Otkriveni novi planeti

Europski astronomi su prvi put izvan Sunčevog sustava pronašli planet sastavljen od stijena, ali s prosječnom temperaturom od 2000 Celzijevih stupnjeva prevruć je za život.
U okviru potrage za svemirskim tijelima izvan Sunčevog sustava na kojima bi se mogao razviti život, znanstvenici su do sada pronašli više od 300 planeta, ali svi su oni plinoviti divovi poput Jupitera i do sada nije bilo dokaza o postojanju stjenovitih planeta poput Zemlje.

CoRoT-7b
Najmanji do sada otkriveni egzoplanet ujedno je i planet s najbržom orbitom. Kruži oko zvijezde CoRoT-7 u zviježđu Jednoroga, a od Zemlje je udaljen oko 500 svjetlosnih godina.
Tim europskih astronoma objavio je na znanstvenoj konferenciji u Barceloni da ima dokaze o postojanju planeta koji ima čvrstu površinu.

Planet CoRoT-7b otkriven je prošle godine, a europski su znanstvenici u više navrata mjerili njegovu gustoću kako bi dokazali da je stjenovit.

Ovaj planet je najsličniji Zemlji zbog svoje čvrste strukture, ali ima jednu manu – prevruć je. "Vruć je, zovu ga planet lave", rekao je jedan od otkrivača Artie Hartzes, direktor opservatorija Thuringer u Njemačkoj.

Naime, CoRoT-7b ima površinsku temperaturu višu od 2000 Celzijevih, što je previše za razvoj života. Oko svoje se zvijezde okrene za samo 20 sati, dok Merkur, kao najbliži našem Suncu, završi svoje putovanje za 88 dana.

Veličina mu je vrlo slična Zemljinoj, promjer mu je 1,5 puta veći od Zemljinog i pet je puta masivniji.

Osim CoRoT-7b, astronomi su u istom sustavu otkrili još jednu "super Zemlju".

Znanstvenici smatraju da otkriće stjenovitog planeta, koji kruži tako blizu svoje zvijezde, daje nadu kako bi se nešto slično tome moglo naći dalje u svemiru, s pogodnijim uvjetima za život.

"Dokazi o tome da živimo u napučen svemiru postaju sve uvjerljiviji", zaključio je Alan Boss, stručnjak s Instituta Carnegie.

Prošle su godine znanstvenici iz Toronta objavili kako su otkrili stjenoviti ekstrasolarni planet, no njegova gustoća nije dokazana.

Iako su izvan Sunčevog sustava već otkriveni i manji planeti, najnoviji je najlakši do sada: kruži oko zvijezde koja je čak manja i od našeg Sunca, a od Zemlje je masivniji samo tri puta. Video.

Zapravo, i njegova je zvijezda iz perolake kategorije: pretpostavlja se da je riječ o smeđem patuljku koji ima između 6 i 8% mase Sunca.

Smeđi patuljci obično su masivniji od planeta, ali nemaju dovoljnu masu za održavanje nukleranih reakcija u svojoj jezgri poput normalnih zvijezda.

"Naše otkriće ukazuje da i zvijezde najmanje mase mogu imati planete", kaže David Bennett sa Sveučilišta Notre Dame, koji je vodio međunarodni astronomski tim.

Planet, nazvan MOA-2007-BLG-192Lb, udaljen je od Zemlje oko 3000 svjetlosnih godina, a teorija o nastanku planeta govori da je sastavljen uglavnom od stijena i leda.

Iako je vrlo vjerojatno da je hladniji od Plutona jer kruži oko smeđeg patuljka, njegova je orbita na sličnoj udaljenosti od zvijezde kao Venera od Sunca.

Mali domaćin
Veličina zvijezde ukazuje da će NASA-in Svemirski teleskop James Webb, koji bi trebao biti lansiran 2013. godine, moći promatrati slične planetarne sustave pronađene u našoj relativnoj blizini te da će nam znatno olakšati potragu za izvanzemaljskim životom.

