Ponešto o Arthuru Clarku za one koji ga ne znaju a i za one koji ga se rado sjećaju:
Književnik s diplomom iz matematike i fizike, izumitelj, futurist, strastveni ronilac, vitez britanske kraljevske stolice i jedini preživjeli iz 'Velikog trojca SF-a' (
Clarke –
Heinlein -
Asimov).
Rođen 1917.
Arthur C. Clarke odrastao je u gradiću Minhead u Somersetu u Engleskoj i već je zarana pokazivao naklonost prema znanstveno-fantastičnim temama. Kao mladić gutao je američke SF časopise očaran futurističkim tehnologijama, zbog čega je nakon 2. svjetskog rata, odakle je izišao s činom poručnika Kraljevskog vojnog zrakoplovstva (RAF), upisao matematiku i fiziku u King's Collegeu u Londonu, koje je završio s najvećim pohvalama.
U poslijeratnom razdoblju obavljao je dužnost predsjednika
Britanskog međuplanetarnog društva, organizacije okrenute prema popularizaciji aeronautike i svemirskih istraživanja gdje je ukazao na mogućnost da se geostacionarni sateliti koriste kao telekomunikacijski prijenosnici. U tom je periodu napisao brojne publicističke knjige u kojima se bavi utjecajem svemirskih letova na društvo, od kojih valja izdvojiti
The Exploration of Space (1951) i
The Promise of Space (1968). Zbog brojnih
Clarkeovih doprinosa svemirskim istraživanjima, geostacionarnu orbitu ponekad nazivaju
Clarkeovom.
Clarke se u književnosti javlja pričama u raznim fanzinima koje je objavljivao između 1937. i 1945. Godine 1948. sudjeluje na natječaj BBC-a s pričom
'The Sentinel', koju
BBC odbija, ali je bitna jer se iz nje razvila ideja za sjajnu
Odiseju u svemiru 2001, koju će objaviti 20 godina kasnije. Motiv nadmoćne vanzemaljske inteligencije koja je u stanju upravljati čovječanstvom i potaknuti njegovu evoluciju
Clarke sjajno obrađuje i u djelima
Grad i zvijezde i Kraj djetinjstva.
U 80-ima njegovo se ime popularizira kroz televizijske programe
'Arthur C. Clarke's Mysterious World' i
'Arthur C. Clarke's World of Strange Powers', a da je do danas ostavio zamjetan trag u svijetu dokazuju trivijalna činjenica da su po njemu nazvani: nagrada za najbolji SF roman objavljen u Britaniji (popularni
'Svemirski Oskar'), asteroid
4923 Clarke (broj 2001 već je ranije dodijeljen
Einsteinu), vrsta dinosaurusa otkrivena u Inverlochu u Australiji (
Serendipaceratops arthurcclarkei), srednja škola koju je pohađao u Tautonu te mnoge druge manje zanimljive stvari.
Devedesetogodišnji vizionar, od 1988. prikovan uz kolica zbog komplikacija nastalih nakon što je kao dječak pretrpio dječju paralizu, za života je svjedočio nevjerojatnom tehnološkom napredku ljudske rase, a i sam je idejni začetnik mnogih tehnoloških dostignuća.
U video poruci koju je snimio u svojem domu u Colombu na Šri Lanki gdje je živio 50-ak godina,
Clarke je za svoj 90. rođendan izjavio da ima tri rođendanske želje: da doživi kontakt s vanzemaljcima, da čovječanstvo prestane iskorištavati naftu i okrene se drugim oblicima energije te da se uspostavi trajni mir u Šri Lanki. Dodao je i da bi volio da ga svijet, usprkos njegovim brojnim zanimanjima, upamti kao pisca.
Ovo je njegova video izjava na njegov 90. rođendan (16.12.2007.=
www.youtube.com/watch?v=eLXQ7rNgWwg&eurl=http://www.booksa.hr/vijesti/1/561