Gdje nestade romantika

Vise niko nece da pise i prica o romanticnim stvarima kao npr. "ljubav i zalazak sunca...

Ili

Ili

kako neće? priča se priča na veliko i naširoko... jedino se ništa od toga ne prakticira

Ili mozda... prakticira kako da ne...

ludjaceeeeee....



a dobro si to rekla....svi mi rano zaboravmo na to....

Covjek otvorio temu samo da moze tu sliku staviti

Tomi ovdje je rijec o romantici,ljubavi i zalasku sunca...

eee ovo je romantikaaaaa.....istopio sam se od miline....

aj ti tamo stari pokvarenjace postaj koji pristojnu sliku....

fora na forumu je taka...ako nekome nesto smeta...brisemo...bar sam ja to tako shvatio....i ako je nekome smetala ona slika....izbrisana je i idemo dalje....

Svi bi se pohvatali ko zečevi

Ajmo ovdje romantične slike... Ove dosad su odlične

ja znam nekad liti pricekat da pocne padat sunce i onda u sumrak zovnem divojku na balkon i onda ona odradi ono ko na spornoj slici....

di ces vece romantike....

Romantično ili ne, ovako nešto gledao bih satima...

Omega je napisao/la:

Romantično ili ne, ovako nešto gledao bih satima...

slažem se... ništa ljepše kao noć puna zvijezda(i romantičnije iako nisam baš
'romaničan', makar mi tako kažu)...

Romantika...
Sakrila se kao biser u školjci.
Utekla, ostavivši blijedi trag od plime ubrzanog života i površnih vrijednosti...



Romantika... Sjećanje na pjesmu Pabla Nerude koje već pomalo blijedi...

Svidjaš mi se kada šutiš

Svidjaš mi se kada šutiš jer si kao odsutna,
i čuješ me izdaleka, i glas moj ne dodiruje te.
Čini mi se kao da su ti letjele oči
i čini se da ti je poljubac jedan zatvorio usta

Kako su stvari sve ispunjene dušom svojom
izranjaš iz stvari, ispunjena dušom svojom.
Leptirice sna, duši mojoj si slična,
i slična si riječi melankolija

Svidjaš mi se kada šutiš i kad si kao udaljena
I kada kao da se žališ, leptiriću u gukanju.
I čuješ me izdaleka, i glas moj ne dostiže te.
Pusti me da šutim s mučanjem tvojim.

Pusti da ti govorim također sa tvojom šutnjom
jasnoćom kao svijeća jedna, prostom kao jedan prsten
kao noć si, šutljiva, zvjezdana.
Šutnja tvoja je zvjezdana, tako daleka
i jednostavna.

Svidjaš mi se kada šutiš jer si kao odsutna.
Udaljena i bolna kao da si umrla.
Jedna riječ tada, osmijeh dovoljan je jedan.
I veseo sam, veseo što nije točno

Epilog
Ne patim na fraze, laskanja i velike riječi, ali lijepo je evocirati romantiku starog kova proizašlu iz pera književnih velikana. Barem povremeno!
Danas se romantika puno rjeđe manifestira, osobito u ovom obliku.
A misli, esencija same emocije pretočena u romantične riječi, živi uljuljkana negdje u prošlosti.
I, da! To bješe romantika.

Athena



Omega...ja si buljim u desktop:

Athena


ovo ja gledam

meni je ponekad tako potrebna romantika...
i onda dođe osoba koja ti kaže da živi za tvoj osmjeh... da si ti najbolji dio srca ... da je svijet dobio novo značenje jednim tvojim pogledom... ah...
uzme te za ruku i povede u onaj romantičan pomalo nostalgičan dio grada i dok se ti diviš svom okruženju koje je dobilo novo naličje... čuješ samo šapat: ništa nije lijepše od tebe

Gea




Možda za romantiku nisu potrebni egzotični krajolici, nezaboravni zalazi, pitoreskni gradovi, ljubavni stihovi...

Estetska komponenta nedirnute, začuđujuće prirodne ljepote o kojoj sanjarimo, možda je samo dodatni začin romantici koja već egzistira.

I koja postoji radi sebe same, čija je ljepota i vrijednost samo u nježnoj gesti upućenoj drugoj osobi.
Često je dovoljna iskrena, lijepa riječ, pažnja poklonjena nekome, a koja se ne može valorizirati materijalno pa bila ona dana u četiri bezlična zida zatvorene prostorije.

Kada pogledaš i znaš da je taj trenutak jedinstven, da u nečijim očima vidiš sebe kakav zaista jesi i da te pritom ne uzima "zdravo za gotovo".

Dijelić sekunde, stotinka, kao da ništa drugo ne postoji...

I premda nećemo pamtiti zrake sunca koje se lijeno probijaju kroz krošnje, suton na kraju grada, vidik sa Eiffelovog tornja, upamtit ćemo i čuvati taj naš trenutak.

Za nekoga smo bili posebni i to smo znali.
Bez očekivanja pružanja protuusluge, kompromisa i postavljanja uvjeta.

U nama samima zadržat ćemo taj neprocjenjiv i neponovljiv momenat, koji će nam značiti više od najljepšeg vidika na svijetu.






