Teleskop

sto mislite jel mi se isplati kupit teleskop koji ima povećala 30x 75x i 150x i koliko se dobro s tim vidi?
wuhu 1000. post na ovom dijelu foruma pa moj koja cast :cheers:

Sa takvim povećanjem možeš vidjeti dosta nebeskih objekata, a isto tako moći ćeš vidjet Saturnove prstenove, Titan, Jupiter i Galilejanske satelite...

Malo bolje opiši kakav je to teleskop. Ipak i cijena je bitna.

Ne znam je li istina, ali čuo sam da su u Americi povoljni kvalitetni teleskopi.

Izvoli , ovo je dosta bitno.

Jako je bitan promjer teleskopa, što je veći, to bolje jer skuplja više svjetlosti. A i slika je oštrija na većim povečanjima. Na linku je sve super objašnjeno.

Još nešto. Imaš 2 tipa teleskopa, refraktor i reflektor.

Refraktori imaju manu zbog toga što se na rubovima objekata pojavljuje 'duga', a to je zbog loma svjetlosti.
Tu pojavu se može ublažiti ako se stavi više leća u teleskop.

Reflektor nema taj problem, ali ne daju tako kvalitetnu sliku kao refraktori. A i njih je puno teže održavati. Sa refraktora samo pobrišeš prašinu i to je to, a ovdje se treba čistit i zrcalo...

Sada ti odluči što želiš. Refraktori daju kvalitetniju sliku, ali su zato i skuplji.
Eto, toliko od mene

Omega je napisao/la:

Sa takvim povećanjem možeš vidjeti dosta nebeskih objekata, a isto tako moći ćeš vidjet Saturnove prstenove, Titan, Jupiter i Galilejanske satelite...

Malo bolje opiši kakav je to teleskop. Ipak i cijena je bitna.

Ne znam je li istina, ali čuo sam da su u Americi povoljni kvalitetni teleskopi.

Izvoli , ovo je dosta bitno.

Jako je bitan promjer teleskopa, što je veći, to bolje jer skuplja više svjetlosti. A i slika je oštrija na većim povečanjima. Na linku je sve super objašnjeno.

Još nešto. Imaš 2 tipa teleskopa, refraktor i reflektor.

Refraktori imaju manu zbog toga što se na rubovima objekata pojavljuje 'duga', a to je zbog loma svjetlosti.
Tu pojavu se može ublažiti ako se stavi više leća u teleskop.

Reflektor nema taj problem, ali ne daju tako kvalitetnu sliku kao refraktori. A i njih je puno teže održavati. Sa refraktora samo pobrišeš prašinu i to je to, a ovdje se treba čistit i zrcalo...

Sada ti odluči što želiš. Refraktori daju kvalitetniju sliku, ali su zato i skuplji.
Eto, toliko od mene

e hvala na postu a kupujem ga polovnog od nekog covijeka vise ga kupujem iz znatizelje nego ista drugo javim se uskoro kad ga dobije pa kazem jel valja

Omega, koliko on uopće može koštati?? da i ja jednog montiram u svom vrtu

Kako izabrati pravi teleskop?

Evo par natuknica koje bi trebale suziti izbor:

• Koliko se ozbiljno zanimate za astronomiju?
• Koliko novaca ste spremni izdvojiti za teleskop?
• Zanima li vas astrofotografija ili preferirate vizualno promatranje?
• Neke vrste teleskopa je relativno jednostavno napraviti u samogradnji. Izradom dobson teleskopa može se znatno uštedjeti. Danas se takvi teleskopi mogu povoljno kupiti i kod kuće dodatno modificirati, odnosno poboljšati.
• Najbolji teleskop je onaj koji se najviše koristi. Da li ćete teleskop koristiti kod kuće ili ga mislite transportirati na lokaciju gdje je tamno nebo?
• Neki teleskopi su bolji za deep sky objekte (maglice, galaksije), neki za planete, neki za astrofotografiju. Odlučite što vam je važnije jer to znatno utječe na cijenu i tip teleskopa.
• Zapamtite – što je veći otvor objektiva, više ćete moći vidjeti, bilo na planetima ili maglicama. Tu činjenicu morate uskladiti sa vašim budžetom i prohtjevima. Napravite listu prioriteta – ako vam je budžet ograničen, bolje da se nekih stvari odreknete dok ne skupite više iskustva (npr. astrofotografija) umjesto da radite kompromise.

