Fakulteti

Pozdrav svima.

Već neko vrijeme tražim odgovore na par pitanja i nitko koga sam pitao nije mi mogao pružiti neke konkretne odgovore na njih. Zato bih zamolio članove ovog foruma koji igrom slučaja naiđu na ovu temu da mi pruže pomoć ,a siguran sam kako posjeduju dovoljno znanja da mi pomognu.

Evo da objasnim situaciju. Trenutačno sam 3. razred gimnazije i logično je da ću nakon srednje škole morati upisati fakultet. Razmišljao sam o filozofskom fakultetu ali imam osjećaj da nikada ne bih tamo mogao upasti zbog "vrlo dobrog" uspjeha u školi. Više od 70% mog razreda ,naime, prolazi s odličnim uspjehom i nekako se uz te odlikaše osjećam manje vrijednim i da će oni pri upisima imati veće prednost od mene. . (Iako je moj razred jedan od boljih razreda u školi ali to sada nije bitno. ). No da prijeđem na pitanja.

Je li bi bilo moguće upisati filozofski fakultet (u bilo kojem gradu) uz to da sam do sada sve razrede prošao s 4, ali da relativno uspješno napišem državnu maturu? ( I da nisam osvojio 1. mjesto na državnim natjecanjima)

Je li važniji prosjek ocjena ili državna matura?

Postoji li u RH fakultet kriminalistike? (To bi mi bio drugi izbor uz filozofski. :3 )

Koji još fakulteti slični filozofskom postoje u ovoj zemlji?

I kao zadnje pitanje. Kojim se sve zanimanjima mogu baviti nakon završenog filozofskog/kriminalistickog fakulteta i koje bi od njih bilo najprofitabilnije?


Ispričavam se što sam ovdje napisao čitavu novelu ali stvarno bih trebao odgovore na ta pitanja.

Unaprijed se zahvaljujem na pomoći. Pozz. :DDD

Ovako, za početak ti predlažem da si nađeš koordinatora u svojoj školi zaduženog za pitanja vezana uz državnu maturu, jer svaka četverogodišnja srednja škola ima, ili bi barem trebala imati, barem jednog takvog.

Nadalje, bilo koji fakultet možeš prijaviti, no hoćeš li uspjeti biti unutar kvote koja upada ovisi o tvojim ocjenama te uspješnosti položenih ispita državne mature.

Svaki fakultet određuje koliki postotak od ukupnog broja bodova čine zaključne ocjene i uspješnost položenih ispita.Također, neki od fakulteta imaju i sistem dodatne provjere koja uglavnom uključuje jedan ili više pismenih ispita ili nekih drugih oblika provjere znanja i vještina (primjerice crtanje i prostorna percepcija za Arhitekturu), a sve to ulazi u postotak od maksimuma bodova, a postotak opet određuje sâm fakultet.

U Zagrebu postoji fakultet kriminalistike, ali trenutno nisam siguran je li moguće prijaviti ga ili ne. Također, nisam siguran je li sad nužno proći i policijsku akademiju (ona jedna godina koja se odrađuje u Dubravi) ili je moguće upisati isti fakultet i bez nje. Tu infomaciju ćeš morati ili samostalno doznati ili će ti netko ovdje već reći.

U Zagrebu postoje "Hrvatski studiji" koji sadrže dobar dio programa koji ima i Filozofski fakultet. Također, Filozofski fakultet imaju i Rijeka, Split, Zadar, Osijek i još neki gradovi (možda sam precijenio našu državu pa napisao sve gradove koji imaju dotični fakultet pa se nadam da ćete mi oprostiti lapsus).

Pošto Filozofski fakultet nudi mnogo smjerova, na onaj koji želiš studirati se moraš i prijaviti te, kako sam već rekao, upasti i biti unutar kvote upisanih. Svaki od smjerova je onoliko profitabilan koliko se uspiješ snaći nakon što završiš fakultet. Što se tiče kriminalistike, nudi ti se posao u državnoj službi, odnosno u MUP-u. Znači li to da ćeš raditi u policijskoj postaji ili negdje drugdje u službi MUP-a, to ti sve zavisi o tome gdje se prijaviš na posao i gdje te prime ili pak u kojem smjeru budeš napredovao. U svakom slučaju ćeš s vremenom shvatiti da Politika ima veze s tvojim poslom što se nalaziš na višoj poziciji.