"Može li netko pronaći planete nalik ovome, siguran sam da će moći i saznati sve o njima – a što je manja zvijezda-domaćin to bolje za nas", rekao je John Mather iz NASA-inog Svemirskog centra Goddard i dobitnik Nobelove nagrade, koji radi na projektu JWST-a.

Manje zvijezde omogućavaju bolji pogled na tranzit planeta, što povećava preciznost mjerenja kemijskog sastava atmosfere – što pak je ključni dio u otkrivanju tragova života.

Zakrivljeno svjetlo
Bennettov tim je do otkrića došao zahvaljujući pojavi koja se naziva gravitacijska leća, koja počiva na analizi načina na koji se svjetlo zvijezde-domaćina zakljivljuje uslijed svjetla koje dolazi od druge, udaljenije zvijezde.

Prisutnost planeta to svjetlo još dodatno zakrivljuje.

Provođenje takvih promatranja je izuzetno teško i složeno, ali je na ovom stupnju promatranja moguće zahavaljujući ostjetljivosti teleskopa Microlensing Observations in Astrophysics (MOA) II na Novom Zelandu.

Otkriće planeta MOA-2007-BLG-192Lb potvrđeno je i pormatranjem obavljenom na Vrlo velikom teleskopu (VLT) u Čileu.

Bennett je siguran da metoda gravitacijskih leća tek dolazi na svoje, a mogla bi biti i metoda kojom će biti otkriven i prvi planet potpuno nalik Zemlji.

Novi planet, koji je od Zemlje udaljen 30 svjetlosnih godina, ima pet masa našeg planeta, ali je najmanji do sada otkriven. Jedan dan na tom planetu traje kao tri zemaljska tjedna.

Španjolsko-francuski astronomski tim otkrio je u zviježđu Lava stjenoviti planet, nazvan GJ 436c, čiji je radijus oko 50 posto veći od radijusa Zemlje, a kruži oko malog crvenog patuljka, relativno hladne zvijezde.

Oko 300 do sada otkrivenih planeta izvan Sunčevog sustava u pravilu su plinoviti divovi, poput Jupitera i Saturna.

"Simulacije pokazuju da egzoplanet okruži svoju zvijezdu GJ 436 za samo 5,2 zemaljska dana, a kompletna revolucija mu traje 4,2 zemaljska dana", izjavio je Ignasi Ribas, jedan od astronoma sa Sveučilišta u Barceloni.

Zemlja se oko sebe okrene za 24 sata, a puna orbita našeg planeta traje 365 dana. Puni dan na Zemlji (od zalaska do zalaska Sunca) gotovo se poklapa s vremenom rotacije.

Na novootkrivenom planetu ta se dva vremena ne poklapaju, jer su vrijeme orbitalne translacije i vrijeme rotacije vrlo slični. Zbog toga puni dan na GJ 436c traje četiri planetarne godine, odnosno oko 22 zemaljska dana.

Astronomi nisu izravno vidjeli GJ 436c, nego su do zaključka o njegovom postojanju došli na temelju nepravilnosti u putanji ranije otkrivenog planeta oko iste zvijezde, a tom je tehnikom prije gotovo sto godina otkriven i Neptun u našem sustavu.

To je najmanji do sada otkriveni planet izvan Sunčevog sustava, a poboljšanje tehnike kojom je otkriven otvara mogućnost za otkrivanje svijeta koji je još više nalik našem.

"U vrlo kratko vrijeme bit ćemo u stanju vidjeti planet iste mase kao Zemlja, iako će vjerojatno kružiti oko svoje zvijezde puno bliže nego je udaljenost Zemlje od Sunca", kaže Ribas.