Alternative?

Nemojte nabaviti teleskop! Najjeftiniji, najjednostavniji, najkompaktniji i najčešće najbolji teleskop je tuđi teleskop! Dođite na neki star party i gledajte cijelu noć kroz razne teleskope bez ikakvih zezancija sa prevoženjem i sklapanjem teleskopa. Naravno, ne valja biti priljepak i maltretirati ljude - budite aktivni u nekom astronomskom društvu koje se bavi promatranjima.

U svakom slučaju, prije kupovine bi najbolje bilo otići na nekoliko star partya i pogledati kako se koji tip teleskopa ponaša 'uživo'. Svaki vlasnik će se rado raspričati o performansama svog ljubimca.

Teleskopi općenito

Refraktori

Koriste leće za primanje i fokusiranje svjetlosti. Budući da se svaka valna duljina u staklu ima različit indeks loma koriste se barem dva ili čak više elemenata kako bi što više valnih duljina fokusirali u istu točku.

Akromatski teleskopi imaju dva elementa i ne mogu fokusirati cijeli spektar na istom mjestu (kromatska aberacija). Rezultat je obično blago žućkasta slika sjajnih objekata (planeti, Mjesec) u odnosu na ostale tipove teleskopa. Također, sjajni objekti mogu imati plavičasti halo oko ruba. Efekt se smanjuje na većim f-brojevima (promjer objektiva podijeljen sa žarišnom duljinom).

Apokromatski teleskopi koriste specijalna stakla ili više elemenata kako bi sve valne duljine fokusirali u jednu točku. Takvi teleskopi su vrlo oštri za svoj promjer i daju najkvalitetniju moguću sliku, no stakla su skupa, teže se obrađuju, tako da je ukupna cijena teleskopa vrlo visoka.

Reflektori

Koriste zrcala za primanje i fokusiranje svjetlosti. Nemaju problema sa kromatskom aberacijom, ali je kontrast smanjen zbog opstrukcije sekundarnog zrcala i njegovih nosača. Imaju najmanju cijenu u odnosu na promjer zrcala. S vremena na vrijeme ih je potrebno kolimirati kako bi zadržali oštrinu i dobre optičke karakteristike.

Katadiopteri

Sastoje se i od leća i od zrcala. Zbog svoje konstrukcije imaju veliku žarišnu duljinu unutar kratke cijevi, pa su često pogodni za transport. Kolimacija je jako bitna, mali pomaci mogu znatno degradirati sliku. Popularni su za CCD fotografiju ili webcam snimke planeta zbog velike žarišne duljine.

Dalekozori

Cijena: od 70 EUR pa na više

Prednosti: Mali, lagan, jednostavan za korištenje, idealan i za početnike i napredne

Mane: Ograničen na manja povećanja, loša kvaliteta kineskih dalekozora 'sa placa'

Dalekozor je najbolji prijatelj astronoma amatera! Umjesto da kupite smeće od teleskopa i shvatite da ste bacili novce, nabavite dalekozor. Njime je najlakše rukovati, svugdje ga možete nositi, najlakše se nauči položaj zvijezda na nebu, a mnogi objekti najbolje izgledaju upravo u dalekozoru. Preporučam za dalekozor odvojiti najmanje 500kn, oni jeftiniji su jako loši. Čak i ako odustanete od astronomskih promatranja, dalekozor će kasnije poslužiti za promatranje krajolika...ili špijuniranje susjeda.

Najpraktičniji dalekozori su promjera objektiva 50mm i povećanja 7x ili 10x. Oznake 10x50 ili 7x50 znače upravo to – povećanje i promjer. Veća povećanja se ne preporučuju za držanje u rukama jer se slika jako trese. Dalekozori većih promjera i povećanja su fantastični instrumenti za promatranja, ali za njih je već potrebna nekakva montaža.

