Početna stranicaPortalFAQPretraľnikRegistracijaLogin

Share | 
 

 Škola zdrave prehrane

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Next
Autor/icaPoruka
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 4:39 pm

@Alpha slažem se, velika veličina namirnica su naše domaće, svakodnevne, koje se konzumiraju u pravilnim omjerima i pravilnom pripremom. zivili

@Skulptura crveno meso sam spominjao, ali samo kao izvor određenih vrsta vitamina i životinjskih bjelančevina. Teletina, pogotovo teleća jetra, je jako bogata hranjivim tvarima. Govedina othranjena na ispaši i divljač se svakako trebaju povremeno jesti.
Međutim, količina takve hrane u svakodnevnoj ishrani je puno prevelika. Svakodnevno konzumiranje crvenog mesa je štetno za organizam zbog više razloga, o čemu bih mogao pisati u zasebnoj temi, ako više ljudi to zanima.

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 5:49 pm

Athena je napisao/la:
@Mow, dugoročno je ipak bitnije. ides
Onda bi ja trošila ipak manje od tebe na hranu. :D

Zapravo je nezahvalno govoriti isključivo o penzionerima, jer nažalost zna se kakva je situacija u RH.
To je neka druga tema. roll

Da, trošila bi vjerojatno manje, iako vjerujem da i ti ipak donekle paziš što jedeš. :)
Najskuplje stvari koje jedem povremeno su recimo: losos (100 kn/kg), sjemenke iz organskog uzgoja (recimo bućine sam jučer kupovao - 15 kn je bilo 25 dag, sezam je 10 kn 25 dag), razni začini iz organskog uzgoja, kozje mlijeko (15 kn/l).
Ostala sva hrana (piletina, puretina, srdele, skuše, povrće, voće, kruh, mliječni proizvodi) nije ekskluzivna.
Slažem se da je teško govoriti o situaciji s penzionerima, jer je njima zaista teško. Međutim, starija osoba jede manje od mlađe, jer i manje troši kalorija. Također, ženska osoba jede u pravilu manje od muškarca.
Tako da bi cijena zdrave prehrane za stariju žensku osobu bila 1100-1300 kn mjesečno. Penzija od kakvih 3000 kuna bi pokrila većinu troškova življenja, no i sami znamo kakve ljudi imaju penzije danas... :(

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Fantom
Superforumaš CE-4


Male
Gemini Pig
Broj postova : 10363
Age : 45
Location : Salzburg
Registration date : 23.06.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 5:53 pm

Jao ogladnio sam od ove zdrave hrane...

Idem sebi sad narezati malo kulena i prsuta i
otvoriti po ko zna koje pivo......
[Vrh] Go down
tomi
Pračovjek


Male
Libra Goat
Broj postova : 2381
Age : 25
Location : Zagreb
Registration date : 22.08.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 7:37 pm

MoW je napisao/la:
Inače, ovako ludih inače nema puno na FER-u. Većina FER-ovaca ti o hrani ne zna ni h

Svejedno se nadam da su legende o FERovoj menzi istinite 8)
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 9:38 pm

Koje legende? Ok, ja sam se tamo hranio samo prvu godinu, tj. dok se nisam otrovao na neku pohanu svinjetinu... :)
Dugi red za hranu ti je glavna odlika FER-ove menze. Čekaš po 20 minuta, a u moje vrijeme se čekalo i po 50 minuta, jer je naplata bila loše organizirana.
U odnosu na druge menze, FER-ova menza kotira prilično visoko po kvaliteti, ali nemoj se zavaravati da je to domaća kuhinja, jer ona to nije. Jedva da je i profesorska menza prolazna.
Ono što je dobro, to je da najčešće imaš mogućnost izbora između 4-5 glavnih jela, 3-4 vrste salate i nešto voća.
Ono što nije dobro to je da su salate najčešće preslane i prekisele ili obratno, nezačinjene, da nema puno kvaliteno pripremljenog kuhanog povrća kao što su kelj, špinat, blitva, mrkva, celer, brokula, cvjetača. Koji put se zalomi, ali nema svaki dan.
Nude ti se industrijski pasterizirani sokovi na bazi fruktoznog sirupa, i to od jabuke, naranče, multivitamina, svi s dodanim šećerom. Od deserata ima pudinga, nekih kolača, koji put sladoleda. Od voća ima jabuke, naranče i valjda u zimsko doba mandarine. Dakle, ponuda tamo se nije puno mijenjala u zadnjih 30-ak godina i ne drži korak sa znanstvenim spoznajama i s menzama u Europi.
Prednost studentske menze je dakako subvencionirana hrana koju se plaća malo. Za desetak kuna možeš pojesti pristojne količine hrane, pa ti biraj hoćeš li jesti kod kuće ili na faksu.
E da, postoji i bar samo sa sendvičima i sokovima po vrlo povoljnim cijenama, ali ne i s biranim sastojcima.