Išla sam pogledati... kriminalistike nema u izboru fakulteta po ovom sistemu s državnom maturom, nego ide preko natječaja koji organizira MUP. Ovdje imaš primjer takvog natječaja: http://www.mup.hr/UserDocsImages/minstarstvo/skolovanje/03_09_2010_natje%C4%8Daj/3_09_2010_TEKST%20NATJE%C4%8CAJA_%20OBRAZAC.pdf

Za filozofski nisi rekao na koji studij točno želiš.. neki od jezika, psihologija, pedagogija, itd..
Što se tiče Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za upis (na svaki od smjerova) se vrednuje:

- prosjek ocjena 20%
- hrvatski, razina A , 20%
- matematika, razina B , 5%
- strani jezik, razina A, 15%
- bilo koji izborni predmet , 5%

- test intelektualnih sposobnosti , 30 %
- s 2% se vrednuje ukoliko imaš prvu ili drugu kategoriju sportaša ili si završio još jednu srednju školu

filozofski u Rijeci , za npr. psihologiju ima ove uvjete:

- prosjek ocjena 30%
- hrvatski, razina B , 5%
- matematika, razina B , 10%
- strani jezik, razina B, 10%
- bilo koji izborni predmet (nije obavezan) 2%

- test intelektualnih sposobnosti , 43 %

Hrvatski studiji (variraju uvjeti za pojedine studije), studij filozofije:

- prosjek ocjena 20%
- hrvatski, razina A , 20%
- matematika, razina B , 15%
- strani jezik, razina A, 15%
- bilo koji izborni predmet 5%

- test apstraktnog mišljenja, 25 %

Uglavnom, reci što želiš studirati na filozofskom, pa ću ti moći prenijeti preciznije odgovore na pitanja
Sa studijem za hrvatski jezik teško da ćeš se zaposliti jer ima višak profesora hrvatskog i slično.

edit: Prosjek ocjena nije presudan zbog postotka koji se uzima u obzir, ali podigni ocjene koliko god možeš

@Foxboro, sorry ako ću sada napisati nešto što već znaš, ali možda bude od pomoći ako dam cijeli popis.

Studiji na Filozofskom fakultetu u Zagrebu:

- antropologija, arheologija, etnologija i kulturna antropologija, filozofija, informacijske znanosti, pedagogija, povijest, povijest umjetnosti, psihologija, sociologija
- Jezik i književnost: češki, francuski, grčki, južnoslavenski jezici, latinski, poljski, portugalski, rumunjski, ruski, slovački, španjolski, švedski, ukrajinski, komparativna književnost
- anglistika, germanistika, hungarologija, indologija, kroatistika, lingvistika, talijanistika, turkologija


Hrvatski studiji, Zg

- filozofija, psihologija, sociologija, komunikologija, kroatologija, povijest, latinski jezik

Filozofski u Splitu:

-jezik i književnost: hrvatski, engleski, talijanski
- filozofija, pedagogija, povijest, povijest umjetnosti, predškolski odgoj, sociologija, učiteljski studij

Filozofski u Rijeci:

- filozofija, psihologija, kulturologija, pedagogija, politehnika, povijest, povijest umjetnosti,
-jezik i književnost: hrvatski, engleski, njemački

Filozofski u Osijeku

-psihologija, informatologija, hrvatski jezik i književnost
- ovi ostali idu samo u paru : engleski i filozofija, engleski i hrvatski, engleski i njemački, engleski i pedagogija, engleski i povijest,
.. filozofija i hrvatski, hrvatski i njemački, hrvatski i pedagogija, hrvatski i povijest, mađarski i engleski, mađarski i hrvatski, povijest i njemački, povijest i pedagogija


Većina predmeta ima i u Zadru, kako je Armin već rekao.