Mali refraktori (50 - 90mm)

Cijena: 70 – 300 EUR (akromatski); 400 – 2000 EUR (APO i semi-APO, samo optika)

Prednosti: Prijenosni, dobri za širokokutne poglede i mala povećanja; APO i semi-APO verzije dobre za astrofotografiju, jako dobra kvaliteta slike; oštre zvijezde bez aberacija

Mane: Mali promjer, kromatska aberacija kod akromatskih, relativno visoka cijena za APO

Male refraktore 60mm i 70mm promjera iz supermarketa treba izbjegavati. Ne kupovati ih niti u ludilu! Loši su, montaža klimava, okulari su neupotrebljivi. Na njih jednostavno ne treba više trošiti riječi.

Zadnjih godina su mali refraktori vrlo popularni. Akromatski refraktori kratkih žarišnih duljina ('short tube') promjera 80-100mm su odlični prijenosni teleskopi, ali zbog jake kromatske aberacije nisu dobri za veća povećanja i promatranja planeta. Apokromatski i semi-apokromatski refraktori su zadnjih godina sve kvalitetniji i jeftiniji. Daju jako kvalitetnu sliku, oštre zvijezde, a popularni su i za astrofotografiju. Ipak i za njih vrijedi 'koliko para toliko muzike' – nemojte očekivati savršenstvo od semi-apokromata koji košta duplo manje nego pravi apokromat istog promjera.

Računajte da sa tako malim promjerom nećete vidjeti puno detalja na planetima, bez obzira da li je teleskop APO ili nije. Apokromatski teleskopi su skupi, za te novce možete kupiti nešto što će biti univerzalnije, ali ne toliko prijenosno i praktično – možda reflektor većeg promjera. Za male refraktore će vam trebati nekakva montaža, no ona ne mora biti velika i skupa. Ponekad je dovoljan foto stativ ili jednostavna alt-azimutalna montaža.

Ovi instrumenti se uglavnom koriste za mala povećanja te uživanje u većim i sjajnijim deep sky objektima. Za takve objekte nemaju konkurenciju!

Veći refraktori (100mm na više)

Cijena: 400 EUR pa na više (akromatski); 1500-2000 EUR na više (APO i semi-APO, samo optika)

Prednosti: Oštre zvijezde, kvalitetna slika (nema centralne opstrukcije), nije potrebna kolimacija, relativno brzo postižu temperaturnu stabilnost, APO verzije mogu biti kompaktne i odlične za astrofotografiju

Mane: Korekcija boja kod akromata, visoka cijena APO refraktora

Refraktori u ovoj klasi već prestaju biti jako prijenosni, osim short-tube verzija akromata koji zbog kratke žarišne duljine imaju veliku kromatsku aberaciju i ne briljiraju baš na planetima. Čak i akromati sa većom žarišnom duljinom imaju izraženiju kromatsku aberaciju. Preporučam provjeriti prije kupnje – neki će vjerojatno pristati na kompromis kako bi dobili refraktorsku oštrinu. Uz kvalitetne antirefleksivne premaze propuštaju više svjetlosti do okulara nego druge vrste teleskopa istog promjera.

APO refraktori promjera 4' (102mm) su vrlo popularni usprkos cijeni, budući da taj promjer već omogućuje pogled na tamnije objekte i više detalja na planetima, a još uvijek su dovoljno prijenosni. Kvaliteta slike je nenadmašna. APO refraktori su najkvalitetniji astrografi, no takvi koštaju značajno više od 'običnih', vizualnih APO refraktora – koji su sami po sebi već jako skupi! Veći APO refraktori koštaju kao dobar polovni automobil – ipak, u zadnje vrijeme postaju sve jeftiniji.

Dugačkim tubusima je potrebna ozbiljnija montaža. Također i APO refraktorima koji znaju biti prilično teški. Na ekvatorijalnim montažama za vizualno promatranje ponekad treba izvoditi akrobacije budući da se okular često zna naći u vrlo niskoj poziciji. Važno je odabrati masivnu montažu kako bi se izbjegle vibracije.