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
tomi
Pračovjek


Male
Libra Goat
Broj postova : 2381
Age : 25
Location : Zagreb
Registration date : 22.08.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri pro 16, 2009 11:46 pm

A dobro, nije bas obecana zemlja, ali nije ni lose :D Dankešen :D
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sub pro 19, 2009 9:09 pm

tomi je napisao/la:
A dobro, nije bas obecana zemlja, ali nije ni lose :D Dankešen :D

Bitez(v)er. :D

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sub pro 19, 2009 9:09 pm

Masti i ulja

Masti i ulja su nutritivna skupina koja osigurava daleko najviše energije od svih ostalih.
Izuzetno su važni za ljudsku prehranu.
Molekule prehrambenih masti i ulja sadrže između 4 i 24 ugljikovih atoma u ravnom lancu.
Obično se pod mastima podrazumijeva životinjska mast, a pod uljima biljna ulja.
Manje se spominje da postoje i životinjska ulja i biljne masti, pa tako imamo riblje ulje te masti tropskih biljaka.
Prehrambene masti i ulja klasificiraju se prema zasićenosti na sljedeće glavne skupine:

1. Jednostruko nezasićene masne kiseline
2. Višestruko nezasićene masne kiseline
3. Zasićene masne kiseline

Sva ulja i masti koja nalazimo u prirodi imaju određenu količinu i jednih i drugih i trećih masnih kiselina.

Prema duljini lanca u molekuli masne kiseline, nutritivne masti i ulja se klasificiraju na:

i. Kratko lančane (4-6 ugljikovih atoma)
ii. Srednje lančane (6-12 ugljikovih atoma)
iii. Dugo lančane (14-18 ugljikovih atoma)
iv. Vrlo dugo lančane (20-24 ugljikova atoma)

1. Jednostruko nezasićene masne kiseline (ponekad znane i kao omega-9 masne kiseline) imaju jednu dvostruku vezu između atoma ugljika.
Tijelo ima sposobnost izrade jednostruko nezasićenih masti iz zasićenih masti i iskorištava ih na brojne načine.
Za razliku od zasićenih masti, jednostruko nezasićene su zakrivljene na poziciji dvostruke veze i zato se ne grupiraju zajedno tako lako kao zasićene masti.
Iz tog razloga, one su najčešće tekuće na sobnoj temperaturi.
Kao i zasićene masti, relativno su stabilne pa se mogu koristiti za kuhanje.
Najčešća jednostruko nezasićena kiselina je oleinska, glavna komponenta maslinovog ulja kao i ulja od badema, ulja od repice, ulja od indijskih oraščića, ulja od kikirikija i ulja od avokada.

2. Višestruko nezasićene kiseline (PUFA) imaju dva ili više parova dvostrukih veza među ugljikovim atomima i zbog toga im nedostaje 4 ili više vodikovih atoma.
Postoji mnogo vrsta višestruko nezasićenih kiselina, od kojih treba spomenuti omega-3 (alfa-linolenska, EPA i DHA) i omega 6 kiseline (linolna, arahidonska, gama-linolenska).
Najčešće višestruko nezasićene kiseline u prehrani su linolna kiselina, s dvije dvostruke veze, te alfa-linolenska omega-3 masna kiselina, s tri dvostruke veze.
Tijelo ne može proizvoditi PUFA pa se stoga smatraju esencijalnima, jer ih moramo unositi iz hrane koju jedemo.
Kao i jednostruko nezasićene kiseline, i PUFA imaju zakrivljenje na poziciji dvostruke veze pa se ne grupiraju skupa lagano.
One su tekuće, čak i kad ih se stavi u frižider.
Nespareni elektroni na dvostrukim vezama čine ove masti visoko reaktivnima. Lako su kvarljive, posebno omega-3 alfa-linolenska kiselina, i mora ih se tretirati s pažnjom.
Višestruko nezasićene masti se ne bi smjele zagrijavati niti koristiti za kuhanje.
U prirodi, višestruko nezasićene kiseline se najčešće nalaze u cis obliku, što znači da su oba vodikova atoma u dvostrukoj vezi na istoj strani.
Zagrijavanjem ili oksidacijom, cis veze prelaze u trans veze, koje naš organizam ne može iskoristiti,
pa se tada ove masti talože na raznim mjestima po tijelu i teško ih je ukloniti.

