Rodin

François-Auguste-René Rodin (Pariz, 12. studenog 1840. - okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar.



Rodin je poznat kao jedan od najvećih umjetnika svog vremena. Poznat je po klasičnim skulpturama kao što su Mislilac i Poljubac.
Rodin je bio i naturalist. Više ga je zanimala emocija i karakter nego monumentalnost. Odbacivao je idealizam i apstrakciju tradicija antičke skulpture, kao i dekorativnost baroknih uzora. Iako se smatra tvorcem moderne skulpture, on nije bio revolucionarni protivnik tradicije. Obrazovao se na pariškoj Školi lijepih umjetnosti i godila su mu priznanja akademske javnosti.

Neke svoje narudžbe pretvorio je u snažne umjetničke kreacije. Grad Calais je naručio skulpturu Građani Calaisa koja je trebala opisati događaj iz srednjevjekovne prošlosti grada. Rodin je ovaj zadatak riješio skupinom skulptura koje su postavljene na trgu, a ne na pijedestalu. Spomenik književniku Honoréu de Balzacu je modelirao tako da je spomenik teškim ogrtačem sakrivao tijelo modela, a modeliranjem lica odražavao pogled u daljinu i trenutak umjetničkog razmišljanja. Oba rješenja su naišla na neodobravanje naručilaca, naviknutih na tradicionalne forme skulpture.

U kasnijoj fazi stvaralaštva, Rodin je stvorio nekoliko „nepotpunih“ skulptura (fragmenata), kao što su Čovjek koji korača i Iris - glasnik Bogova. Ovim skulpturama nedostaje glava ili neki drugi dijelovi tijela. U ovim primjerima, umjetnik ne teži postizanju fizičke sličnosti, već prati vlastitu umjetničku ideju. Fragmenti su bili inspiracija za apstraktne kipare.



Ja volim ovog kipara, u njegovim dijelima ima ono nešto, nešto posebno. Bavi se istaživanjem pođude i strasti, ali ne na način da je slavi ili osuđuje već jednostavno promatra i prikazuje. Zato mnogi njegovi kipovi imaju temu poput zabranjenih ljubavnika, samih žena, odvojenosti, ali isto tako neobuzdanoj strasti koja izlazi iz spleta tijela i materijala.
Volio je raditi u bronci, dok su sve njegove mramorne skulpture bile klesane uz pomoć još nekoga.
U biti se smatra secesiskim kiparom i poznat je njegov susret s Meštrovićem gdje ga je prozvao najboljim i najhvalitetnijim umjetnokom tadašnjeg vremena, što je Meštroviću bila velika čast jer je upravo Rodin bio njegov uzor.

Vrata pakla

Najvažnije njegovo dijelo. Radio ga je pune 4. godine.
To je ogromni brončani portal koji je trebao stajati na ulazu u Akademiju likovnih umjetnosti u Parizu, ali nije dovršeno. Ime je dobilo prema Ghibertijevim renesansnim "Vratima raja" u Firenci. Najpoznatija skulptura iz te kompozicije je "Mislilac".
Prema Rodinovu mišljenju sudbina ljudi je tragična i bliža paklu nego raju.
Sva sreća ostavi je detaljne upute kako napraviti taj portal, u biti poslije njegove smtrti su ga trebali samo sastaviti.





Neke skulpture s vrata su postale monumentalne skulpture, poput Mislioca:
„Ono zašto on misli, nije samo u njegovom mozgu, zgrčenom čelu, raširenim nozdrvama i stisnutim usnama, već i u svakom mišiću njegovih ruku, leđa i nogu, u stisnutoj šaci i zgrčenim nožnim prstima.“



Ples sjena

Vječno proljeće



Vječni idol

ovo mi je jedna od dražih njegovih skulptura

Danaida

Brončano doba



Honore Balzac

Dobar je Rodin, dobar

Građani Calaisa










@On je jedan od mojih uzora Jedan od prvih koji je namjerno prihazivao psihičko stanje čovjeka kao skulpturu, a da nije zakoračio u apstrakciju...^^

Da, volim ga jer nije apstraktan a skulpture su mu kao žive i vrlo suvremene.

zato ga i ja volim