Kada pogledate kroz pravi APO refraktor, poželjeti ćete ga jednog dana imati.

Dobsoni

Cijena: 400 EUR pa na više (kupovni); za samogradnju ovisi o umijeću i snalažljivosti

Prednosti: Veliki promjer; puno svjetlosne moći za malo novaca; brzo postavljanje; verzije sa sklopivim tubusom ili šipkama mogu biti kompaktne i lako prenosive

Mane: Ne mogu se koristiti za astrofotografiju; koma – izdužene zvijezde na rubovima vidnog polja (donekle rješivo koma-korektorom ili kvalitetnim okularima)

Dobsoni su zapravo reflektori tipa „newton“ na jednostavnoj „dobson“ alt-azimutalnoj montaži. John Dobson je smislio modifikaciju al-azimutalne montaže na kojoj stoji klasični newton reflektor, pa se zapravo po toj montaži teleskopi prepoznaju kao „dobsoni“. Brzo se postavljaju i odmah su spremni za promatranja. Mogu se kupiti/napraviti tzv. „truss tube“ verzije, sa šipkama koje drže sekundarno zrcalo i fokuser. Takav oblik se često koristi kod većih promjera (12“ na više) kako bi teleskop bilo lakše transportirati.

U vrijeme pisanja ovog teksta, na tržištu se dobson teleskopi mogu naći vrlo povoljno. Kvalitetnije verzije mogu biti skupe, a znalci često u samogradnji mogu napraviti teleskop koji bolje odgovara njihovim individualnim potrebama.

Dobsoni su odlični deep sky teleskopi. Zbog kratke žarišne duljine i sekundarne opstrukcije, nisu idealan izbor za planete. Također, altazimutalna dobson montaža na velikim povećanjima zahtjeva konstantno pomicanje. Budući da se pomak radi ručnim guranjem cijelog tubusa, pomaci znaju biti neprecizni. Ipak, pažljivom kolimacijom i kvalitetnim zrcalom može se postići zavidna oštrina za promatranje najsitnijih detalja na tijelima Sunčevog sustava.

Newtoniani

Cijena: 400-500 EUR na više, ovisno o promjeru i kvaliteti montaže

Prednosti: Ekvatorijalna montaža - može biti motorizirana; može imati GOTO; astrofotografija

Mane: Ekvatorijalna montaža – jeftinije verzije često nemaju dovoljno čvrstu montažu; veći promjeri (10") su glomazni

Newtonov teleskop je svaki reflektor koji koristi sferno odn. parabolično primarno te ravno sekundarno zrcalo koje sliku skrene pod 90° u odnosu na optičku os. To znaci da su i svi dobsoni kakve viđamo, svakako newtoniani. No, u današnje vrijeme pod pojmom „newton teleskop“ označavaju se reflektori na ekvatorijalnoj montaži. S takvom montažom je lakše pratiti objekte, ali montaža mora biti dovoljno robustna da ne stvara prevelike vibracije. Bolje je izabrati teleskop manjeg promjera na čvršćoj montaži nego obrnuto jer inače riskirate mnoge frustracije zbog preslabe montaže.

Mali newtoniani su izgubili nekadašnju popuarnost. Promjer od 76mm spada u nemojte kupovati kategoriju. 114mm može biti dobar početnički teleskop, no montaža je često loša. 114mm i 130mm se mogu naći na altazimutalnoj kompjuteriziranoj (GOTO) montaži.

Astrofotografija je moguća, ali će najvjerojatnije biti potreban koma korektor kako bi zvijezde na rubovima vidnog polja bile točkaste umjesto izdužene. Također, možda neće biti moguće postići fokus sa DSLR/SLR fotoaparatima – provjerite da li se zrcalo može pomaknuti prema fokuseru ili vam treba neka specijalna astrofotografska verzija. Teleskop možete koristiti kao platformu za piggyback fotografiju.