3. Zasićene masne kiseline
Zasićene masne kiseline su takve masne kiseline koje imaju sve ugljikove veze zauzete s vodikovim atomom, pa imaju samo jednostruke veze među ugljikovim atomima.
U zasićene masti spadaju palmitinska, stearinska, miristinska, laurinska, kapronska i mnoge druge masne kiseline.
Sve zasićene masti su vrlo stabilne, što znači da uglavnom ne užežu, pa čak ni kad se zagrijavaju pri kuhanju i pečenju.
Lako se grupiraju zajedno, što znači da se nalaze kao krutina ili polukrutina na sobnoj temperaturi.
Tijelo normalno proizvodi zasićene masti iz ugljikohidrata, a nalazimo ih i u životinjskoj masti i tropskim uljima (kokosova, palmina mast).

i) Kratko lančane masne kiseline imaju između 4 i 6 ugljikovih atoma u lancu. Ove masti su uvijek zasićene. Recimo, butirična kiselina se nalazi u maslacu od krava, a kapronska kiselina u maslacu od koza.
Također se dobivaju i fermentacijom prehrambenih celuloznih vlakana u crijevima.
Budući da je povrće i voće između ostalog bogato i vlaknima, preporuča se njihova konzumacija u većim količinama.
Ove masne kiseline imaju antimikrobne karakteristike, štite nas od virusa, pljesni i patogenih bakterija u crijevima.
Za njihovu razgradnju nije potrebna žuć, već se direktno apsorbiraju i pretvaraju u brzu energiju.
One rjeđe uzrokuju dobivanje na težini od maslinovog ulja i od komercijalnih biljnih ulja.
Ove masne kiseline doprinose i zdravlju imunološkog sustava.

ii) Srednje lančane masne kiseline imaju između 6 i 12 ugljikovih atoma i nalazimo ih najviše u maslacu i mastima tropskih biljaka, npr. kokosovoj masti.
Kao i kratko lančane masti, imaju antimikrobno djelovanje, lako se apsorbiraju u brzu energiju i doprinose zdravlju imunološkog sustava.
Kapronska, kaprilna, kaprinska i laurinska kiselina su srednje lančane masne kiseline.

iii) Dugo lančane masne kiseline imaju između 14 i 18 ugljikovih atoma i mogu biti ili zasićene, ili jednostruko nezasićene ili višestruko nezasićene.
Sve dugo lančane masne kiseline trebaju se najprije razgraditi korištenjem žućnih soli, a tek zatim apsorbirati.

iv) Vrlo dugo lančane masne kiseline su najčešće vrlo jako višestruko nezasićene, s četiri, pet ili čak 6 dvostrukih veza među atomima.
Neki ljudi ih mogu proizvoditi iz esencijalnih masnih kiselina, dok ih drugi moraju jesti iz životinjske hrane kao što je meso, žumanjci, maslac i riblja ulja.
Najpoznatije vrlo dugo lančane masna kiseline su dihomo-gama linolenska kiselina, arahidonska, eikozapentenska kiselina (EPA) i dokozaheksaenska kiselina (DHA).
Sve navedene osim DHA se koriste u proizvodnji prostoglandina, hormona lokalnih tkiva koji upravljaju mnogim procesima u stanicama.
Također, arahidonska kiselina i DHA imaju važne uloge u funkcioniranju živčanog sustava.

