Predrasude

Predrasude

Jesmo li svjesni (imamo li) svojih predrasuda?

Razvoj predrasuda i obilježavanja pojedinaca ili društvenih grupa odvija se prema trajnom, obrascu - neovisno o vremenu, prostoru i posebnostima nositelja, tako da se unutar svakog pojavnog oblika može prepoznati univerzalna struktura odnosa.

Što su predrasude =stereotipi, usvojeni stavovi, preduvjerenje, ideje, slijepo sujevjerje, diskriminacija, pokoravanje općeprihvaćenim pravilima stigmatizacija, strukturiranje, društvena funkcija, manipulacija Struktura usvajanja predrasuda podrazumijeva sustav interakcijskih veza među elementima kojima se uokviruje nekakav model, pri čemu je uglavnom nevažno ono osobno, posebno, kvalitativno.

Najčešće predrasude su? Tko sam ja? Tko smo mi? Tko su ONI - DRUGI? (O narodima) Primjeri; Na zemljopisnom atlasu stereotipa Škoti su škrci, Talijani zavodnici, Crnogorci lijenčine, Arapi teroristi, Kolumbijci mafijaši… Kako to onda da ljudi koji mogu racionalno ocijeniti obične stvari, mogu u isto vrijeme usvojiti neracionalne stavove kad je u pitanju njihovo vlastito postojanje? Jer, nije dovoljno samo reći «Ja nemam predrasuda», stajati sa strane i promatrati što se događa u svijetu oko nas. Uočiti društvenu nepravdu, prepoznati društvene procese koji podržavaju tu nepravdu javno reći o jedinstvu u različitosti. Potrebno je osvješćivati vlastite stavove o drugačijem, i to ne samo o stavovima prema drugim etničkim zajednicama, već prema svemu i na svim nivoima života.
Stavovi, predrasude, stereotipi!
Stavovi su razmjerno postojana vrednovanja ljudi, pojava i događanja koji se očituju u razmišljanju, osjećanju i ponašanju na određeni način. Poznajemo li stavove određene osobe možemo u izvjesnoj mjeri predvidjeti i njeno ponašanje, ali samo ako izmjerimo specifične stavove, izravno vezane za ponašanje koje nas zanima i isključimo različite situacione utjecaje koji na njega djeluju neovisno o usvojenim stavovima.
Odnos stavova i ponašanja nije, međutim jednosmjeran. Kao što stavovi utječu na ponašanje, tako ponekad i ponašanje utječe na stavove. To se najčešće događa kad se nastoji umanjiti nelagoda što je izaziva ponašanje protivno usvojenim stavovima. U tom se slučaju stavovi obično mijenjaju kako bi bili suglasni ponašanju. Oblikovanje stavova i ponašanja odvija se u međudjelovanju skupnih normi i naslijeđene psihičke strukture. Skupni pritisak je ponekad toliko jak da mu podliježemo zanemarujući pritom zdrav razum ili temeljne društvene vrijednosti. Međutim jedini put mijenjanja stavova i predrasuda je edukacija o ljudskim vrijednostima. Uvjeravanje, nametanje i nerazumno usvajanje stavova sa kojima se ne slažemo ne vodi širini svijesti i jedinstvu u različitosti. Promjene ovise o kvalitetnoj edukaciji.



Predrasude predstavljaju specifičan oblik stavova koje se očituju u tendenciji da se o nekome misli, osjeća i reagira na određeni način samo na temelju nečeg svojstva kao na primjer pripadnosti nekoj društvenoj skupini.

Stereotipi, početno izjednačavani s predrasudama, predstavljaju zapravo sklonost da se nejasne i proturječne informacije brzo organiziraju na pojednostavljen način. Njihova uloga osobito je važna u situacijama koje zahtijevaju brzo odlučivanje. Kada je riječ o strukturiranju predrasuda kojima se opravdava stigmatizacija, moguće je prepoznati model koji odgovara najopćenitijem dihotomnom razlikovanju oblika društvenosti i motiva ljudske akcije. Pored ovih općih načela unutar kojih se strukturiraju predrasude iz kojih slijedi stigmatizacija, mogu se izdvojiti i neke specifičnosti: predrasude i obilježavanje drugih osoba i grupa čudnim, stranim i opasnim oslanja se na konzumentsku logiku nekritičkog prihvaćanja crno-bijele slike stvarnosti: stigmatizacija a potom i otvoreno neprijateljstvo uvijek se opravdava u ime "nekog" ili "nečeg", pri čemu je poziv na "to" dovoljna osnova zajedničke akcije i legitimiranja vlastite "spasiteljske" uloge.

Za razumijevanje "strukture obilježavanja" bitno je prepoznati zamku koja se krije u bliskosti vlastitog vrijednosnog sustava i naziva "višeg cilja" u čije ime se stigmatizacija opravdava, budući da je potpuno isti model prisutan u relaciji "vjernik - ateist", kao i u odnosu "ateist - vjernik". Uvjetovanosti poput predrasuda dolazi iz nabrojano mnogo života. Svaki čovjek je dio dugog nasljeđa u svaka je navika-predrasuda duboko usađena u osobi. i taj dio osobe postaje njegova priroda. i na neki način automatizam-nesvjesnost To vidimo kad osoba u nekoj situaciji osjeti povreda i onda reagira i postaje ljuta. U tom stanju u kojem branite predrasudu ste u stvari nesvjesni.