Btw. čini mi se da je ovo postala ženska tema.
Samo su se Omega i Biga očitovali romantičnim slikama.

Alpha je napisao/la:

Omega...ja si buljim u desktop:

(pikčr)

I ja bih na tvom mjestu

@ Athena
Mene nemoj računati, ja sam stavio sliku koja mi se sviđa, a što se same romantike tiče... Nisam romantičan, dosad nisam niti bio. Jedina poveznica romantike i mene jest što se u toj riječi nalazi moje ime, ali to bi bilo sve

Što se same romantike tiče, moje isprazno iskustvo mi govori da je za to dovoljan samo osjećaj koji ne mora nužno biti potaknut zalascima Sunca i ostalih dahostajućih prizora, mogu to biti i 2 obične riječi izgovorene u dobrom tajmingu i na određen način... No dobro... Samo ponavljam za Athenom...

Meni je romantičan običan i iskren pogled osobe, gdje kao da je sve na vidjelu...

Athena je napisao/la:

Možda za romantiku nisu potrebni egzotični krajolici, nezaboravni zalazi, pitoreskni gradovi, ljubavni stihovi...

Estetska komponenta nedirnute, začuđujuće prirodne ljepote o kojoj sanjarimo, možda je samo dodatni začin romantici koja već egzistira.

I koja postoji radi sebe same, čija je ljepota i vrijednost samo u nježnoj gesti upućenoj drugoj osobi.
Često je dovoljna iskrena, lijepa riječ, pažnja poklonjena nekome, a koja se ne može valorizirati materijalno pa bila ona dana u četiri bezlična zida zatvorene prostorije.

Kada pogledaš i znaš da je taj trenutak jedinstven, da u nečijim očima vidiš sebe kakav zaista jesi i da te pritom ne uzima "zdravo za gotovo".

Dijelić sekunde, stotinka, kao da ništa drugo ne postoji...

I premda nećemo pamtiti zrake sunca koje se lijeno probijaju kroz krošnje, suton na kraju grada, vidik sa Eiffelovog tornja, upamtit ćemo i čuvati taj naš trenutak.

Za nekoga smo bili posebni i to smo znali.
Bez očekivanja pružanja protuusluge, kompromisa i postavljanja uvjeta.

U nama samima zadržat ćemo taj neprocjenjiv i neponovljiv momenat, koji će nam značiti više od najljepšeg vidika na svijetu.

Btw. čini mi se da je ovo postala ženska tema.
Samo su se Omega i Biga očitovali romantičnim slikama.

Lijepo rečeno Athena

Lijepa fotografija Chakotay!

Omega je napisao/la:

Citat :

@ Athena
Mene nemoj računati, ja sam stavio sliku koja mi se sviđa, a što se same romantike tiče... Nisam romantičan, dosad nisam niti bio.

Btw. Omega , nisam ja tebe računala pod romantike zato što si postao fotke kojima bi netko davao epitet "romantičnosti".

Ono što sam htjela napisati o ovoj temi, prethodno sam izložila u tekstu.
Nisam ni ja postala fotke radi romantike, ali eto kad već nema teme pretencioznog naziva "Prizori koji oduzimaju dah" ili sl. , neka bude pod ovom temom, gdje se uklapaju.

Volim jedrenjake, zalaske, vjetar u kosi...i kad sam sama.

Norman Bates? . Samo se šalim.

Da ne idem off topic, poimanje romantike vrlo je individualano...

Da, i ja sam tako shvatio ovu temu, nikako drugačije

Ja volim stvari vezane uz noćno nebo i općenito tamu, no svakako me fasciniraju planine, jezera, rijeke, Sunce... Sve

Athena je napisao/la:

Možda za romantiku nisu potrebni egzotični krajolici, nezaboravni zalazi, pitoreskni gradovi, ljubavni stihovi...

Estetska komponenta nedirnute, začuđujuće prirodne ljepote o kojoj sanjarimo, možda je samo dodatni začin romantici koja već egzistira.

I koja postoji radi sebe same, čija je ljepota i vrijednost samo u nježnoj gesti upućenoj drugoj osobi.
Često je dovoljna iskrena, lijepa riječ, pažnja poklonjena nekome, a koja se ne može valorizirati materijalno pa bila ona dana u četiri bezlična zida zatvorene prostorije.

Kada pogledaš i znaš da je taj trenutak jedinstven, da u nečijim očima vidiš sebe kakav zaista jesi i da te pritom ne uzima "zdravo za gotovo".

Dijelić sekunde, stotinka, kao da ništa drugo ne postoji...

I premda nećemo pamtiti zrake sunca koje se lijeno probijaju kroz krošnje, suton na kraju grada, vidik sa Eiffelovog tornja, upamtit ćemo i čuvati taj naš trenutak.

Za nekoga smo bili posebni i to smo znali.
Bez očekivanja pružanja protuusluge, kompromisa i postavljanja uvjeta.

U nama samima zadržat ćemo taj neprocjenjiv i neponovljiv momenat, koji će nam značiti više od najljepšeg vidika na svijetu.

zaista lepo receno

GaGa je napisao/la:

zaista lepo receno

Da,zaista lijepo receno jos kad bih ti ja to mogao slikovito docarati...