Pravilan omjer omega-6 : omega-3 masti pokazuje se ključnim za zdravlje. Poznato je da moderna prehrana obiluje trans mastima i omega-6 mastima, a da joj manjka omege-3.
Stoga je vrlo važno jesti koliko god se može više omega-3 masti, budući da nema šanse da ćemo ih unijeti više nego što trebamo, za razliku od omege-6 koje ima svugdje oko nas.
Zapravo bi se modernu industriju hrane moglo nazvati omega-6 industrija. :D
Hrana koja obiluje omega-3 mastima najčešće sadrži i veće količine vitamina E, koji je, kako sam već bio prije naveo, vrlo važan antioksidans.
U životinjskim proizvodima nalazimo tri vrste omega-3 masti: alfa linolensku, EPA i DHA, dok u biljnim namirnicama ima samo alfa-linolenske.
Alfa-linolenska kiselina može se u organizmu pretvoriti u EPA i DHA, no ipak se recimo vegetarijancima preporuča uzimanje dodatnih EPA i DHA masnih kiselina.
Povećana konzumacija omege-3 je vrlo važna za sve ljude, ali trudnice su grupa kojoj je to još više važno nego drugima.
Upravo stoga se trudnicama preporuča konzumacija namirnica bogatih omegom-3.
Životinjske namirnice koje sadrže najviše omega-3 masti su redom po dnevnim potrebama (porcija od 120 g):
losos (84 %)
srdele (54 %)
školjke (44%)
morski rakovi (15 %)
bakalar (13 %)
tuna (13%)
janjetina (7 %)
...

Biljne namirnice koje sadrže najviše alfa-linolenske omega-3 masne kiseline su redom po dnevnim potrebama:
lanene sjemenke, smrvljene neposredno prije jela, dvije žlice (140.4 %)
orasi, nedavno kupljeni, neužegli, kratko sušeni ili sirovi, 0.25 šalice (91 %)
soja, organska, kuhana, 1 šalica (41.2 %)
tofu, od organske soje, 120 g (14.4 %)
bundeva, pečena, 1 šalica (13.6 %)
prokulica, kratko kuhana, 1 šalica (10.4 %)
cvjetača, kratko kuhana, 1 šalica (8.4 %)
kupus, svježi ili kratko kuhan, 1 šalica (8 %)
...

Izbor masti i ulja u prehrani je vrlo važan. Pokazuje se da daleko najveći zdravstveni problem pričinjavaju trans-masti,
dakle, masti dobivene termičkog obradom najčešće višestruko nezasićenih ulja.
Te masti nalazimo u svim keksima i kupovnim kolačima, u margarinu, u starim i užeglim orašastim plodovima, u prženoj hrani, te u manjoj mjeri, u kupovnom maslacu.
Sljedeći problem čini prevelika konzumacija zasićenih masti s dugim lancima, a to su u principu sve životinjske masti osim masti iz mlijeka i mliječnih proizvoda.
Međutim, dok prevelika konzumacija zasićenih dugo lančanih masti stvara zdravstveni problem, umjerena konzumacija ima pozitivan učinak na ljudsko zdravlje u smislu prevencije cijelog niza bolesti.
Japanci, Francuzi, Gruzijci, Krećani i drugi narodi koji žive jako dugo, konzumiraju umjerene količine zasićenih masti i nemaju većih zdravstvenih problema do duboko u starost.
Međutim, ti ljudi ne prže meso na višestruko nezasićenim biljnim uljima i ne jedu kupovne kekse.

Dobar izbor masti i ulja je krucijalan faktor za dug život.
Umjerenom konzumacijom zasićenih masti, dovoljnom količinom omega-3 višestruko nezasićenih masti, čestom konzumacijom masti kratkog i srednje dugog lanca
te konzumacijom jednostrukom nezasićenih masti, npr. iz maslinovog ulja, osigurat ćemo si barem jedan važan faktor za naše zdravlje.
S tim da uvijek imamo na umu da s mastima ne pretjeramo. 15-25% ukupnog broja kalorija dobivenih iz masti u prehrani je preporuka, više ili manje od toga je opasno po zdravlje.

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Alpha
Admin


Female
Aries Goat
Broj postova : 28999
Age : 37
Registration date : 30.09.2007

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri sij 13, 2010 2:32 pm

Jel mozes napisati nesto o kolesterolu kad ces imati vremena :)

_________________
Respect
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri sij 13, 2010 5:00 pm

Može, napišem. To je komplicirana tema, ali je dobro potruditi se. :)

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 1:12 am

O kolesterolu

Kolesterol je masna supstanca koja je važni dio vanjske opne stanica kod životinja. Također je nalazimo u našoj krvi.
Podrijetlo kolesterola u našem tijelu je dvojako. Jedan dio kolesterola dobivamo iz hrane, a drugi dio proizvodi jetra.
Kolesterol u hrani najviše nalazimo u mesu, ribi i mliječnim proizvodima. Biljke ne sadrže kolesterol u većim količinama.
Kolesterol se apsorbira u crijevima i ulazi u krv gdje se pakira unutar proteinskog omotača. Ovakav se lipoproteinski kompleks naziva hilomikron.
Točnije, hilomikron se sastoji od 90% triglicerida i 10% kolesterola.
Jetra može uklanjati kolesterol iz krvi kao i proizvoditi i ubrizgavati kolesterol u krv. Nakon jela, jetra uklanja hilomikrone iz krvi, a između obroka, jetra proizvodi i izlučuje kolesterol nazad u krv.

