Ovo je veoma popularna i dobro poznata tema o kojoj se već dugo razglaba. Otvorena je za mnoge teorije i razmišljanja, pa su onda nastali i neki paradoxi vezani za ovu temu. No, kako uopće definirati putovanje kroz vrijeme?
Prostorno kretanje u ove 3 dimenzije koje poznamo definirano je kao promjena položaja po vremenu ili v=s/t. Gledano po tome, putovanje kroz vrijeme možemo definirati kao promjenu vremena u odnosu na vrijeme, s tim da ta 2 vremena nisu jednaka. Jedno od navedenih vremena je
vanjsko vrijeme (vt), ono koje je jednako za sve osim za putnika, a drugo vrijeme je
unutarnje vrijeme (ut), tj. vrijeme koje iskusi i u kojem biva sam putnik. Još definiramo
bt ili brzina vremenskog putovanja, to je parametar usporediv sa brzinom kretanja u ove 3 dimenzije.
Iz toga slijedi jedan oblik definicije brzine vremenskog putovanja, a iz čega se mogu izvesti zaključci što bi bilo putovanje kroz vrijeme:
bt = vt / utAnalogno tome, ako je:
bt < 0 ---- putnik putuje natrag kroz vrijeme jer je u tom slučaju ut ili unutarnje vrijeme negativno, što općenito znači 'vraćanje'.
bt = 0 ---- nedefiniran slučaj
bt < 1 ---- vt < ut, putnikovo vrijeme brže teče te on samim time stari brže
bt = 1 ---- ut = vt, dakle oba vremena su jednaka i ovo se može definirati kao normalan tijek vremena.
bt > 1 ---- vt > ut, vanjsko vrijeme teče brže, a putnik putuje u budućnost
Ovi slučajevi su na neki način usporedivi sa teorijom relativnosti. Što se mi brže krećemo, to nam vrijeme sporije teče za razliku od vanjskog svijeta. Putovanje u budućnost opisano definicijom bt = vt / ut odnosilo bi se za slučajeve kada je bt > 1, a to bi bio slučaj kretanja brzinom bliskoj svjetlosti.
Granični slučaj nalazio bi se kod bt = 0, jer to bi značilo da je vt=0, a to nadalje znači da vanjsko vrijeme stoji. Problem je taj što se unutarnje vrijeme uspoređuje sa vanjskim kod definicije, s tim da je vanjsko vrijeme stalno, nepromjenjivo. To nadalje znači da ne može biti 0, dakle bt također ne može biti 0. Može teoretski biti tek približno nuli, s tim da je takav slučaj veoma nevjerojatan.
Tu dolazi do raskola same funkcije brzine promjene vremena koja ne može biti 0, a opet iza tog graničnog slučaja nalazi se definicija putovanja u prošlost, kada je bt<0, tj. kada je unutarnje vrijeme negativno s obzirom na vanjsko. Ali ta definicija je s one strane barijere, to jest nule u tom omjeru, stoga je i fizikalno neobjašnjivo danom definicijom. No, to je ionako samo teorija.
Paradoxi, problemi i teoretska objašnjenjaPretpostavka jest da je putovanje u prošlost zbilja moguće. Na to se nadovezuju razni problemi i teorije. Najpoznatiji paradox bio bi Grandfather paradox iliti djedov paradox.
Djedov paradoxOvaj paradox se ilustrira klasičnim primjerom gdje putnik putuje u prošlost i sreće svog djeda dok je još bio klinac. Moguće je da bi sama prisutnost tog putnika uzrokovalo niz promjena, kao npr. da djed umre nekom nesrećom. To bi značilo da putnik ne može postojati, a ako pustnik ne može postojati, tada nije mogao putovati natrag u vremenu. A ako nije mogao putovati natrag u vremenu, tada djed nije mogao umrijeti budući da ništa nije moglo promijeniti vremenski tok prošlosti. To nadalje znači da će putnik biti rođen i da će opet putovati u prošlost...
Ovaj paradox je jedna neprekidna petlja, koja se moguće ponavlja over and over again i iz koje nema izlaza. Ali je isto tako baziran na odrešenim pretpostavkama.
Za objašnjenje izlaza iz navedenog paradoxa postoje razne teorije. Navest ću samo one koje imaju nekog smisla, jer postoje i banalne hipoteze.
