Pravopis

Gotovo svako jutro na jednoj radio postaji daje se kratka emisija sa jezičnim savjetima. Autori inspiraciju uglavnom crpe iz medija ili izjava naših vrlih političara. Prilično me smeta što je stil emisije počesto vrlo agresivan i praktički te ljude nazivaju nepismenim idiotima ali ju svejedno poslušam. U jednu ruku razumijem frustraciju što nam je novinarstvo na takvom nivou da je to "bogu za plakat", a sa druge strane nije u redu (u biti nije čak ni normalno) da se izražavaju na pogrdne načine, kako to najčešće čine, u jednoj emisiji koja bi trebala promicati pismenost i kulturu.

Vjerojatno ste i sami nailazili na razne nepismenosti u medijima pa evo jedne teme za "prijavu" istih.

Eto, maloprije sam naišla na članak slijedećeg naslova: "U Tučepima se sudarila četiri auta, troje ljudi se ozlijedilo" (link) pa se sve divim i pitam tko su tim ljudima mame, tate, bake, djedovi i ostali rođaci te prijatelji jer moraš imati dobre veze za biti toliko nepismen, a i dalje raditi taj posao

Na službenom znaku:"Zabrana parkiranja po noči".
Smatram da bi profesori trebali govoriti književno i ispravno. U osnovnoj smo imali profesoricu koja je govorila na čakavsko-bosanskom (a mi Zagreb) što je užasno izgledalo.
No i u srednjoj nisu bolji. Mnogi profesori imaju jaki zagrebački naglasak s klasičnim greškama "zato jer", "radi toga što" itd. Jednom je profesorica na ploču napisala:"Za nešto treba imati osiječaja" što je općenito česta greška među ljudima, a mene ostavlja

bilo da je riječ o pravopisu ili o pravogovoru, postoje neke stvari koje meni onako baš zaparaju oko/uho.

1. je "dobar večer!" - večer je sama po sebi imenica ženskog roda i sve što stoji uz tu imenicu, atribut, apozicija, treba biti napisano/izrečeno u ženskom rodu, što bi značilo - "Dobra večer!"

2. je "hvala lijepo!" - opet jedna lijepa imenica hvala, koja je također lijepog nam ženskog roda, i opet traži da je njezin pridjev slijedi.. što bi značilo "Hvala lijepa!"

3. su sve pogreške koje se tiču ijekavice/jekavice, koje osobito u pismenom izražavanju mene dovode do točke da prestanem razmišljati o sadržaju koju čitam, a počnem razmišljati o tim pogreškama.

naravno, i sama sam svjesna svojih pravopisnih grešaka, ali trudim se i prihvaćam svaku opomenu i kritiku..

Što se tiče pozdrava "dobra večer", mi smo učili da se kaže "dobar večer", s time da je profa stvarno bila izvrsna u pravopisu, ali mislim da ovisi o pravopisu koji se primjenjuje.
Trebalo bi preciznije potražiti u vjerodostojnom pravopisu.

Inače, ono što najviše možemo zapaziti kod ljudi su pravopisne greške oko č/ć i ije/je (npr. smijer, a ne smjer).
Naravno da i sama griješim, ali nastojim ispraviti greške.
Imam također zamjerku na mnoge novinare koji pišu po web portalima i rade neke neoprostive greške npr. "mama od Saše, debel čovjek, dali ste sretni?, unjeti u računalo" i ostalo.
Mislim da bi ti ljudi trebali znati kako se što piše (barem osnovno) i uzeti pravopis u ruke.

Inače, mislim da već imamo ovu temu na ppdf-u Kutak za školarce pod sličnim naslovom.

Mislim da ljude kod ije i je zbunjuje što hrvatski ima morfološko-fonološku abecedu. Ne želim sada ulaziti u nevažne primjere tipa treba li se pisati "Krk" ili "Kxk" ("x" bi bio znak za slogotvorno "r") ili "zadatci" i "zadaci" nego o staroslavenskom slovu "jat".
Uzmimo imenicu "vrijeme". Možemo inzistirati na tome da ovo "ije" pročitamo doslovno, tj. čitajući "j", ali u govoru se kaže Vri'eme. To "i'e" je 7. samoglasnik.

Također imam mnogo kritika na naš ili druge (još nisam čist s time u glavi) abecedne sustave jer mi se čini da u sjevernim slavenskim jezicima imaju više samoglasnika koji su, koliko sam shvatio, zapravo različite varijante naglaska samoglasnika, ili barem one koje čine osnovnu razliku. Mislim da bi to bilo korisno uvesti i u hrv., samo što bi kod nas onda bilo 20 različitih samoglasnika
Isto tako mi se čini da kajkavski zapravo nije narječje hrvatskog jezika jer ima još barem 2 samoglasnika koje hrvatski nema tako da je po tom pitanju pomalo zakinuto.

No to su stvarno samo moja mišljenja, a stručnjaci valjda znaju zašto su to tako napravili (nadam se ne zato što to bi inače bilo preteško i komplicirano).

Što mislite češćem korištenju hrvatskih riječi za:
kontradiktorno - protuslovno
filozofija - mudroslovlje
kategorija - skupina?

Ima primjera, npr. mobitel - prijenosni brzojav (molim? ) koji nemaju veze s razumom, ali navedene riječi mi se čine zaista praktičnima (odnosno, prikladnima )

I jeste li primijetili kako engleske posuđenice u hrv. dobivaju različito značenje?
Npr. "eventualno" bi hrvatski govornik koristio kada želi reći "možda", "možebitno", a na engleskom "eventually" znači "u konačnici".