"Nas zanimaju planeti s masom poput Zemlje, koji su smješteni na udaljenosti od zvijezde koja omogućuje postojanje tekuće vode na površini, drugim riječima: nastanjivi planeti. To će se sigurno dogoditi u idućem desetljeću", rekao je.

Dva mjeseca nakon otkrića ekstrasolarnog planeta na kojem bi moglo biti života, drugi tim astronoma dovodi to u pitanje i istovremeno predlaže svog kandidata za 'drugu Zemlju'.

No, unatoč velikim naporima znanstvenika, teško ćete ijedno od tih mjesta staviti na vrh liste želja za sljedeći godišnji.

Prošlog je travnja švicarski tim objavio da su otkrili stjenoviti planet koji je pet puta masivniji i ima 1,5 promjera Zemlje.

Objekt, nazvan Gliese 581c, kruži oko crvenog patuljka u zviježđu Vage, koje je udaljeno oko 20 svjetlosnih godina.

Znanstvenici su na temelju proračuna ustanovili da se planet nalazi blizu unutrašnjeg ruba nastanjive zone – udaljenosti od zvijezde unutar koje može postojati tekuća voda – te da može podržavati barem jednostavne životne oblike.

Zaključak je bio da je Gliese 581c prva potencijalna destinacija izvan našeg sustava koja je nalik Zemlji i time primamljiva za neke buduće istraživače.

No, astronauti ne bi trebali žuriti s pakiranjem prtljage.

Kad je muđunarodni tim fizičara pod vodstvom Wernera von Bloha s Potsdamskog instituta za istraživanja klimatskih utjecaja izradio računalni model klime za Gliese 581c, otkrili su da bi, čak kad bi i imao ugljični dioksid nužan za život, blizina Gliese 581c-a njegovoj zvijezdi uzrokovala oslobađanje izuzetno visokih razina stakleničkih plinova u atmosferu.

Zbog toga bi plaent neprestano bio zagrijavan na više od 100° C, uslijed čega bi isparila bilo kakva voda.

Više mogućnosti pruža Gliese 581d, čak i masivniji svijet, kojeg su u travnju također otkrili švicarski znanstvenici i koji teži oko osam Zemlji.

Gliese 581d je udaljeniji od svoje zvijezde njego 581c i – nalazi se na sličnoj udaljenosti kao Mekur od Sunca – iako je njegova zvijezda oko 100 puta blijeđa.

"Kao rezultat toga, efekt staklenika ne bi na 581d uzrokovao toliko zatopljenje kao na 581c", zaključili su von Bloh i njegovi kolege u radu koji će biti objavljen u novom broju magazina Astronomy & Astrophysics.

"Površinske temperature planeta... mogle bi biti iznad točke ledišta vode", rekao je von Bloh, dodajući kako to mogu potvrditi tek buduća promatranja.

"Iako su njegovi zaključci rezultat računalnih modela, a ne direktnih promatranja, izgledaju sasvim prihvatljivi", rekao je fizičar Joseph Harrington sa Sveučilišta u Orlandu.

"Hoće li planet kružiti u nastanjivoj zoni ovisi i o atmosferskoj dinamici", reako je, "i to je razlog zbog kojeg je Venera vrelija od Merkura iako je udaljenija od Sunca.

"Gliese 581c je sada ispao iz nastanjive lige", kaže Harrington, "ali se njegov planetarni blizanac Gliese 581d nekako uspio održati u igri".

Da možete stati na površinu tog planeta, njegova bi vam zvijezda izgledala deset puta veća od našeg Sunca
Izvan Sunčevog sustava otkriven je prvi planet pogodan za život, koji ima temperaturu nalik Zemljinoj, a znanstvenici to opisuju kao veliki korak u potrazi za životom u svemiru.

Planet 581 c je baš prave veličine, gotovo je pet puta masivniji od Zemlje, mogao bi imati tekuću vodu, a u galaktičkim razmjerima i relativno je blizu – oko 200 bilijuna kilometara.

