Cassinijevi instrumenti su u preletu kroz perjanice Enkeladovih gejzira ipak dobro radili te je sonda pokupila organski materijal. Osim toga, mali je mjesec topao i geološki aktivan.
Mali Saturnov mjesec ima 'iznenađujuću organsku smjesu' koja sadrži većinu sastojaka nužnih za život, koji dolaze iz dubine satelita i eruptiraju iz gejzira na njegovoj površini.
Znanstvenici koji rade u američko-europskoj misiji izjavili su da se osnovni elementi potrebni za život nalaze u unutrašnjosti Enkelada, a raspršuju se visoko iznad njegove površine.
Cassinijevi instrumenti sa u preletu 12. ožujka otkrili vodenu paru, ugljični dioksid, ugljični monoksid, metan, i organski materijal u koncentraciji 20 puta većoj nego su znanstvenici očekivali.
Osim toga, i temperature koje vladaju na udaljenom satelitu više su nego se pretpostavljalo, objavila je NASA.
"Vodena para je glavni sastojak te smjese ", rekao je Hunter Waite, voditelj istraživanja.
"Enkelad ima toplinu, vodu i organske spojeve, neke od najosnovnijih građevnih blokova života", kaže Dennis Matson, znanstvenik iz projekta Cassini.
"U našim rukama imamo pravi recept života, još samo moramo pronaći onaj ključni – tekuću vodu".
Saturnovi mjeseci su već dugo predmet rasprave među znanstvenicima. Pretpostavlja se da najveći među njima, Titan, podsjeća na ranu Zemlju te da može pomoći u objašnjavanju nastanka i razvoja planeta.
Enkelad, šesti najveći Saturnov mjesec, sve je iznenadio već na početku misije Cassini, kad je otkriveno da ima "značajnu atmosferu."
ESA
Vode bi moglo biti i u unutrašnjosti Titana
"Najnovije analize preleta sonde iznad Enkelada otkrivaju da tamo ima kemijskih spojeva nalik onima pronađenim u kometima, što dovodi do pitanja nastanka Saturna", naveo je Waite.
Cassini ja blizu južnog pola Enkelada izmjerio temperaturu od minus 93 °C, što je gotovo 17 stupnjeva toplije nego kod prethodnih mjerenja tog područja.
Tekuća voda
"Iznenađujuće visoke temperature mogu značiti da ispod površine ima tekuće vode", kaže John Spencer, također član znanstvenog tima.
"Ti, zaista spektakularni, podaci pomoći će nam da razumijemo što pogoni gejzire".
Enkelad u promjeru ima nešto manje od 500 kilometara, udaljen je od Saturna oko 238.020 kilometara. Dugo se vjerovalo da je hladan i neaktivan jer do njega dopire vrlo malo Sunčeve topline.
No, znanstvenici sada vjeruju da je to geološki aktivni mjesec koji ima neuobičajeno topli južni pol, iako je po zemaljskim standardima leden.
Taj je mjesec jedan od najreflektivnijih objekata u Sunčevom sustavu, koji odbija u svemir gotovo svu vidljivu svjetlost koja padne na njegovu površinu, a pretpostavlja se da bi geološka aktivnost na Enkeladu mogla biti posljedica izuzetnih gravitacijskih sila kojima divovski Saturn djeluje na svoj sićušni satelit.
Cassini je lansiran iz Cape Canaverala 1997. i sa sobom je nosio sondu Huygens. Letjelica je proputovala više od 3,5 milijarde kilometara prije nego je stigla do Saturna 2004. godine.
U siječnju 2005. Huygens se spustio kroz Titanovu atmosferu, skupljajući podatke o mjesečevim fizičkim, kemijskim i električnim svojstvima.
Cassini je nastavio kružiti oko Saturna, šaljući na Zemlju podatke o prstenovima, planetu i njegovim satelitima.
Misija Cassini-Huygens, vrijedna 3,2 milijarde dolara zajednički je projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i Talijanske svemirske agencije.
Net.hr
27.03.2008.