Ljudi, da vam kažem koliko sam vam zahvalan ne biste vjerovali. Hvala na informacijama.

mogu i ja par pitanja..planirala sam upisati ffzg i uzeti kao jezike talijanski i jos uz to svedski,ruski ili ukrajinski.zasad mi se javi se sviđa opcija svedski.ugl mene zanima kakvi su prosjeci ljudi koji upadnu na taj faks i jeli moguce da ja upadnem u TAJ FAKS (jer sam cula da je najteze upasti u zg-u) ako prodem sve razrede sa 4 i da maturu napisem relativno uspjesno ..zanima me jos ti prijemni..npr na talijanski koji ja zelim upisati..jesu li teski ili je to ugl ono osnovno.i zanima me kakav je svedski kao jezik i jeli se moze naci posao s njim i ako moze netko dati mi primjer koji je najbolje jezik upisati i s kojim se moze naci naprije posao..zahvaljujem unaprijed

Na jezike sa cetvorkom i relativnim uspjehom mature? Tesko. Ljudi koji upisuju jezike vrlo cesto su i zivjeli vani tako da nije cak vazno kakav je prijemni nego kakvi su kandidati, a kandidati su (barem prije bili) jaki.

Za posao je pitanje sto zelis radit. Hoces predavat u skoli, prevodit tekstove, radit u ambasadi kao prevoditelj...

Znam,čula sam da je tesko upasti jer ima stvarno dobrih kandidata koji savrseno znaju jezike.U splitu npr je lako upasti al vec Zagreb tesko.Svejedno cu pokusati pa sto bude.Hvala jos jednom

Sretno

E da, da li netko zna možda ovdje, da li se treba ponavljati državna matura ukoliko se želi prebaciti na drugi faks ili zapravo upisati dodatni faks (uz neki još prije upisan)? Dakle, koliko uopće dugo vrijedi ta glupa potvrda o položenoj maturi?
Inače sam ona prva generacija kaj je pisala d.maturu, dakle 2010.

kika13 je napisao/la:

E da, da li netko zna možda ovdje, da li se treba ponavljati državna matura ukoliko se želi prebaciti na drugi faks ili zapravo upisati dodatni faks (uz neki još prije upisan)? Dakle, koliko uopće dugo vrijedi ta glupa potvrda o položenoj maturi?
Inače sam ona prva generacija kaj je pisala d.maturu, dakle 2010.

Da! Trebaš ponovno polagati državnu maturu, isto tako vrijedi i za upisivanje dodatnog faksa. Matura ti vrijedi svega 2 godine, a nakon toga ti se brišu tvoji rezultati. I to pod matura ti spadaju samo glavni predmeti (hrvatski, matematika i engleski). Dodatni predmeti se brišu svake godine i vrijede ti samo na ljetnom roku i jesenskom.

Aha, dakle, 2 godine vrijedi, to znači da npr u roku od te 2 godine se može upisati dodatna bez polaganja mature (dakle,obveznih predmeta samo)? Sam te dobro shvatila?

Nama su više puta napomenuli da jednom kada napišeš DM da ti to vrijedi za cijeli život. Možeš se sa njom prijaviti odmah te godine, a možeš za 10 godina.
Ali su rekli da se brišeš iz sustava Postani student, te da se tu jedino trebaš prijaviti.

Ja sam čula priču da vrijedi 5 godina.
Onda sam čula priču da to ovisi o svakom faksu, da li će ti ju priznati ili ćeš opet morati.
A i čula sam ove vaše 2 verzije...
Blago se nama. Niko ništa ne zna, a svi sve znaju.

kika13 je napisao/la:

Blago se nama. Niko ništa ne zna, a svi sve znaju.

K'o da si u Hrvatskoj.

Gledao sam malo po internetu i nisam ništa pametno našao za one koji ne polažu maturu prvi put.
Mislim da bi bilo najbolje otići u školu i raspitati se kod ispitnog koordinatora. Oni bi trebali imati sve važeće informacije.

Čuo sam i ja da državna matura vrijedi za cijeli život kada sam prvi puta polagao, no ove godine sam ih zvao i rekli su mi da vrijedi samo za 2 godine. Čudno, ah oni to mjenjaju iz godine u godinu. Pričali su da bi i mogli imati samo jedan rok za polaganje mature.
Btw ovo što si pitala za upisivanje dodatnog fakulteta stvarno ti ne bih znao odgovoriti. Probaj ih nazvati...

Ne znam dal da se smijem ili plačem

Hvala na odg enivej!

Oprostite sto prekidam temu , ali dal mi netko iskusan moze reci dal se na medicinski fax moze upisati sa cetvorkom ... Ovisi jos i o maturi ali otprilike moze li mi netko reci ??