No, njegova je orbita kraća, 14 puta je bliže je zvijezdi, crvenom patuljku, koji je, pak, bljeđi i manji od našeg Sunca. Planet ga obiđe za trinaest dana.

Planet se nalazi u, tzv. nastanjivoj zoni oko ultralakog crvenog patuljka Gliese 581 (Gl 681), za kojeg se čini da je dom još dvaju planeta.

Taj egzoplanet ili ekstrasolarni planet udaljen je 20,5 svjetlosnih godina od Zemlje prvi je od dvjestotinjak do sada poznatih planeta koji "imaju čvrstu ili tekuću površinu i temperaturu sličnu Zemljinoj", tvrde znanstvenici, i najlakši je među njima.

Ima osobine koje nam "omogućuju da zamislimo postojanje eventualnog života izvan Zemlje", ističe u priopćenju Državnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS), čija su tri laboratorija sudjelovala u otkriću zajedno sa stručnjacima iz Ženevskog opservatorija i Astronomskog središta u Lisabonu.

Prosječna temperatura te "Superzemlje je između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što omogućuje postojanje vode u tekućem stanju na njezinoj površini", tvrdi voditelj istraživanja Stephane Udry iz Ženeve.

Usto, dodaje, "njezin je polumjer 1,5 puta veći od našeg planeta", što upućuje "ili na kamenit sastav (kao kod Zemlje) ili na površinu prekrivenu oceanima".

Gravitacija na površini je 2,2 puta veća nego na površini Zemlje, a masa joj je vrlo mala.

Planet koji je otkriven pomoću teleskopa Harps 3,6 m Europskog južnog opservatorija (ESO) u La Silli u Čileu, koji ima specijalni instrument koji dijeli svjetlo kako bi se uočila kolebanja u raznim valnim duljinama. Ta kolebanja mogu otkriti postojanje drugih planeta.

Još uvijek ima dosta nepoznanica o tom planetu, koji bi ipak mogao ispasti nenastanjiv, jednom kad o njemu saznamo više.

No, vrijedi znati da znanstvenici u kategoriju nastanjivih planeta ubrajaju i Mars, koji je veličinom manji od Zemlje, ali ima temperature koje omogućavaju da vode bude u tekućem stanju.

Ipak, ovo je prvi planet izvan Sunčevog sustava koji zadovoljava sve uvjete.

"To je značajni korak na putu pronalaska mogućeg života u svemiru", rekao je astronom Sveučilišta u Ženevi Michel Mayor, jedan od 11 europskih znanstvenika koji su sudjelovali u otkriću. "No, još uvijek imamo bezbroj pitanja."

Alan Boss, s Carnegievog instituta u Washingtonu, gdje američki znanstvenici trgaju za planetima nalik Zemlji, nazvao je otkriće "velikim putokazom u ovom biznisu".

Znanstvenici za sada nisu sigurni radi li se o stjenovitom planetu kao što je Zemlja ili, pak, o smrznutoj kugli s tekućom vodom na površini.

Ako je stjenovit, što je u skladu s više teorija, tada mu je promjer 1,5 puta veći od Zemljinog. A, ako pak je smrznuta kugla, što zagovara Mayor, tada bi mu promjer mogao biti i još veći.

"Prema teoriji, 581 c bi trebao imati atmosferu, no čega ima u njoj još je uvijek nepoznato. A ako pak je predebela, temperatura na površini planeta mogla bi biti previsoka", kaže Mayor.

No, istraživači su zaključili da bi mogla biti baš između 0 i 40 Celzijevih stupnjeva, što je izazvalo momentalnu proslavu.

Svi otkriveni planeti i do sada su imali tzv. Goldilocks problem: ili su bili prevrući, ili prehladni, ili jednostavno preveliki i plinoviti, kao nenastanjivi Jupiter.