Lipidogram, koji se najčešće radi u slučaju kontrole krvi, sadrži mjerenja najbitnijih tipova masti u krvi.
U lipidogramu se najčešće određuju: LDL, HDL, trigliceridi i ukupni kolesterol.
Prije odlaska na lipidogram zahtjeva se period posta od minimalno 8 sati budući da količina triglicerida varira uvelike u krvi ovisno o tome da li se jelo ili ne.

U nastavku ću opisati LDL, HDL, ukupni kolesterol i trigliceride te navesti kako izbalansirati ravnotežu masnih kiselina u tijelu.
LDL (engl. Low-Density Lipoprotein) se naziva još i "loš" kolesterol zato što povećana količina uzrokuje povećani rizik za oboljenje od bolesti kardiovaskularnog sustava.
LDL "deponira" kolesterol na stjenke krvnih žila uzrokujući stvaranje plaka. Tijekom vremena, plak uzrokuje zadebljanje stijenki i sužavanje žila, proces poznat kao ateroskleroza.
Trenutne smjernice važeće u RH su da u krvi ne bi smjelo biti više od 3.0mmol/L, a bilo bi poželjno da je što manje LDL-a.
HDL (engl. High-Density Lipoprotein) se naziva još i "dobar" kolesterol zato što povećana količina izaziva pozitivne učinke na stanje krvnih žila. Točnije, one izvlače nakupljeni kolesterol sa stijenki krvnih žila i šalju ga jetri na obradu.
Trenutno važeće smjernice za HDL u RH su: > 1.0 mmol/L
Ukupni kolesterol je suma LDL-a, HDL-a, VLDL-a i IDL-a.
Ukupni kolesterol bi trebao biti manji od 5.0 mmol/L prema novim smjernicama, ili 5.5 mmol/L prema starim.
VLDL i IDL su manje bitni kolesteroli i nemaju toliko veliku važnost pa se najčešće ne mjere.
Što viši omjer HDL/LDL osiguravat će to bolje zdravlje krvožilnom sustavu.
Omjer ukupnog kolesterola i HDL-a bi trebao uvijek biti manji od 5.
Trigliceridi su kompleksi od tri masne kiseline. Kao i kolesterol, dobivamo ih hranom i proizvodimo ih u jetri.
Ukupna količina triglicerida u krvi ne bi smjela biti veća od 1.7 (starije smjernice 2.0) mmol/L.

Za razliku od LDL-a i HDL-a, uloga velike količine triglicerida na razvoj oboljenja krvnih žila je kontroverzna.
Međutim, dokazano je da utječu na razvoj drugih bolesti kao što je pretilost, inzulinsku rezistenciju i niske razine HDL-a.

Istraživanja su pokazala da je količina HDL-a, LDL-a i ukupnog kolesterola uvjetovana trima faktorima: nasljeđem, prehranom i stresom.
Razina triglicerida je pak uvjetovana gotovo uvijek samo prehranom, osim kod rijetkih nasljednih oboljenja.
Medicinske preporuke i tretmani ciljaju da smanje LDL, povećaju HDL i smanje trigliceride.

Lijekovi koji se koriste uglavnom za smanjenje LDL-a se nazivaju statini, niacin se koristi za povećanje HDL-a, a fibrična kiselina za smanjenje triglicerida.
Razne kombinacije lijekova djeluju sinergijski i uravnotežuju organizam vrlo brzo.