Svako može promijeniti samo sebe, i to na način živjeti u srcu ispunjeni ljubavlju.. Kad se osoba promjeni mijenja se i nivo svijesti, tada se stvaraju više ili duhovne vibracije koje mijenjaju i okolinu.

Uvijek kad je srce uključeno nema problema i razumijevanje je moguće. Tada i predrasude, navike i automatizirana svijest se podiže na višu vibraciju koja djeluje u Širinu.

U kontekstu odrastanja, mladenaštva i odnosa među mladima i prema
mladima, vrlo se često susrećemo s predrasudama i stereotipima.
Određeni stil odijevanja, glazbe, mjesta na koja se izlazi često za
sobom vuče određene stereotipe i predrasude od strane drugih skupina, a
osobito odraslih osoba.

LINK

Super tema

Sudjelovala sam na radionici o predrasudama prošle godine. Bile su različite vježbice i pitanja tipa: Kako bi se osjećali da vam dijete bude gay? Što bi se dogodilo da vam kćer zatrudni sa 16? Što bi bilo da vam se sin zaljubi u stariju ženu? Nisam mogla vjerovati koliko je nerazumijevanja i osuđivanja danas prisutno u ljudima. Neki su čak rekli da ne bi nikako više na isti način gledali svoje dijete da je gay. Danas je važno slijediti masovnu glupost i stavove postavljene od strane primitivaca.
Već sam i prije sama razmišljala o pitanjima koja su se postavila na radionici. I zaključila sam da bi se svakako potrudila razumjeti i prihvatiti određene stvari i da je na kraju važna osoba kao takva, a ne otkuda je ili kakve joj je boje koža. Kod nas se još uvijek primjećuju pogledi čuđenja i došaptavanja kad prođe crnac po cesti. Ljudi sa ljutnjom gledaju Kineze koji u sve većem broju dolaze živjeti k nama govoreći da će nas "preplaviti" (čula na vlastite uši). A ne razmišljaju da smo svi samo ljudi i da su vjerojatno k nama došli u potrazi za boljim životom.
Kod nas se uvijek osuđivalo mlade ljude jer se oblače ovako ili onako, kakvu muziku slušaju ili kakva im je frizura. Glupost!
Prihvaćam sve ljude a jedino kaj mi je važno je kakve su osobe.
@Gea slažem se da otvaranjem srca raste i svjesnost kod ljudi i da je smanjivanje predrasuda na najmanju moguću mjeru put razvoja na višu razinu.

Baš sam razmišljala koliko smo u biti okruženi predrasudama, a da i sami toga nismo svjesni.
Ja pokušavam imati otvoren um prema svemu, ali opet te nešto zakoči, ali onako primitivno, neka neprovjerena glupost utječe na moj doživljaj pojedine skupine Sva sreća na kraju ipak pobjedim te predrasude iako je to borba s samim sobom, jer u glavi je : Meni je mama rekla, meni je baka pričala, ono sam čula... a ništa od toga u biti nije provjereno.
U biti dobro je @Mama napisla.. treba samo razmisliti i pogledati siz prspektive skupine koju osuđujemo ili se potruditi da ih upoznamo. Tako nisu svi rokeri drogeraši, svi pankeri ološ itd.
A isto tako se je susrećem s puno predrasuda iz okoline.. najčešće su to zato jer sam večinom u crnom, pa kao darkerica ( ) , od vjere do nekih liberalnih stavova. To je užaš... i takvi ljudi su primorani biti u mojoj blizini i ja u njihovjoj. Baš primitivno.. a ne može im čovjek objasniti

Otvoren um...

Jedino kaj možeš napraviti (ako ikoga od njih zanima) je objasniti im neke stvari i pomoći im u dizanju svijesti i otvaranju srca. Ako ne ide, nema veze. Budi to kaj jesi - jedina i originalna. Tak ja vidim ljude oko sebe - svi smo mi jedinstveni i zato je svijet zanimljiv (ili bi barem tako trebalo biti).
I ja šokiram okolinu izjavama o vjeri, ali kao što rekoh nije me baš briga kaj si bu ko mislil o tome - ja uvažavam tuđa mišljanja pa smatram da bi trebalo to trebalo vrijediti i za druge.

@Mama
Kod nekih primitivaca podizanje svjesti je izazov, ali imam sreću da sam se priklonila ljudima koji lakše prihvačaju neku promjenu, dak drugi bez pardona te prozovu uvredom ali sve je to život i nije mi teško objasniti osobi koja je voljna slušati isto tako ne osuđujem kad mi netko pristupi sa svojim jedinstvenim stavovima (ili izgledom) bili oni previše konzervativni ili liberalni za moj ukus

Ako ste doista toliko zainteresirani za sprječavanje predrasuda među kulturama te učenje i proučavanje o međukulturalnim odnosima, raspitajte se u krugovima udruge "Interkultura". Tamo će vas vrlo rado poučiti g. Vinko Zidarić koji to sve vodi.