Što općenito mislite o pokušavanju izbacivanja tuđica? Je li to skriveno nametanje osjećaja pripadnosti narodu preko jezika, nešto tipa manipulacija, ili je to po vama nužno da bi se jezik održao i ostao lijepim?

Da, 'eventually' znaci 'na koncu' ali 'eventual' ima i druga znacenja.

kontradiktorno - protuslovno - ok
filozofija - mudroslovlje - bezveze
kategorija - skupina - ne valja mi

Mislio sam više pitati što općenito msilite na takve transformacije riječi?

Meni je mudroslovlje super, ali također mi skupina ne valja

Ne bih izbacivao tuđice, one su zgodan šećer na jezik, ali kao što znamo, od deserta se ne živi.


Filozofija se može reći mudroslovlje, međutim većina ne zna što bi taj termin značio pa se upotreba riječi mudroslovlje izbjegava.
Kategorija i skupina mi nisu iste stvari. Skupina mi je isto što i skup. Skupina može biti bilo koja nakupina nečega (npr. rečenica je skupina riječi), dok je kategorija ona skupina pojmova koji su međusobno nečim povezani.

Čudno zvuči kada kažeš da je rečenica skupina riječi
Ne znam. Niti to mi ne paše

Šteta što mudroslovlje nije češće korišteno. Ljudima bi bilo jasnije značenje riječi filozofija.

MoW je napisao/la:

Ne bih izbacivao tuđice, one su zgodan šećer na jezik, ali kao što znamo, od deserta se ne živi.

Super rečeno
Naravno, opet si to preokrenuo na hranu

Ili npr. zrakomlat. Hahahah
Kod nas u D. je novi naziv CD-a TESKO PRESANI CILINDAR (moze se nadodatiSA PODATCIMA, ili ostaviti u ovom obliku).
Sto je sa mnozinom od CD? Cedei/Cedeji ili Cedeovi?

Mislim da CD-ovi od Compact Diskovi
Ali ja kažem CD-i kao cede(j)i

Baš slušam ekipu na Dnevniku zadnjih dana i zgražam se nad njihovim govorom. Vidi se da ih netko uči kako govoriti, ali to zvuči strašno. Ja sam iz Zagreba i ne znam jel to pravilno, no meni to zvuči kao silovanje jezika.

Evo primjera. Naglasak na velikom slovu: "zadatAka", "prOšetati", "analOgni"...

Sve više se "guraju" akcenti koji su postali popularni u Zagrebu kroz zadnjih nekoliko godina, a koji zvuče vrlo nakaradno.

Ja primjećujem baš suprotno. Sve više se potiskuju zagrebački naglasci

Because words are inert
cjepidlacenja oko toga sto je pismeno a sto nepismeno smatram jednim od najvecih krahova modernog drustva,svrha komunikacije je da se prenese informacija i da bude prenesena razumljivo,ne perfekcionisticki

Tocno tako. A da bi bilo razumljivo mora biti jasno i precizno napisano, a to podrazumijeva pravopis.

Oprošteno ti je Green, ne brini, ako će biti toliko loše napisano, ne sumnjam da će te Legi upozoriti preko PM, maila ili možda na nekom od mitinga ti ispriča kako se pravilno piše

@Green...a onda ces imat traume kao nas Chak ovdje

Putnik je napisao/la:

Because words are inert
cjepidlacenja oko toga sto je pismeno a sto nepismeno smatram jednim od najvecih krahova modernog drustva,svrha komunikacije je da se prenese informacija i da bude prenesena razumljivo,ne perfekcionisticki

Svakako se slažem s izloženim, ali ako se radi o hitnoj informaciji koja graniči ili pak doista i je u kontekstu "fatalističkih trenutaka".
Ali ako želiš neku informaciju prenijeti u cijelosti, onda je za početak nužno da se ta informacija može bez teškoća čitati i pročitati, s obzirom da govorimo o pisanoj informaciji. Da se radi o izgovorenoj informaciji, tada više ne govorimo o pisanoj informaciji i ova pravila više ne vrijede, jer ne mogu vrijediti.
Iskreno me zanima iz kakve bi knjige lakše nešto naučio, iz one koja ima brdo gramatičkih i pravopisnih grešaka ili pak iz one u kojoj se tu i tamo "zaleti" pokoja greška...

Pitanje Koji su inicijali osobe koja se npr. zove Ana-Marija Kovac? A.-M.K. ili A.M.K. ?

Mislim da hrvatski pravopis nije razjasnio takve i/ili slične slučajeve. Da se radi o Ana Mariji, pisalo bi se A.M. ili A. M., ili da se radi o Anamariji, tada bi stajalo samo A. Ovako mi se čini da je trenutno možda najtočnije A.M.

Ana-Marija kao i Ana Marija su, u biti, dva imena dok je Anamarija jedno ime. Po tome bi se Ana-Marija Kovac pisalo A.M.K.
Nisam vise sigurna kako ide to sa povlakom. Naime, ona moze i ne mora postojati kada osoba ima i dva prezimena. Cini mi se da je to opcionalno tj. da osoba (ili u ovom slucaju roditelji) bira da li zeli ili ne zeli povlaku ali i dalje su to dva imena/prezimena.