Kod jeftinijih verzija pripazite na konstrukciju cijevi teleskopa. Ponekad nosači sekundarnog zrcala znaju biti jako debeli, fokuser i šarafi ulaze u optičku os, a sve to znatno degradira sliku. Također pazite na teleskope kratke optičke cijevi, a velike navedene žarišne duljine. Takvi obično imaju sferno zrcalo (loše kvalitete) kojima je žarišna duljina umjetno produžena dodatnim elementom sličnim barlow leći. Preporučam izbjegavati kupnju takvog teleskopa.

Schmidt-Cassegrain

Cijena: 1000-3000 EUR, pa i više

Prednosti: Kompaktnost; dobri za astrofotografiju, deep sky i planete; kratka cijev – bolji balans na montaži;

Mane: Osjetljivi na greške u kolimaciji; zatvorena optička cijev – dulje vremena potrebno za postizanje temperature okoline; korektor se lako zamagli; puno optičkih površina znači nešto manju propusnost svjetla; veliko sekundarno zrcalo (opstrukcija) smanjuje kontrast

Schmidt-Cassegrain teleskopi su katadiopteri – imaju korektivnu leću koja korigira 'greške' primarnog zrcala. Na prvi pogled imaju puno mana, ali često su prvi (i zadnji!) izbor ozbiljnijih astronoma amatera. Optika je većinom jako dobre kvalitete, za razliku od akromatskih refraktora i reflektora gdje optička kvaliteta istog tipa teleskopa može znatno varirati. Optički dizajn schmidt-cassegraina je postao popularan 70-tih godina prošlog stoljeća i od tada se jedva mijenjao, osim što su sada veće preciznosti prilikom izrade, novi antirefleksivnih premaza i karbonske cijevi na nekim modelima.

Obično su velikih žarišnih duljina, pa je teško postići mala povećanja. To zapravo i nije mana jer je apsurdno teleskopom 20cm promjera promatrati na povećanjima manjim od 50x - 80x. Upravo taj promjer, 8 inča tj. 20cm je najpopularniji. Zbog optičkog dizajna su kompaktni i lako prenosivi, a odlični i za deep sky i za planete. Pažljivom kolimacijom mogu se vidjeti i najsitniji detalji na planetima, usprkos nešto manjem kontrastu zbog relativno velikog sekundarnog zrcala.

Za astrofotografiju je potreban reduktor fokusa kako bi ekspozicije bile kraće. Često se koriste za CCD snimanja, za razliku od DSLR-a koji su popularniji u tandemu sa malim APO refraktorima. Bez reduktora su odlični za snimanje planeta web kamerom.

Najveći utjecaj na cijenu ima montaža. Moguće je kupiti samo optičku cijev, ali se uglavnom kupuju verzije na altazimutalnoj GOTO montaži, zatim motoriziranoj ekvatorijalnoj koja također može imati GOTO, a postoje i jako skupe, no stabilne i kvalitetne montaže.

Maksutov-Cassegrain

Cijena: 400 EUR na više

Prednosti: Oštrina, kontrast (usprkos opstrukciji sekundarnog zrcala); kompaktnost; nije potrebna kolimacija; odlični za planete

Mane: Zatvorena optička cijev; puno optičkih površina; manji pomjeri; velika žarišna duljina; cijena

Maksutov-cassegrain teleskopi su također katadiopteri, ali imaju drugačiju korektivnu leću od schmidt-cassegraina. Ta leća je im je i prednost i mana – izuzetno su kontrastni i oštri, no mnogo skuplji od schmidt-cassegraina istog promjera. Zbog toga su popularniji manji promjeri, od 90mm do 127mm. Nekada vrlo popularni 90mm maksutov, Meade ETX, davao je vrlo kvalitetnu sliku, no sada se mogu povoljno kupiti i veći promjeri. 127mm maksutov je odličan prijenosni teleskop koji će pokazati pregršt detalja na planetima.

Zbog svoje konstrukcije maksutov-cassegraini imaju prilično veliku žarišnu duljinu što je nezgodno za teleskope manjih promjera budući da ne mogu lako postići mala povećanja, a na većima objekti izgledaju tamnije. Velik broj optičkih površina znači i veći gubitak svjetlosti pa će objekti u maksutov-cassegrain teleskopi izgledati nešto tamniji nego npr. u refraktoru jednakog promjera.

