se Zemlja okreće oko Sunca. Osuđen je na kućni pritvor na svom malom imanju nedaleko od Firence.

1787. - Umro je matematičar, fizičar, astronom, filozof, pjesnik i univerzitetski profesor Josip Ruđer Bošković

1920. - Društvo naroda priznalo je Švicarskoj status stalno neutralne zemlje.

1959. - Barbika je puštena u prodaju.

1895. - Patentiran je filmski projektor

1988. - Otvorene su XV zimske olimpijske igre, u Kalgariju, Kanada.

Uh, puno toga

Danas se obiljezava 65 godina od savezickog iskrcavana na Normandiju...ujedno to je i bio pocetak kraja Hitlerovom divljanju po Evropi....
Bitka za Normandiju vodila se 1944. između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Šezdeset godina kasnije, invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.

Većinu savezničkih snaga činile su američke, britanske,kanadske i francuske jedinice. Druge zemlje, čiji vojnici su također sudjelovali u bici, bile su Australija, Belgija, Čehoslovačka, Grčka, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška i Poljska.

Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na dan 6. lipnja ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na europskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea.

koliko ih je od tih tri milijuna (nevjerovatna brojka) poginulo?

Osnovan prvi partizanski odred u Hrvatskoj (1941.)
Umro Niccolo Macchiavelli (1527.)

Rođen pisac Gustav Krklec

Rođen: 23. lipnja 1899. u Udbinji kraj Karlovca
Umro: 30. listopada 1977. u Zagrebu

Nakon Prvog svjetskog rata Krklec je objavio dvije zbirke Lirika 1919. i Srebrna cesta 1921., koje su doživjele veliki uspjeh. Istodobno je tiskana drama Grobnica. U tome autobiografskom tekstu kaže da se rodio posljednje godine prošloga stoljeća (23. lipnja) kao zakoniti sin Gustava Krkleca, stare zagorske korenike, i Hermine Krklec, rođene Wells. Rodno mu je mjesto Udbinja, kraj Karlovca, no djetinjstvo je proživio u zagorskome selu Maruševac.
Žustrina i borbenost krasile su njegov temperament od rane mladosti, pa je tada zbog sudjelovanja u prosvjedima protiv bana Cuvaja morao napustiti varaždinsku i upisati se u zagrebačku Gornjogradsku gimnaziju. Zbog loših ocjena mora opet mijenjati gimnaziju. Tada odlazi na Sušak, a zatim je studirao filozofiju u Zagrebu. Uz poeziju, Krklec rano počinje pisati feljtone i surađivati u novinama i časopisima. S A. B. Šimićem uređuje znameniti časopis Juriš. Kao reporter Glasa SHS odlazi u Beograd i u tome gradu živi od 1922. do kraja Drugog svjetskog rata. Tamo su nastale i njegove zrele zbirke San pod brezom i Darovi za bezimenu.
Napisao je brojne pjesme za djecu, te majstorske dnevno-kritičarske zapise Lica i krajolici 1954. i Pisma Martina Lipnjaka iz provincije 1959. u kojima pokazuje izniman dar za uočavanje i opis pojedinosti. Sve do posljednjih pjesama Krklec doživljava svoje pjesništvo kao glas života. A tome glasu ostaje vjeran i u jednako važnom dijelu svoga stvaralaštva - prevodilaštvu.
Umro je 30. listopada 1977. u Zagrebu.