Za liječenje kolesterola prirodnim putem preporučuje se konzumirati što više masti biljnog podrijetla, jer ta ulja ne sadrže kolesterol u većim količinama.
Točnije, biljna hrana sadrži fitosterole koji su korisni pri smanjenju lošeg kolesterola. Tako recimo kikiriki, lan, badem i pistacio snizuju razinu LDL-a. Hrana životinjskog pak povećava LDL, a povećavaju HDL samo u manjoj mjeri.
HDL se povećava vrlo učinkovito vježbanjem i prestankom pušenja.
Od hrane, pokazano je da brusnice i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama povećavaju HDL. Isto tako, jedna čaša crnog vina dnevno ima pozitivan učinak na HDL, dok veće količine nisu pogodne za zdravlje.
Konačno, transmasti u hrani povećavaju LDL i snižavaju HDL i time su najgori izbor za vaše krvne žile.
Transmasti nalazimo poglavito u margarinu, keksima, hrani prženoj na visokim temperaturama, kupovnim kolačima, čokoladi i slasticama koji nisu rađeni od zdravih namirnica te u užeglim orašastim plodovima. :)

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Alpha
Admin


Female
Aries Goat
Broj postova : 28999
Age : 37
Registration date : 30.09.2007

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 1:06 pm

Meni je LDL povisen, a HDL bi bas mogo bit i visi...

LDL mi je visok jer jedem previse secera (citaj cokolade), a zasto mi je HDL relativno nizak bas i ne kuzim. Naime, osim sto ne pusim i vjezbam hranim se relativno ok (ako izuzmemo onu ranije spomenutu cokoladu zubi )... Enivej, nije mi bas neko sjajno stanje s kolesterolom. Kazu da na to utjece i stres. Eh, danas za sve zivo kazu da je stres :P

_________________
Respect
[Vrh] Go down
Alpha
Admin


Female
Aries Goat
Broj postova : 28999
Age : 37
Registration date : 30.09.2007

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 3:47 pm

Sto je s jajima i kolesterolom? I sto s nacinom pripreme?

_________________
Respect
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 4:28 pm

Jaja su namirnica koja su bogata dijetalnim kolesterolom, koji se nalazi u žumanjcima. Nekad su znanstvenici mislili da time jaja doprinose razvoju srčanih bolesti. Međutim, novije studije se sve slažu u sljedećem: kolesterol iz jaja ne doprinosi u značajnoj mjeri krvnom kolesterolu.

Pokazuje se da zasićene masti u prehrani, kao i hrana koja sadrži puno jednostavnih šećera, a ne dijetarni kolesterol najviše doprinose povećanju kolesterola u krvi.

Utjecaj kolesterola iz jaja na ukupni loši kolesterol krvožilnog sustava pojedinca je oko 0.5% što je pokazala jedna studija objavljena u Journal of Clinical Nutritionu. To je zanemarivo, a odnosilo se na normalnu konzumaciju jednog do dva jaja dnevno.
Zanimljivo je da najnovije studije ukazuju da je umjerena konzumacija jaja povoljna za balansirani lipidogram i da zapravo jaja stabiliziraju kolesterol.
Osim toga, jaja su bogata vitaminima B skupine, pogotovo rijetkim vitaminom B12, sadrže kolin, najnoviji spoj koji je upao u skupinu B vitamina, a koji je zaslužan za smanjenja upale u organizmu, poboljšanje živčanog sustava i smanjenje količine homocisteina u krvi. Jaja su važna i za zdravlje očiju zbog karotenoida luteina koji sadrže u većim količinama.

Dakle, ona stara naša: "svako jutro jedno jaje, organizmu snagu daje", je vrlo točna izjava. Svakoj osobi, osim možda onoj koja ima jako visok kolesterol, bi se preporučala konzumacija jednog jaja na dan. :)

Što se načina pripreme tiče, nisam naišao ni na jednu znanstvenu potporu tome da je tvrdo kuhano jaje recimo teže probavljivo od mekog. Mislim da se tu radi o urbanom mitu, ali ne odbacujem tu mogućnost.
Ono što se može sigurno reći to je da se sirova jaja najteže probavljaju zbog bjelančevine avidina u sirovom bjelanjku, dok se pečena jaja zbog svojeg sadržaja biljnih ulja teže probavljaju od kuhanih. :)

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 4:33 pm

Alpha je napisao/la:
Meni je LDL povisen, a HDL bi bas mogo bit i visi...

LDL mi je visok jer jedem previse secera (citaj cokolade), a zasto mi je HDL relativno nizak bas i ne kuzim. Naime, osim sto ne pusim i vjezbam hranim se relativno ok (ako izuzmemo onu ranije spomenutu cokoladu zubi )... Enivej, nije mi bas neko sjajno stanje s kolesterolom. Kazu da na to utjece i stres. Eh, danas za sve zivo kazu da je stres :P

Za bolji HDL, probaj jesti više brusnica i riba te povremeno čašu crnog vina. :)
Inače je stvarno stres dosta utjecajan na kolesterol, to su pokazale dvostruko slijepe studije. miga
Ostalo je naslijeđe, naravno...