"Ovo je vrlo značajno", rekao je astrobiolog iz NASA-e Chris McKay, koji nije bio dio istraživačkog tima. "Ne mora tamo biti života, ali je nalik Zemlji u smislu moguće nastanjivosti".

Na kraju će astronomi otkriti desetine i stotine planeta na kojima bismo mogli živjeti, no, ovaj, jednostavno nazvan "c"– ulazi u kozmičku povijest kao broj 1.

HD 149026b izgleda kao da apsorbira sve svjetlo svoje zvijezde i u svemir emitira samo toplinu. Mogao bi biti crnji od ugljena, ali bi zbog svoje topline mogao sjajiti poput žeravice
Do sada su astronomi izvan Sunčevog sustava otkrili više od 230 planeta, a mogli bismo se kladiti da čak ni posada Starship Enterprisea ne bi imala kategoriju za neobični HD 149026b.

Među do sada otkrivenim planetima, on je najgušći, najtopliji i najtamniji. I ako su posljednja otkrića ikakav indikator budućih, astronome u potrazi za izvanzemaljskim svjetovima čeka još puno, puno iznenađenja.

Od otkrića prvog ekstrasolarnog planeta 1995. godine, astronome oduševljava raznolikost 230-ak planeta koji kruže oko drugih zvijezda.

Otkrili su i planete koji kruže oko supergustih neutronskih zvijezda i koji su nekako preživjeli ili se nanovo formirali nakon eksplozije supernove.

Počeli su otkrivati i analizirati stjenovite planete s atmosferama koje bi mogle podržavati život. A jedna je znanstvena ekipa izmjerila i brzinu vjetrova na planetu veličine Jupitera, gdje puše 30 puta jače – oko 10.000 kilometara na sat – od najveće izmjerene brzine vjetra na Zemlji. A lista čudnovatih svjetova proširuje se gotovo na tjednoj bazi.

Toj neobičnoj menažeriji treba dodati i HD 149026b, planet veličine Saturna koji kruži oko zvijezde udaljene oko 256 svjetlosnih godina u zviježđu Herkula.

Astronomi su 2005. otkrili da je jezgra HD 149026b do 90 puta masivnija od Zemljine, što znači da mora sadržavati više težih elemenata nego ih ima na svim planetima Sunčevog sustava.

Nova studija, objavljena u magazinu Nature, samo još proširuje popis neobičnosti tog planeta. Pomoću NASA-inog Svemirskog teleskopa Spitzer, skupina astronoma proučavala je infracrveno zračenje HD 149026b-a u trenutku kad je prolazio ispred i iza svoje zvijezde.

Znanstvenici su opisali da HD 149026b grije na više od 2000 Celzijevih stupnjeva, što je toplije od bilo čega do sada izmjerenog na planetarnoj skali.

Štoviše, objavili su istraživači, planet gotovo ne reflektira nikakvo svjetlo u svemir, što znači da izgleda kao divovska žeravica iako se radi o plinovitom divu.

"Ono što posebno iznenađuje je činjenica da je topliji od ičega što je itko očekivao", kaže planetarni znanstvenik i voditelj istraživanja Joseph Harrington sa Sveučilišta u Orlandu.

"Da bi bio tako vruć", rekao je, "planet bi zapravo trebao biti potpuno crn da bi reflektirao tek nekoliko posto svjetla koje do njega dođe sa zvijezde".

"Znanstveni podaci otkrivaju i neke suptilnije detalje o HD 149026b", kaže planetarni znanstvenik Jack Lissauer iz NASA-inog Istraživačkog laboratorija Ames, koji nije bio uključen u studiju.

"Zaključujući na odnosu gustoće i mase, planet ne može biti sastavljen isključivo od teških elemenata", rekao je. "Zapravo, dobar dio njegovog sastava moraju činiti vodik i helij."

"Dakle, njegove ekstremne temperature ukazuju da nešto drugo utječe na značajni dio njegove temperature", kaže Lissauer. Taj vanjski faktor mogla bi biti plimna toplina, koju uzrokuje gravitacija njegove zvijezde.

