Godina netbooka, Applea i Twittera

Ako
ćemo o novcu, 2009. je malo kome donijela dobro. Globalna recesija
zahvatila je sve, pa tako i IT kompanije, te su divovi kao što je Yahoo
podijelili na tisuće otkaza, a rijetki su se (kao Apple, na primjer)
hvalili poslovnim rezultatima. No, sa stajališta krajnjeg korisnika,
mora se priznati da je 2009. bila vrlo zanimljiva godina; dobili smo
nove verzije najpopularnijih operativnih sustava, gomilu genijalnih
pametnih telefona, jeftinih računala, a na internetu su neki negdašnji
klinci postali divovi








Mnogi prognoziraju da su operativni sustavi kakve ih danas poznajemo -
glomazni, prekrcani i kompleksni - stvar prošlosti. Čekaju nas, kažu,
operativni sustavi koji služe samo da nas priključe na internet, a sve
aplikacije koje ćemo koristiti bit će više-manje online. Googleov
Chrome OS, koji je trenutno u testnoj verziji, radi upravo na taj
način, no rijetki su već danas spremni posve odbaciti desktop
aplikacije i prebaciti se u Googleov svijet.

Bez obzira na to što nam donosi budućnost, 2009. godinu su definitivno
obilježili dobri stari desktop operativni sustavi. Apple je na tržište
izbacio Snow Leopard, poliranu i poboljšanu verziju Leoparda koja
svojim sitnim popravcima i izmjenama 'ispod haube' nije privukla mnogo
novih korisnika, ali je niskom cijenom, stabilnošću i pouzdanošću
pokazao da je Appleov OS vrlo ozbiljna alternativa Windowsima.
Microsoft je, pak, jedva dočekao da se riješi nepopularne, spore i
iritantne Viste, zamijenivši je Windowsima 7. Taj je operativni sustav,
istini za volju, opet samo uglađena verzija Viste, ali mora se priznati
da je u svemu puno bolji od prethodnika, pa stoga i ne čudi ogroman
interes i fantastična prodaja Sedmice.

Trebate prijenosnik, jeftin i malen? Ništa lakše



Jedan od razloga zašto je Vista tako loše primljena jest i činjenica da
je prilično loše (čitaj: bila je posve neupotrebljiva) radila na
netbook računalima, koji su obilježili svijet hardvera u 2008. i 2009.
godini. Proizvođači prijenosnika u jednom su trenutku shvatili
(predvođeni tvrtkom Asus i njihovim modelom Eee) da je sasvim moguće
napraviti prijenosnik koji je malen, lagan, solidnih performansi, a k
tome i jeftin, i nazvali su to netbook.

Rezultat je nevjerojatno dobra prodaja netbooka: prema posljednjim podacima,
u 2009. godini isporučeno je 33,3 milijuna netbooka, što je porast od
108 posto u odnosu na 2008. godinu. Tijekom 2009. definicija netbooka
se, doduše, malo razvodnila, pa je danas teško razdvojiti netbook od
ultraprijenosnika, pa čak i 'standardnog' prijenosnika. No, čitav
hardverski svijet zbog ovog je fenomena odustao od zamorne utrke za
gigahercima i brzinom, te se okrenuo štednji energije. Najbolji je
primjer nedavno predstavljena nova verzija Intelovog štedljivog čipa
Atom pod nazivom Pineview, koji neće biti znatno moćniji od prethodnika, ali će zato biti dvostruko štedljiviji.

Mobilna revolucija



Isti taj Pineview bit će upotrebljiv i u pametnim telefonima, što
pokazuje koliko je daleko otišla konvergencija tih uređaja i
prijenosnih računala. Još od vremena ručnih računala (danas nepostojeće
kategorije) znali smo da ćemo jednoga dana u ruci imati moćnu napravicu
na kojoj ćemo moći igrati igre, surfati internetom i sasvim solidno
obavljati mnoge zadatke tradicionalno rezervirane za stolna računala,
no odgovor kako će to točno izgledati, stigao je u obliku Appleovog
iPhonea.