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Alpha
Admin


Female
Aries Goat
Broj postova : 28999
Age : 37
Registration date : 30.09.2007

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 4:58 pm

Aha, hvala :)

Sto se tice preporuke za HDL...sve moze osim vina :P

E, a sto je s onim nekim koeficijentom izmedju HDL-a i LDL-a?

_________________
Respect
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   čet sij 14, 2010 6:34 pm

Alpha je napisao/la:
Aha, hvala :)

Sto se tice preporuke za HDL...sve moze osim vina :P

E, a sto je s onim nekim koeficijentom izmedju HDL-a i LDL-a?

Vina, vina! zubi

Taj koeficijent (HDL/LDL) mora biti što veći, u svakom slučaju bi bilo idealno da je veći od 1.
Ono što je važnije to je omjer ukupnog kolesterola i HDL-a, koji bi morao biti manji od 5. Taj je zahtjev mnogo stroži, jer u protivnom dolazi do ozbiljnih problema s krvožilnim sustavima.
Idealno bi bilo da je manji od 3.5

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Casper
Dinosaur


Male
Scorpio Snake
Broj postova : 305
Age : 39
Location : Croatia
Registration date : 10.02.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet sij 15, 2010 11:07 am

tko želi završiti dopisni tečaj zdrave prehrane evo linka

http://www.procvatzdravlja.com/
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet sij 15, 2010 12:15 pm

^^ Iz statistike koju je autorica tečaja navela, čini se da joj uspješnost i nije baš na razini. Osim ispijanja većih količina vode, nije uspjela uvjeriti ljude da jedu zdravije.
Ipak, prije nego što bih želio suditi o samom tečaju, trebao bih proučiti njezine materijale. Okladio bih se da u njima ima puno premalo znanstvenih podataka, a puno više priča i anegdota, što ustvari zbuni ljude, jer onda čuju i jedne i druge priče, pa više ni sami ne znaju što da rade...

Ono što je poznato, to je da će ljudi koji su već oboljeli od nekih teških bolesti prije prihvatiti režim zdravije prehrane od onih koji nisu oboljeli, jer im život visi o niti. Oni koji vole razmišljati o svojem zdravlju i vole biti vitkiji će biti oni koji će pokriti ostatak navedenih postotaka. Tako će ispasti da će malo tko od ostale populacije takav tečaj uzeti zaozbiljno.

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Casper
Dinosaur


Male
Scorpio Snake
Broj postova : 305
Age : 39
Location : Croatia
Registration date : 10.02.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet sij 15, 2010 10:59 pm

ja sam ga završo trčaj, ima 10 lekcija i dobrih savjeta i informacija za koje nisam do sad znao barem nije u mojoj struci da znam
[Vrh] Go down
Athena
Superforumaš CE-4


Female
Gemini Buffalo
Broj postova : 12302
Age : 31
Registration date : 09.09.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet oľu 26, 2010 12:32 am

Duže vrijeme nije se pisalo na ovoj temi. ;)
Mene zanima jedna stvar u vezi niskog tlaka, ako zna naš savjetnik Mow ili netko drugi. :)
Dakle, imam nizak tlak, radi toga znam biti često pospana, osobito sada kako dolazi proljeće.
Je li dobra preporuka onih koji tvrde da bi osobe sa niskim tlakom trebale učestalije konzumirati kofein i crno vino? confused
Je li to najoptimalnije i zdravo za navedene slučajeve ili bi trebali prakticirati neki drugi "režim"?

Često se zna dogoditi (vjerujem ne samo meni) da imam glavobolje, ukoliko radi toga dosta često pijem kavu (po četiri ili čak više puta na dan).

_________________
"Riječi…spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora."
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet oľu 26, 2010 12:25 pm

Ovako je stvar. Prirodna hipotenzija je često poželjna, ako ne izaziva previše loših simptoma. Pri tome žene češće imaju nizak tlak od muškaraca, ali i dosta muškaraca se s time bori.
Razlikujemo prirodno niski tlak od rođenja i onaj koji kroz život stekneš nepravilnim životom.
Najčešće s ovim prvim nema problema, jer ti je organizam naviknut na niži režim rada, ali s ovim drugim ima problema.