Armin od Irima je napisao/la:

Ako ste doista toliko zainteresirani za sprječavanje predrasuda među kulturama te učenje i proučavanje o međukulturalnim odnosima, raspitajte se u krugovima udruge "Interkultura". Tamo će vas vrlo rado poučiti g. Vinko Zidarić koji to sve vodi.

Misliš na OVO?

ja to nebih nazvao predrasudama, više činjenicama koje su realnost i s time treba živjeti i odgajati

@ex-karl marx nadam se da sam krivo shvatila. Nadam se da ne misliš da je činjenica da su Škoti škrti ili pankeri divljaci ili ameri glupani itd. Nadam se da misliš da je činjenica i realnost da se danas moramo suočavati s netolerancijom i osuđivanjima jer je podosta ljudi primitivno. I da, djecu treba odgajati da vole ljude sko su dobre osobe, a ne da ih procjenjuju prema boji kože ili izgledu ili načinu oblačenja.

Svjetloisjena je napisao/la:

Misliš na OVO?

E, upravo to!
Surađivao sam s njima dok sam išao u srednju školu, a namjeravam se ponovo priključiti njima kad konačno na jesen upišem drugu godinu. Tamo možemo isticati također i probleme predrasuda koji stvaraju dobar dio problema među/s našim susjedima preko granica.

Predrasude nisu hrpa činjenica s kojima se trebamo pomiriti, nego hrpa gluposti protiv kojih se treba boriti.
Plavuše na medicini su u prosjeku čak uspješnije od onih koje imaju drugu boju kose. Eto, toliko o jednoj od najvećih predrasuda...

@Armin od Irima, za ovu gore rečenicu o tome što su predrasude

Mama je napisao/la:

@ex-karl marx nadam se da sam krivo shvatila. Nadam se da ne misliš da je činjenica da su Škoti škrti ili pankeri divljaci ili ameri glupani itd. Nadam se da misliš da je činjenica i realnost da se danas moramo suočavati s netolerancijom i osuđivanjima jer je podosta ljudi primitivno. I da, djecu treba odgajati da vole ljude sko su dobre osobe, a ne da ih procjenjuju prema boji kože ili izgledu ili načinu oblačenja.

Jako dobro si ti to shvatila, koliko god mi bili tolerantni i dobroćutni crnac i bijelac neće promijeniti svoju boju kože, nasilnik neće prestati maltretirati

evo ti primjer, možeš staviti hrvata u afriku, naučit ga običajima, jeziku tradiciju svemu.. ali kada stvarno zagusti on će se okrenuti onome iskonskom u sebi i opsovat će na hrvatskom

Crnac i bijelac su za mene isto - ljudi i ne moraju mijenjati boju kože. Ne ocjenjujem ih po boji kože nego po osobnosti (to je jedino na čemu bi ljudi trebali raditi i onda ne bi bilo predrasuda). Nigdje nisam navela da su mi divljaci i oni koji maltretiraju druge prihvatljivi. Ali isto tako ne možemo reći da su npr. pankeri divljaci. Divljaštvo je nečija karakterna osobina, a ne ide uz boju kože ili frizuru.
@ex-karl marx a kaj se tvog primjera tiče nema baš veze s predrasudama (bez uvrede). Nema ničeg lošeg u tome da Hrvat negdje drugdje govori hrvatski ili psuje na svojem jeziku i to nije apsolutno nikakav pokazatelj dal on ima predrasude ili ne. Bit je dal bi Hrvat prihvatio Afrikanca i Afrikanac njega. Kad bi jedan drugoga prihvatili bez obzira na boju kože i različitosti u njihovim životnim navikama, e tu onda nema nikakvih predrasuda i to je svijet u kakvom bi ja željela živjeti. To bi bila idealna prilika da ljudi iz različitih kultura nauče jedan od drugoga.

@Ex Karl Marx, a u čemu je problem? Pa poznata je činjenica da ne možemo iz svoje kože van, bez obzira na boju. A i psovke su nam najbliže na materinjem jeziku, kao i molitve. Ne vidim kakve veze sad ima nemogućnost promjene boje kože ili nemogućnost da se netko potpuno prilagodi na jako stranu kulturu s predrasudama. Mi smo navikli živjeti u određenim uvjetima i svaka promjena tih uvjeta je za nas određeni izazov. Mi možemo reagirati na razne načine, a jedan od njih je i predrasuda. Predrasuda je apriorno zatvaranje pred onim što odstupa od naše zamišljene norme. Predrasuda ne doprinosi našem otvaranju prema novim spoznajama i zato je negativna, ona nas zatvara, blokira. Kad se bijelac osjeća nelagodno među crncima, to još nije predrasuda, to je jedna od mogućih ljudskih reakcija. No ako on samo tako iz nekih svojih razloga zaključi da su crnci među kojima se našao redom primitivne budale premda mu to nisu ničim dali do znanja ili se radi o nesporazumu zbog razlika u odgoju i obrazovanju, pa se počne ponašati kao superiorno biće prema njima, e to već jesu predrasude.