Najbolji je primjer za to iPhone 3GS,
koji je predstavljen u ljeto 2009. godine. Taj model nije donio
revolucionarne promjene u odnosu na iPhone 3G, pa čak ni u odnosu na
originalni iPhone, a još uvijek je riječ o uređaju s daleko najboljim i
najfluidnijim sučeljem na tržištu. Uređaji zasnovani na Googleovom
operativnom sustavu Android počeli su mu se približavati tek krajem
godine, u obliku Motorolinog Droida (koji se u Europi zove Milestone) i
Googleovog (još uvijek nedostupnog) modela Nexus One. Sve to
rezultiralo je činjenicom da je danas iPhone 3GS najpopularniji telefon
u SAD-u, što je nekoć bilo mjesto rezervirano za neku jeftinu Motorolu
ili, kasnije, BlackBerry.

Ako nas pitate zašto divovi kao što su Nokia i Samsung danas kaskaju -
barem u segmentu pametnih telefona - za Appleom, reći ćemo vam da nije
stvar samo u hardveru. S desecima tisuća aplikacija, iPhone OS je
postao ozbiljna softverska platforma i upravo su te aplikacije razlog
zbog kojeg je iPhone tako popularan.

Jedan brand iznad svih



Fascinantno je, doduše, da posljednjih mjeseci IT svijet ne priča
toliko o iPhoneu, već o jednom drugom Appleovom proizvodu, koji ne samo
da još ne postoji, nego Apple nikad nije službeno potvrdio da na njemu
uopće radi. Riječ je o Apple Tabletu, zamišljenom tablet računalu bez
tipkovnice koje bi, po osobinama i izgledu, bilo negdje na pola puta
između iPhonea i ultraprijenosnika kao što je MacBook Air. S obzirom na
to da je Microsoft godinama (prilično bezuspješno) gurao koncept
tableta, postavlja se pitanje što to Apple može ponuditi sa svojim
tabletom.

Mogući odgovor, osim fluidnog sučelja sličnog onom na iPhoneu, leži u
nevoljama novinske industrije, koja čeka da se pojavi neki način
digitalne distribucije novina i časopisa koji bi mogli naplatiti
korisnicima. Appleov Tablet mogao bi biti upravo to. Iako se Amazon sa
svojim Kindleom (koji je, uzgred budi rečeno, krajem 2009. postao
dostupan i u Hrvatskoj) pokušava nametnuti kao vodeći digitalni
distributer knjiga i časopisa, Kindle je još uvijek tehnički prilično
nesavršen. Uspije li Apple napraviti tablet koji radi jednako dobro kao
iPhone, mogao bi svoj sustav prodaje mobilnih aplikacija primijeniti na
prodaju novina i časopisa i na taj način pokoriti i novinsku industriju
kao što je to svojedobno preko iTunes napravio s glazbenom.

Tu nije kraj Appleovim uspjesima. Steve Jobs se, čini se, uspješno
othrvao raku gušterače, vrativši se na čelo kompanije koja je jedna od
rijetkih koja je u 2009. nizala financijske uspjehe. Jobs je proglašen direktorom desetljeća,
a Appleu je išlo dobro na svim područjima: iPhone, iPod Touch i
aplikacije za njih se odlično prodaju, a ni Mac računalima ne ide puno
lošije. Uz sve to, Appleovi korisnici još uvijek obožavaju ovu
kompaniju, što je čini jednim od najjačih brandova na planeti. Svaka
čast, Steve.

Twittermanija



Sve što se događalo u svijetu hardvera i mobilnih telefona bilo je u 2009. neraskidivo vezano za trendove na webu. Facebook,
koji je po broju korisnika i posjećenosti ionako bio ogroman, u 2009.
je postao još veći, a pitate li korisnike što im se najviše sviđa na
njihovom iPhoneu, mnogi će reći da je to upravo fantastična aplikacija
za Facebook, koja je gotovo ugodnija za rad od standardne web
varijante. Valja spomenuti i činjenicu da je Facebook konačno postao
profitabilan, a o tome koliki je novac u igri govori i činjenica da je
ruska investicijska kompanija DST uložila 180 milijuna dolara u Zyngu,
tvrtku koja radi igre za Facebook, uključujući i popularni Farmville.
Nije loše za kompaniju s kojom su se donedavno sprdali zbog
neprofitabilnosti, zar ne?