Pozitivno je što ih uglavnom dolaze već tvornički kolimirani i nije ih moguće, a niti potrebno kolimirati. Nažalost ponekad se dobiju tvornički raskolimirani, pa se raspitajte kod prodavača da li je moguće zamijeniti teleskop ako dođe do takve situacije.

Manji maksutov-cassegrain teleskopi se mogu koristiti na čvršćim foto stativima, ali za veća povećanja je ipak potrebna solidnija montaža. Promjeri od 5'-7' (127mm – 180mm) su već ozbiljni i kvalitetni instrumenti pogodni za promatranje i fotografiranje planeta, ali manje praktični za deep sky od schmidt-cassegraina.

Ostali teleskopi

Postoji još mnogo vrsta teleskopa, maksutov-newtoniani, richtey-chretien, off-axis newtoniani, ali takvi se smatraju više-manje 'egzotičnima' i nije ih potrebno posebno opisivati u FAQ-u budući da su namijenjeni naprednijim amaterima ili entuzijastima koji tako i onako neće čitati ovaj FAQ. O njima se informacije mogu naći na internetu ili pitajte na našoj newsgrupi. U svakom slučaju, zgodna su tema za raspravljanje.

Linkovi

http://www.cloudynights.com/ - puno recenzija raznih teleskopa

news://hr.sci.astronomija/ - naša astro newsgrupa

Chuck, preporučam ti da kupiš dalekozor. Ja imam jedan koji ima do 60X povećanja i super mi je.

Teleskopa imam 2 i čisto su amaterski. Vidio sam Cassinijevu pukotinu u Saturnovim prstenovima i veliku crvenu pjegu na Jupiteru. Jedan me koštao 3 k, a drugi sam dobio na državnom. Uglavnom ako se ne planiraš ozbiljno baviti astronomijom, tada nemoj bacati puno para na teleskop. Radije kupi astronomski dvogled

Koliko dođe astronomski dvogled prikladan za amatere?

Oko 1000 kuna, barem mislim da je tu negdje cijena

Omega je napisao/la:

Oko 1000 kuna, barem mislim da je tu negdje cijena

To mi je puno previše

Očito nisam ni amater

Omega je napisao/la:

Chuck, preporučam ti da kupiš dalekozor. Ja imam jedan koji ima do 60X povećanja i super mi je.

Teleskopa imam 2 i čisto su amaterski. Vidio sam Cassinijevu pukotinu u Saturnovim prstenovima i veliku crvenu pjegu na Jupiteru. Jedan me koštao 3 k, a drugi sam dobio na državnom. Uglavnom ako se ne planiraš ozbiljno baviti astronomijom, tada nemoj bacati puno para na teleskop. Radije kupi astronomski dvogled

kim mi daje svoga za 120kn
tak da ne gubim puno a ima za mene zadovoljavajuce povecanje

Svjetloisjena je napisao/la:

Omega je napisao/la:

Oko 1000 kuna, barem mislim da je tu negdje cijena

To mi je puno previše

Očito nisam ni amater

To sam reko cijenu kvalitetnog dalekozora, a ovako dođe oko 500 kuna prosječni, možda i manje

C.N. je prosao povoljno...

Alpha je napisao/la:

C.N. je prosao povoljno...

Chuck Norris uvijek prode povoljno :cheers:

e ovako, pošto sam nov ovdje, sad sam vidio ovu temu pa mi treba savijet od nekog iskusnijeg..
e ovako... imam dvogled (nerazumijem se u to pa samo prepisivam s njega šta piše) bpc 20x60 marka Trento...

valja li to išta za promatranje zvijezda jer sad kad jupiter gledam ispane mi ko ping pong loptica možda malo manje...

i zanima me može li se s tim išta konkretno vidit osim kratera na mjesecu koji su mi već malo i dodijali...