Harrington kaže da je najbolja interpretacija njegovog tima da atmosfera planeta HD 149026b zrači toplinu vrlo efikasno te da zbog toga toplina ne dopire na tamnu stranu planeta.

A da si jednostavno stavio link

Europski znanstvenici objavili su u ponedjeljak da su pronašli 32 nova planeta izvan Sunčeva sustava, te dodali da vjeruju kako ta otkrića znače da više od 40 posto zvijezda poput Sunca posjeduje planetarne sustave.

Novootkriveni planeti su raznih veličina - od planeta pet puta većih od Zemlje, do planeta pet puta većih od Jupitera. Nakon najnovijih otkrića, ukupan broj poznatih planeta koji se okreću oko zvijezda premašio je 400, rekao je Stephane Udry sa Ženevskog opservatorija u Švicarskoj. 'Priroda ne voli vakuum, pa ako ima mjesta za planete, ona će na to mjesto postaviti planete', rekao je Udry na neformalnom brifingu za novinare. 'Više od 40 posto zvijezda poput Sunca ima planete', dodao je Udry.

Znanstvenici su planete otkrili pomoću HARPS-a, spektrografa koji se nalazi na teleskopu ESO lociranom u La Silli u Čileu. Spektrograf ne može izravno snimiti planete, ali se njihova veličina i masa mogu izračunati pomoću malih razlika u orbitama izazvanih gravitacijskim privlačenjima planeta.

Izvor: dnevnik.hr

I ko bu sad rekel da na svim ti planetima, i još bezbroj onih za koje neznamo nema života osim nas?

Joj , pa treba njima i imena smislit ? Haha !
ma dobro je to , samo da je istina . Ako jeste , samo neka ih nalaze što više , jer kao što kaže sound-of-stars , ko zna da li na njima ima života !?

Otkriven najmlađi planet izvan Sunčevog sustava

Novootkriveni planet kruži oko zvijezde slične Suncu, ali je šest puta veći od Jupitera i nalazi se 83 svjetlosne godine od Zemlje, obajvili su britanski astronomi.

Skupina astronoma s britanskog sveučilišta Hertfordshire objavila je u četvrtak otkriće najmlađeg planeta izvan Zemljinog sunčevog sustava.

Astronomi su planet zabilježili kao BD+20 1790b i procijenili mu starost na 35 milijuna godina. Do sada je najmlađi planet izvan Sunčevog sustava bio tri puta stariji.

Novootkriveni planet kruži oko zvijezde slične Suncu, ali je šest puta veći od Jupitera i nalazi se 83 svjetlosne godine od Zemlje.

Astronomima je bilo potrebno pet godina da bi potvrdili postajanje BD+20 1790b.

Izvor: http://danas.net.hr/znanost/page/2010/02/19/0598006.html

Otkriven prvi egzoplanet s umjerenom klimom

Temperature na Corotu-9b su od -20 do 160 stupnjeva, i po tome je prvi takav otkriveni planet. Od Zemlje je udaljen 1500 svjetlosnih godina.

Planet Corot-9b velik je poput Jupitera, a po svojim je karakteristikama najsličniji planetima u našem Sunčevu sustavu, prenosi 24sata.

Temperature na Corotu-9b su od -20 do 160 stupnjeva, i po tome je prvi takav otkriveni planet.

Od Zemlje je udaljen 1500 svjetlosnih godina.

Oko svojeg sunca kruži na udaljenosti kao Merkur od našeg Sunca i za godinu mu treba 95 dana.

Nazvali su ga po francuskom satelitu CoRoTu, koji traži nove planete.

Znanstvenici su dosad otkrili oko 400 planeta izvan Sunčeva sustava, ali dosad su to većinom bili vrući plinoviti divovi koji su preblizu svoga sunca.