1. Hipoteza o kaosu/korupciji vremenske linijeOva hipoteza govori o tome da bi već sama pojava putnika u prošlosti izazvala blagu promjenu same prošlosti, a nadalje bi sve išlo po teoriji kaosa, tj. u pitanju je ''butterfly effect''. Iz prve bi se činilo kao da nema nikakvih promjena, ali kako bi vrijeme išlo, tako bi se događaji sve više i više razlikovali od već ''zapisane'' prošlosti. Tako bi u jednom trenu došlo do krajnje neprepoznatljivosti ove nove prošlosti i one koju putnik zna.
Slično kao što teorija kaosa kaže da jedan zamah krilima leptira može uzrokovati uragan u budućnosti.
2. Hipoteza o paralelnim svemirimaPo ovoj hipotezi postoji bezbroj paralelnih svemira koji se dodatno granaju svakom mogućnosti, to jest izborom. Po ovoj hipotezi, ako putnik i ubije svog djeda, to neće spriječiti njegovo postojanje, već će jednostavno nastati novi paralelni svemiri sukladno tom događaju, a u kojima taj putnik neće postojati. Iz ove hipoteze se može razviti nova:
3. Hipoteza o spajanju vremenskih linijaOvdje svaka akcija koja promijeni tijek povijesti kao rezultat će imati prelazak jedne stvarnosti preko druge i njihovo spajanje. To znači da ako bi putnik susreo sam sebe u prošlosti, da bi se stvarnosti ujedinile tako da u njoj postoji samo taj jedan putnik, tj. oni bi se ujedinili u jednu osobu. Isto tako i sa samim događajima. Slično kako je to bilo u filmu ''The One''.
4. 'Ne može zato što nije' hipotezaMalo nejasno ime. Ova hipoteza je usko vezana za Fermijev paradox koji je vezan za vanzemaljce, tj. unatoč visokoj mogućnosti za postojanje vanzemaljske inteligencije, mi ju još nismo otkrili. Paradox ima mnoga logična objašnjenja i pretpostavke, ali nebitno. Uglavnom, ako je netko u budućnosti izumio vremenski stroj, tada je pitanje zbog čega se taj netko već nije pojavio u našem vremenu tako da i mi imamo taj vremenski stroj. Razlozi zbog kojih ne bismo znali za postojanje vremeplova jesu:
1. Putovanje u prošlost možda nije moguće, pa onda se nitko niti nije mogao pojaviti sa vremeplovom.
2. Možda je putovanje u prošlost moguće, ali samo do neke granice, a mi smo predaleko u prošlosti za to.
3. Vremenski putnici ne žele utjecati na naš vremenski tok, pa samim time skrivaju svoje postojanje
4. Tako nešto je malo vjerojatno da se dogodi ako su neke od hipoteza istinite kao hipoteza o paralelnim svemirima ili hipoteza predestinacije (koja je sljedeća na redu).
5. Hipoteza o predestinacijiUvođenjem ove hipoteze mi izbjegavamo djedov paradox. Ovdje je vrijeme zapravo unaprijed određeno. Koje god akcije putnik pokuša napraviti, one će svejedno dovesti do iste budućnosti koju taj putnik poznaje. Drugim riječima, nemoguće je promijeniti prošlost.
Ova hipoteza je u kontradikciji sa slobodnom voljom jer ako smo određeni vremenom i njegovim promjenama, tada je naš život unaprijed određen, a slobodna volja u njemu je samo iluzija.
Može se povući i sličnost sa 'leptirovim efektom' iz teorije kaosa, ali da je sve obrnuto proporcionalno. Dakle iz prva će se činiti da putnik čini velike promjene u prošlosti, ali kako vrijeme ide, tako se razlike vremenskih linija smanjuju do trenutka dok ne budu identične, a moguće se neće spojiti, već će se raditi tek o jako sličnoj budućnosti naspram one koju taj putnik poznaje.
Ovo su neke zavrzlame, u svakoj ima nelogičnosti kao i logičnosti, neke se pobijaju, neke se podupiru. Ova tema je jako otvorena i moguće je izvoditi svakakve kombinacije kao i hipoteze

Što mislite o ovim hipotezama i imaju li vam smisla? Koje je uopće vaše mišljenje o putovanju kroz vrijeme? Ako znate za još koji paradox ili hipotezu, samo napišite.

Slijede problemi putovanja u prošlost.