Naravno da može, iako ne očekuj da će prizor biti prekrasan ili da će se razaznati boje. Može se vidjeti Andromedina glaksija, Orionova maglica i M43, Plejade, Razni otvoreni skupovi... Ima toga puno, samo jedini problem je znati naći te objekte. U svojoj temi 'Noćno nebo' sam od početka opisivao zviježđa i objekte koji se tamo nalaze, stavljao sam i karte gdje je označen položaj objekata i kako ih naći. Možda pomogne pri traženju, ne znam...

Jel ovo valja? Što mogu sa time vidjeti?
Znam da ima i boljih ali su mi preskupi pošto bi samo iz znatiželje malo zavirio...

http://www.teleskopcentar.hr/teleskop/akromati-na-eq-montazi/70900-eq1-skywatcher

spletom nekih čudnih okolnosti sam dobio nekakav Galileoskop na 15-ak dana. sastavio sam ga. prema meni živa katastrofa... kao kad u igrici izvrneš miš... trebaš sve obrnuto da nađeš nešto, a kad nađeš, slika je kao u boljeg dalekozora... jel to treba biti tako ili sam ja nešto zafrknuo??

i još jedno pitance, valja li ovo išta? pod valja mislim da li je dobar za promatranje planeta, maglica(tj mogu li viditi boju s njime)??

http://www.teleskopcentar.hr/teleskop/eq-montaza/130650-eq2-skywatcher

Boja je rezervirana za fotografije kojima se divimo tim objektima, kroz teleskop ljudsko oko nije dovoljno osjetljivo da raspozna boje kod maglica te će one sve imati neku sivkasto-zelenkastu nijansu. Kod zvijezda se može raspoznati, mogu se vidjeti plavkasti skupovi i ostalo. Uz dobro povećanje i promjer teleskopa. Za kvalitetu promatranih objekata reflektori su bolji, samo za njih se treba brinuti, malo su nespretni.

Na prvi pogled se i čini kao da promatramo kroz bolji dalekozor, osim ako nije riječ o pravom mešterskom teleskopu, tada se razlika vidi.

Ovaj skywatcher se čini sasvim ok za promatranje. Najbolje je poslati pitanje mailom nekoj zvjezdarnici, oni će najbolje znati što kupiti.

Narode, sta mislite o ovome, i moze li pomoci u promatranju mjeseca?

Dimenzija svega 6 cm širine i 9,2cm dužine (kada je sklopljen)!Prečnik stakla vanjskog okulara 22mm...

http://www.pik.ba/artikal/3199078/dvogled-sakura-30x60/

ne kužim se baš u njih. al gledao sam ovaj teleskom dolje sa linka jer mi se sviđa automatsko traženje i pračenje, a može se i spojit na laptop kolko sam skužil.
razmišljao sam o kupnji al se dvoumim, jel treba, netreba, iako bi htio malo pogledati nebo, al opetz me blokira jer neznam kaj se sve vidi sa njime, kvalitetno ili prosječno :/

127/1500 SkyWatcher na AutoTrack-GoTo montaži

Blizzard je napisao/la:

Boja je rezervirana za fotografije kojima se divimo tim objektima, kroz teleskop ljudsko oko nije dovoljno osjetljivo da raspozna boje kod maglica te će one sve imati neku sivkasto-zelenkastu nijansu. Kod zvijezda se može raspoznati, mogu se vidjeti plavkasti skupovi i ostalo. Uz dobro povećanje i promjer teleskopa. Za kvalitetu promatranih objekata reflektori su bolji, samo za njih se treba brinuti, malo su nespretni.

Na prvi pogled se i čini kao da promatramo kroz bolji dalekozor, osim ako nije riječ o pravom mešterskom teleskopu, tada se razlika vidi.

Ovaj skywatcher se čini sasvim ok za promatranje. Najbolje je poslati pitanje mailom nekoj zvjezdarnici, oni će najbolje znati što kupiti.

ok, hvala na odgovoru...

@Dant.. znaš onu: ne znam šta je dobro, al znam šta je skupo... ako taj ne valja od 4 000 kuna, onda je ovo igračka moje... hehe...