Početna stranicaPortalFAQPretraľnikRegistracijaLogin

Share | 
 

 Solidarnost i funkcionalnost

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
petarbosni4
Riba


Male
Scorpio Rat
Broj postova : 157
Age : 68
Registration date : 01.12.2010

PostajNaslov: Solidarnost i funkcionalnost   pet svi 06, 2011 3:22 pm

Petar Bosnić Petrus

Solidarnost i funkcionalnost

O ovome pišem zato što u udžbenicima prava, sociologije i sličnima nalazim potpuno nejasna ili čak potpuno pogrešna shvaćanja ovih pojmova, odnosno načela na kojima se temelje ljudske zajednice. Ovdje neću navoditi ta «shvaćanja» nego ću samo na najkraći mogući način definirati ove pojave.

Dakle.

Princip solidarnosti sastoji se u tome da se društveni subjekti žrtvuju radi ućvršćivanja, opstanka ili unapređenja cijelog društva. Pri tome se ne misli da oni uvijek žrtvuju sve svoje i čak svoj život, nego češće dio svojih
interesa ili dio zadovoljenja svojih potreba ili prohtjeva, ili se pak odriču stanovitih ugodnosti.

Princip funkcionalnosti ili organičnosti sastoji se u tome da svaki društveni subjekt, bilo individua, bilo grupa, poduzeće, klasa itd. optimalno zadovoljava svoje potrebe, interese, želje ili prohtjeve, ali isključivo na takav način koji doprinosi dobrobiti nekog humanog, pravednog ili naprednog društva, ili daje doprinos ostvarenju ciljeva
ljudske vrste.

Onaj prvi princip, princip solidarnosti, svrsishodan je temelj društva onda kad je društvo u nekoj teškoj krizi, za
vrijeme ili neposredno poslije nekakvih katastrofa, ali nipošto nije dobro da on ostane trajni temelj društva, jer na temelju njega najlakše i najčešće dolazi do teških društvenih malformacija – izrabljivanja i eksploatacije
širokih narodnih masa, stvaranja totalitarnih, i zločinačkih društava, bilo na «političkoj» bilo na vjerskoj osnovi. Taj se preokret – od solidarnosti ka tzv. totalitarnosti - najčešće zbiva tako što se pojedinci, grupe ili klase identificiraju s društvom i vode politiku prisilnog žrtvovanja interesa svih
ostali društvenih subjekata svojim interesima, naravno pod parolom žrtvovanja društvenim interesima. Primjeri ta to su nacizam, fašizam, i, u znatno blažoj i humanijoj formi, komunizam.

Veliki francuski teoretičar prava, i osnivač solidarističke pravne škole, Leon Duguit smatra da bi svako društvo trebalo težiti ka tome da se utemelji na principima solidarizma. No čini se da je to nešto što bi baš trebalo
izbjegavati, i to zbog onih gore spomenutih malformacija.

Kod društava utemeljenih na funkcionalističkim principima puno teže i sporije dolazi do antidruštvenih, ili sociopatskih malformacija, a i pravda je bolje zadovoljena, jer svatko dobija prema tome koliki je doprinos dao dobrobiti društva ili ostvarivanju ciljeva cijele ljudske vrste. A i prirodno je, kako kaže Aristotel, da se svatko brine o sebi, a ljudski je da to čini na način kojim istovremeno doprinosi boljitku zajednice.

No i ovdje može doći, a redovito i dolazi do malformacija, jer razni društveni subjekti, počev od individua do klasa,
počnu svoje interese i ciljeve ostvarivati na štetu društva, ili na štetu cijelog čovječanstva. Jasno, ta se šteta ne čini otvoreno, nego se opet prikriva raznim parolama o društvenoj dobrobiti, napretku itd. Krajnji doseg
malformacija koje proizlaze iz funkcionalistički utemeljenih društava nije totalitarizam, nego prije neka vrsta anarhije, u kojoj velik broj nesavjesnih subjekata nastoji optimalno, i na najlakši način, zadovoljiti svoje interese i pri tome se ne libi kršenja zakona i činjenja štete drugim subjektima ili pak prirodi. No ove je pojave, dok ne uzmu maha, za razliku od onih totalitarističkih, ipak lakše suzbijati zakonima i kaznama.

Ali kad ova pojava uzme maha, onda se pod krinkom liberalizma i demokracije vodi «rat svih protiv svih». Korist jednih postaje šteta drugih. Civilizacijski napredak se usporava i na kraju staje, a na njegovo mjesto katkada stupa i nazadak – ricorso – G.B. Vico. Nazadak može biti i sveopći, kao onaj što se dogodio krahom Antike i nastupanjem Srednjeg vijeka.

No ovdje ipak valja reći da je ona davna propast civilizacije i nastupanje Srednjeg vijeka nastupila ili proizišla iz
drugačijih razloga od onih iz kojih počinje ovo suvremeno propadanje.

No, kako god, čini se da je ipak puno bolje društvo utemeljiti na principima funkcionalizma ili organicizma nego na solidarističkim principima, jer se funkcionalizam temelji na pravu i zakonima, a solidarnost na goloj volji, koja vrlo lako i brzo iz dobre prelazi u zlu, ukoliko već od početka nije bila takva, samo se skrivala iza maske dobrohotnosti. Mala fide uvijek se prikazuje kao bona fide. Ljudi kojima netko obećava da će izgraditi izvrsno i humano solidarističko društvo trebaju uvijek imati na umu onu poslovicu što kaže: « i put u Pakao popločan je najboljim namjerama».

R.Ihering funkcionalistički princip funkcioniranja društva naziva egoističkim ili pak utilitarističkim, što je potpuno pogrešno. No te zbrke ima puno i svugdje, pa ovdje nećemo više o njoj.

Prvi dobar prikaz solidarističkih temelja društva nalazimo u Platonovoj Državi i Zakonima.

Aristotelov nazor je bliži funkcionalizmu.

Pravi početak funkcionalizma i to ne u filozofiji, nego u pozitivnom pravu nalazimo kod Rimljana. Rimski su pravnici
smatrali da je zadatak pravne norme da osigura ostvarivanje interesa ili ciljeva jednog pravnog subjekta (najčešće privatne fizičke osobe), na takav način koji ne škodi interesima drugih pravnih subjekata.


Neminem laedit qui suo iure utitur – nikoga ne vrijeđa ko se svojim pravom koristi.

Na tom je temelju izgrađen cjelokupni sistem Ius civile i njegova bitna nadopuna, pretorsko pravo ili ius honorarium.

Zreli teorijski prikaz funkcionalizma kao društvenog temelja dao je E. Durkheim, a praktično je ozbiljenu zakonicima i
životnoj praksi klasičnih građanskih društava.

Mi živimo u vremenu kojem zakoni više ne
mogu dovoljno efikasno suzbijati one aktivnosti kojima se vlastiti ciljevi ostvaruju na štetu drugih subjekata.
[Vrh] Go down
 
Solidarnost i funkcionalnost
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
 ::  Svijet oko nas :: Politika i Ekonomija-
Forum(o)Bir: