Umor je pojava koja prati svaku čovjekovu aktivnost, smanjuje radnu učinkovitost i negativno utječe na stav prema radu.
Nastanak umora tumači se nakupljanjem razgradnih produkata tijekom rada, iscrpljenjem zaliha kisika te nedostatkom energetskih tvari.
Nijedna od ovih teorija ne uključuje ulogu živčanog sustava u nastanku umora pa danas većina znanstvenika smatra da je umor posljedica složenih procesa u središnjem živčanom sustavu (mozak, kralješnička moždina i njihovi živci) koji su još uvijek većinom nepoznati.
Umor se dijeli na
psihički i
fizički umor.
Psihički umor se pojavljuje pri obavljanju intelektualnog rada dok je tjelesni umor posljedica tjelesnog opterećenja.
S obzirom na brzinu nastanka postoje akutni umor, nakon jednokratnog rada te kronični, dugotrajni umor koji se neprimjetno nakuplja tijekom dužeg vremena rada.
Znakovi umoraUmor se očituje subjektivnim i objektivnim znakovima.
Subjektivni znakovi ne moraju biti povezani sa smanjenjem radnog učinka, a očituju se opadanjem kritičnosti u radu, slabljenjem pozornosti, promjenom ponašanja i raspoloženja. Zbog poremećaja emocionalne ravnoteže umoran čovjek češće dolazi u sukobe s okolinom, razdražljiv je i lako se uzbuđuje.
Objektivni znakovi umora očituju se u smanjenju radnog učinka. Smanjenje kvalitete i kvantitete radnog učinka izravni su pokazatelji umora.
Što pogoduje pojavi umora?Pojavi umora pogoduje slaba organizacija rada, neprikladno radno mjesto, dugotrajan i intenzivan rad, nedovoljna stručna sprema radnika, slaba prehrana, različite bolesti, nemotiviranost za rad, nezadovoljstvo u privatnom životu i loši međuljudski odnosi u radnom kolektivu.
Sprječavanje umoraSprječavanje umora je među najvažnijim problemima rada. Umor se može suzbiti: odmaranjem, uzimanjem određenih tvari koje manjkaju radnikovu organizmu
te primjenom različitih stimulatora. Za podizanje budnosti, koristan je unos tekućine, vitamina i šećera.
OdmaranjeSuzbijanje umora odmaranjem sastoji se od prekidanja, usporavanja ili promjene radnih aktivnosti. Na te načine organizam se oporavlja i obnavlja.
Planiranje odmora treba biti organizirano i tu su važna četiri elementa:
vremenski raspored odmora, trajanje, broj i oblik odmora.Oporavak je brži što je rad prekinut u ranijoj fazi umora što ukazuje na potrebu planiranja odmora prije nego se pojave znakovi umora.
To je vrijeme najvećeg radnog učinka. Znanstvenici preporučuju, na temelju istraživanja, više kraćih nego manji broj dužih odmora.
Odmor, međutim, ne smije trajati prekratko jer se u tom slučaju ne može postići potpun oporavak od umora.
Odrastao čovjek spava prosječno 6-7 sati, pri čemu duljina uvelike ovisi o navici.
Pokazalo se da je za biološki ritam čovjeka korisno ići spavati u određeno vrijeme i isto tako redovito ustajati u isti sat. Spavanje je vrlo značajno i osim oporavka od umora predstavlja potrebu organizma bez koje se ne bi mogao nadoknaditi ni potrošak energije za vrijeme mirovanja.
StimulatoriStimulatori su sredstva koja poboljšavaju radnu sposobnost ljudi djelujući na organizam kemijski, fizički ili psihološki.
Neke tvari trenutačno poboljšavaju radnu sposobnost i odgađaju pojavu umora (cola napitci, kava...)
Primjerice, kofein i tein se ubrajaju u neopasne stimulatore, a ubrzavaju procese u mozgu, pojačavaju rad srca i šire krvne žile čime se olakšava intelektualni i fizički rad.
Postoje i opasni stimulatori (benzedrin, fenamin, pervitin) koji u prvom redu uklanjaju osjećaj umora.
Konzumirajući navedene stimulatore, čovjek prelazi granicu svoje radne sposobnosti i dospijeva u teško stanje premorenosti, nakon kojega je oporavak dugotrajan.
LINK
http://www.medicina.hr/clanci/umor%20i%20kako%20ga%20sprijeciti.htmStiglo nam je proljeće, priroda se budi, dani su sunčaniji.
Ipak, mnogi ljudi u ovom godišnjem periodu osjećaju simptome proljetnog umora.
Jeste li često umorni? Kako se borite protiv umora?