Corot su otkrili prateći ga dok je prolazio ispred svog sunca i nadaju se da će temeljem tog otkrića moći lakše pronalaziti nove slične planete, navodi 24sata.

Izvor: http://danas.net.hr/znanost/page/2010/03/19/0457006.html

Otkriven planet na kojem je moguć život?

Znanstvenici koji tragaju za novim planetima otkrili su planet veličine Zemlje, ali tri puta veće mase koji bi na površini mogao imati vodu. To je prvi planet koji bi mogao stoga podržavati razvoj života.

Skupina američkih znanstvenika otkrila je prvi egzoplanet, planet izvan Sunčeva sustava, na kojemu je možda moguć život, objavljeno je kasno u srijedu na Sveučilištu Columbia.

Znanstvenici koji tragaju za novim planetima otkrili su planet veličine Zemlje, ali tri puta veće mase koji bi na površini mogao imati vodu.

"Činjenica da smo bili u stanju brzo otkriti planet u relativnoj blizini (Sunčeva sustava) govori da bi takvi planeti trebali biti česti", rekao je profesor Steven Vogt.

Ako ove podatke potvrde i drugi astronomi bit će to planet najsličniji Zemlji od svih dosad otkrivenih.

Izvor: http://danas.net.hr/znanost/page/2010/09/30/0053006.html

Na novom planetu uočeno pulsirajuće svjetlo

Australski astronomi su prije gotovo dvije godine uočili misteriozno pulsirajuće svjetlo iz smjera novootkrivenog planeta koji mnogi zovu drugom Zemljom.
Dr. Ragbir Bhathal, znanstvenik sa sveučilišta Western Sydney, uočio je čudan signal još u prosincu 2008. godine, davno prije nego se otkrilo da zvijezda Gliese 581 u orbiti oko sebe ima naseljive planete.

Kao član australskog ogranka SETI-ja, organizacije koja traži znakove komunikacije s udaljenih planeta, dr. Bahathal je pretraživao nebo kad je otkrio sumnjiv signal s područja galaksije u kojoj se nalazi Gliese 581.

Ta je nevjerojatna podudarnost budući da je prije koji dan objavljeno kako su znanstvenici otkrili drugi planet u tom sistemu, Gliese 581g, planet koji je dosad najsličniji Zemlji.

Dr. Bhathal je do svog otkrića došao mjesecima prije nego su astronomi objavili da su pronašli sličan, malo manje naseljiv planet oko iste zvijezde udaljene oko 20 svjetlosnih godina daleko, a taj je planet nazvan Gliese 581e.

"Kad god je vedra noć odem u opservatorij i pregledam nebo, i jednom smo prilikom otkrili signal. Jako sam se uzbudio, pa sam se potrudio analizirati ga. Imamo poseban software koji analizira te signale jer kad proučavate nebeska tijela kroz opremu koju mi imamo, imate puno 'buke'. Tada smo otkrili taj oštri signal, nešto slično laseru", rekao je dr. Bhathal.

Mjesecima nakon tog otkrića pretraživao bi nebo u nadi će pronaći novi signal, ali nikad ga kasnije nije uhvatio.

Dr. Steven Vogt koji je vodio istraživanje na Sveučilištu Kalifornija kaže da je sto posto siguran da na novootkrivenom planetu ima života. Planet se nalazi na području oko zvijezde gdje su uvjeti ni prevrući ni prehladni da bi voda mogla formirati oceane, jezera i rijeke. Čini se da planet ima i atmosferu, gravitaciju sličnu našoj i najvjerojatnije se na njemu može živjeti.

No, loša vijest je to da je novootriveni planet udaljen toliko da bi čak i svemirski brodovi koji putuju brzinom sličnoj brzini svjetlosti, do njega mogli doći tek za 20-ak godina.

Izvor: http://www.net.hr/planet-x/page/2010/09/30/1118006.html