Kaj faks nije reko koliki je minimalan prosjek (ocjena iz srednje) potreban?
U svakom slučaju, imam 2 frendice koje su s četvorkama upale. Jedna u Rijeci,druga u Zagrebu.
Tako da, potrudi se dosta oko mature i da ti prosjek bude što veći, i uspjeh je moguć. Why not.

Danas se tak i tak svatko upisuje na faks... nekad su postojali vrlo strogi kriteriji tko je za koji faks. Danas je umjesto kvalitete veći naglasak na kvantiteti. Što je loše, IMO.

Ja ne bih rekla da su nekad kriteriji bili puno stroži, pri upisu na fakultet.
Dapače, mislim da je nekad bilo lakše upisati željeni fakultet, jer nije bila tolika navala i hiperprodukcija, a time niti konkurencija budućih studenata. Danas ljudi uglavnom žele upisati fakultete pa se to smatra nečim normalnim, čak prosječnim.

Međutim, vjerujem da je jedan od vrlo bitnih razloga tome (osim tendencija države ka visokom obrazovanju stanovništva) činjenica da sa srednjom školom, osoba u Hrvatskoj ima prilično slabu perspektivu, barem što se tiče buduće zarade.
Nekad se i sa srednjom školom moglo lakše živjeti, a danas se i sa fakultetom teško živi.

Kad bi materijalna situacija bila bolja, sigurna sam da bi manje ljudi završavalo fakultete, odnosno da bi se mnogi ljudi zadovoljavali sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Slažem se sa Athenom. A i realno gledajući, uvijek je "prije bilo teže,a današnjoj mladeži je sve servirano", tako svi to gledaju valjda iz neke nostalgije.
Meni je bilo dosta teško upisati se na moj željeni faks i stvarno sam grijala stolicu i do zadnjeg trenutka su mi živci radili.
A i s druge strane, danas tak i tak svatko završava na svakakim raznim poslovnim mjestima (za koje nisu sposobni niti školovani - mislim da je već jednom bila tema vezano za ovo), tako da nažalost,mislim da je većini najbitnije samo da dođu do papira. A i kome nebi kad živimo tu di živimo. Upravo ovo što Athena kaže

Citat :

Kad bi materijalna situacija bila bolja, sigurna sam da bi manje ljudi završavalo fakultete, odnosno da bi se mnogi ljudi zadovoljavali sa srednjoškolskim obrazovanjem.

Nisam mislio na blisko nam doma, već na staro doba. Recimo, u staroj Kini nisi mogao postati liječnik (i pohađati školu za liječnika), ako nisi bio fizički zdrav (pri čemu su se posebno gledali mislim zubi i uši, kao i pravilnost držanja i odsustvo značajnih mana), a osoba je također morala imati visoka etička načela što se propitivalo i raspitivalo na temelju njegovih postupaka kroz život. Konačno, trebala je imati dobro pamćenje i sposobnost suosjećanja.
Danas se uopće na tim temeljima ne biraju osobe za liječnike, već isključivo na temelju nabiflanog znanja, a zato nam je i bolnički sustav loš. Čast iznimkama.
No dobro, predaleko sam otišao.
Nisam siguran kakva je danas statistika među mladima o završenom fakultetu, ali nekako mislim da manje od 25% mladih završi fakultet do 25. godine, a do tridesete mooožda 30%. Dakle, sumnjam da više od trećine osoba do 30. godine u Hrvatskoj ima završen faks. Što je manjina, dakle još uvijek je faks cijenjen.

Faks je cijenjen, ali čini mi se da se namjerno želi stvoriti neko uvjerenje kako je završiti fakultet sasvim prosječna misija.
Zapravo i nije, jer bi ga u protivnom završavali svi koji ga upišu. Dakako da ga završavaju ljudi prosječne inteligencije, ali potrebne su i neke osobine- velika fokusiranost, upornost, ustrajnost...što ne posjeduju baš svi mladi ljudi.

Društvo puno očekuje od mladih ljudi, a svemu tome se nastoji dati neko prosječno-jednostavno obličje, što zapravo nije realna slika.
Ta očekivanja okoline otvaraju prostor za razočaranje i manjak samopouzdanja mnogih mladih ljudi, jer društvo sve manje tolerira i cijeni osrednjost. Koliko god dobar bio u ostvarivanju svojih "osrednjih apetita", velika je mogućnost da nećeš biti dovoljno respektiran, baš zato jer težiš prosjeku.