Još jedan internetski div, YouTube,
u 2009. godini pokazao je da nema namjeru skoro sići s liste top 5
najposjećenijih stranica na internetu. Iako muku muči s
profitabilnošću, eksperimentirajući s raznim prikazima reklama (koje su
nam već odavno počele ići na živce), YouTube je postao ne samo najveći
servis za razmjenu videa, već i mjesto na koje idemo da bismo saznali
najnovije videovijesti, pogledali foršpane za nove filmove, glazbene
spotove (YouTubeov specijalizirani servis za glazbu, Vevo, nažalost ne
radi kod nas), pa čak i reprize domaćih TV emisija koje nekako uvijek
završe tamo.

Ipak, daleko najveća internetska priča 2009. godine bio je i ostao Twitter.
Neobičan, jednostavni servis koji svojim korisnicima omogućuje
komunikaciju putem kratkih poruka postao je globalni hit koji se uredno
spominje na TV emisijama, a koristi ga svatko: od Oprah Winfrey, preko
Ashtona Kutchera (ujedno i najpopularnijeg korisnika Twittera s preko
četiri milijuna fanova) pa do Baracka Obame. Twitter je posve
besplatan, što ga čini financijski neprofitabilnim, ali cilj njegovih
osnivača Evana Williamsa i Biza Stonea je jasan: postati novi SMS, novi
globalni servis za razmjenu kratkih poruka koji će koristiti svi.
Jednom kad postanu dio internetske infrastrukture, s monetizacijom neće
biti problema.

Twitter je pokrenuo još jedan iznimno važan trend: pretraživanje u
stvarnom vremenu. Pokazalo se, naime, da stotine tisuća poruka na
Twitteru izuzetno brzo donose (fragmentirane, doduše) informacije koje
je moguće pretraživati. Prije nego što je većina tradicionalnih medija
mogla reagirati na vijesti kao što je pad aviona u rijeku Hudson ili
smrt Michaela Jacksona, na Twitteru su već stotine korisnika odašiljale
poruke o tim temama. Google se nije mogao nositi s ovim načinom
pretraživanja, pa je napravio najbolje što je mogao: potpisao je ugovor
s Twitterom (isto je učinio i Microsoft sa svojom tražilicom Bing, još
jednim novitetom u 2009), te se sada u Googleovoj tražilici nalaze i
rezultati s Twitterovim. Iako je Twitter još razmjerno malen servis, a
i promet im je krajem 2009. počeo stagnirati, dogovor s Googleom i
Bingom trebao bi biti dovoljan da ovaj servis još više ojača u godinama
koje dolaze.

Izvor: TPortal

***

Moje mišljenje:
2009. stvarno nam je donijela brojne tehnološke novitete, od kojih su najvažniji Windows 7 (koji i nije toliki novitet, ali...), Twitter, na koji sam se pridružio negdje pri početku godine i izjavio "ohladit ću se za tri dana", da da, još uvijek sam tamo. Twitter je super komunikacijski alat, ali i izvrstan informacijski alat. Npr. kad je Sanader "pobjegao", mi smo to znali dva-tri sata prije ostatka Hrvatske, prije službenih obavijesti.
Još jedna vrlo bitna stvar je razvoj mobilnog interneta, koji se počeo popularizirati kod nas prije nekoliko mjeseci sa onim opcijama za besplatni Facebook, dok mi korisnici iPhonea uživamo mogućnost od nekoliko GB prometa po Internetu, bilo gdje. Ovo će zasigurno obilježiti sljedeću godinu, i do kraja 2010. usudim se reći da će većina imati neki oblik pristupa internetu sa mobitela.

Što će obilježiti sljedeću godinu:
Ukratko, mobilni internet, kao što sam već gore napisao, geolokacijski servisi, koji će koristiti naše GPS pozicije za sve što možete zamisliti i neki od digitalnih oblika prodaje knjiga, novina i časopisa, uz koji će se naći i neka nova verzija Amazonovog Kindlea, ili čak, misterioznog Appleovog tableta