Ako konzumiraš kavu, ona djeluje tako da privuče na sebe vodu i uzrokuje privremeno viši tlak u žilama. Nakon toga djeluje diuretički i dolazi do značajnog pada tlaka u krvi kad se tekućina otpusti. Učinak visokog tlaka je dakle privremen i nakon toga slijedi još gori kontraučinak niskog tlaka.
Glavobolje uzrokuje visok krvni tlak, koji se javlja kao akutni simptom previše konzumacije kave.

Crno vino širi krvne žile i opušta nas. Osim ako ne piješ jako puno vina tako da čisto volumen tekućine poveća količinu vode u krvi, nećeš povisiti krvni tlak na taj način, a mogla bi ga i sniziti.

Pogađaš već što je najbolje za povišenje krvnog tlaka - voda!
Ako često piješ kavu dolazi do veće dehidracije organizma, koji žeđa za tekućinom. Mala količina vode uzrokuje smanjeni tlak u žilama, slično kao što bi i mala količina vode u cijevima uzrokovala nizak tlak, pa bi ti tuš kapao. zubi

Osim toga, povrće regulira količinu tekućine u krvi, jer stabilizira procese u crijevima i uzrokuje smanjene amplitude, tj. promjene razina tekućina.
Voće također osigurava puno tekućine, tako da se preporuča u većim količinama kod osoba koje imaju niži krvni tlak.
Sol veže tekućinu slično kao što to radi kava, no sol ima dugotrajniji učinak. Stoga količina soli u hrani treba biti umjerena, da hrana nije ni slana ni neslana.

Preporučam ti da smanjiš na jednu kavu na dan, do dva decilitra crnog vina na dan i da povećaš količinu vode, voća i povrća u prehrani. Ostalo može ostati kako jest. :)

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
Athena
Superforumaš CE-4


Female
Gemini Buffalo
Broj postova : 12302
Age : 31
Registration date : 09.09.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet oľu 26, 2010 5:13 pm

Znači, morat ću se odreći veće količine kave. roll
U redu, hvala na informacijama.
Tekućine još dovoljno konzumiram, ali probat ću više jesti voća, jer ga jedem nedovoljno i ići na vrijeme spavati. Valjda će biti bolje, ne može napredak biti trenutačan. :)

_________________
"Riječi…spajaju ljude kao mostovi, stvarajući u isto vrijeme između čovjeka i čovjeka nepromostivosti vrlo često dublje od najmračnijega ponora."
[Vrh] Go down
MoW
Čovjek


Male
Libra Dog
Broj postova : 6272
Age : 34
Location : Zagreb
Registration date : 26.05.2009

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   pet oľu 26, 2010 5:58 pm

Spavanja što više, primijetio sam da si koji put do kasno na forumu.
To nije dobro, jer to remeti ravnotežu tlakova. 7-8 sati sna ti je najbolje. Manje od toga izaziva različite neravnoteže, pogotovo ako se radi o kasnom odlasku na spavanje i nedovoljno dobroj prehrani.

_________________
"Let food be thy medicine" - Hippocrates
[Vrh] Go down
ANTEA65
Žaba


Female
Capricorn Snake
Broj postova : 295
Age : 50
Registration date : 30.03.2010

PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   sri oľu 31, 2010 10:58 am

MoW, kako vidiš, ubacila sam se na ce-4
Sviđa mi se kako obrađuješ ovu tematiku i kako vodiš temu. Imam, naravno, jedan prijedlog. Molim te, da obradiš temu 'Žitarice za i protiv' jer ti imaš puno sintetiziranog znanja od svih strana pa će to biti puno korisnih informacija na jednom mjestu. Pokušaju komentirati Hollingsworth koja ih je ocrnila i maltene proglasila otrovom, D'Adama koji ih, ukoliko se još dobro sjećam, ni za jednu krvnu grupu nije svrstao u hranu odličnu za konzumaciju nego u drugu kategoriju ili zabranjenu kategoriju, do makrobiotičara Oshawe i Kushi koji čak preporučuju dijetu na bazi čistih žitarica 3-7 dana, da ne kažem da drže kako su žitarice idealne za ljudsku prehranu.
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Škola zdrave prehrane   Today at 12:49 am

[Vrh] Go down
 
Škola zdrave prehrane
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 3 / 7.Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7  Next
 Similar topics
-
» Škola fotografije by Đulijano Bijelić
» Pomoć!
» Moji noževi.. i još ponešto
» Tečajevi preživljavanja
» I djeca imaju pravo na prirodu

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 ::  Svijet oko nas :: Zdravlje-
Forum(o)Bir: