Kemikalije u svakodnevnim proizvodima dječake pretvaraju u djevojčice?
Novo izvješće danskog Odjela za okoliš, hranu i ruralne poslove (DEFRA)ukazuje na kritične rizike od kemikalija u svakodnevnim proizvodima s kojima se suočavaju djeca, a koje mijenjaju spol. Kemikalije poput ftalata (koje se nalaze u plastici i mirisima), parabena (nalaze se u losionima i kremama za sunčanje) i pesticidima sve se više povezuju s ometanjem rada hormona – a dvogodišnjaci toga imaju u krvi više nego ijedna prethodna generacija.
Što to znači?
• Današnji dečki imaju manje sperme. Broj spermija opada tolikom brzinom da su mladi dečki upola manje plodni od svojih očeva (i imaju za trećinu manje sperme po milimetru od hrčka, ukoliko želite usporedbu).
• Sve se više dječaka igra poput djevojčica. Izvještaj DEFRA-e ukazuje na istraživanje Rotterdam Erasmus sveučilišta koje je otkrilo da će se dječaci, čije su majke bile izložene određenim proizvodima koji ometaju rad hormona, vjerojatnije oblačiti u haljine i igrati s lutkama i praviti dječje čajanke.
• Rađa se sve manje dječaka. Prema naslovnici izvještaja u Telegraphu: „ Kanadska indijanska zajednica koja živi na zemlji svojih predaka na istočnom dijelu jezera Huron koje je okruženo jednim od najvećih aglomeracija kemijskih tvornica na zemlji, rađaju dvostruko više djevojčica nego dječaka. Isti je slučaj oko Sevesa u Italiji koje je zagađeno dioksinima iz zloglasne nesreće iz 1970-ih i među ruskim radnicima koji rade s pesticidima. Postoji još dokaza i iz Izraela i Tajvana, Brazila i s Arktika.“
• Dječačke gaćice postaju sve manje. Znanstvenici sa Sveučilišta Rochester u New Yorku su otkrili da dječaci, koje su rodile žene izložene ftalatima, imaju manje penise i ostale feminizacije genitalija.
Mnoge od kritiziranih kemikalija su to i zaslužile u svojoj prošlosti. Ono što je novo u vezi ovih izvješća je isticanje „kemijskih koktela“ – ili činjenice da je mješavina tih kemikalija mnogo gora nego kada se one nalaze u proizvodima pojedinačno. A evo kako smo mi njima izloženi – u mješavinama iz našeg svakodnevnog okruženja – a ne izolirane kako se to obično testira u laboratorijima. Ukoliko na stranu stavimo muževnost, te pojave izazivaju zabrinutost zbog prijetnje za reprodukciju.
Što možete učiniti?
Smanjite svoje izlaganje proizvodima koji ometaju rad hormona kao što su pesticidi, omekšivači i proizvodi za osobnu njegu ispunjeni kemijom.
Jedite organski uzgojenu hranu kad god je to moguće. Neke od ovih kemikalija koje vrijeđaju mogu biti pohranjene u masti. Zato, ako jedete meso, izaberite nemasne dijelove i uklonite višak masti. Također birajte nemasne mliječne proizvode.
• Izbjegavajte korištenje plastične ambalaže, osobito za hranu i napitke. Umjesto toga koristite staklo ili nehrđajući čelik.
• Pronađite sigurnija sredstva za osobnu njegu. Smanjite količinu koju koristite. Možete čak pokušati napraviti svoje vlastite proizvode (obično maslinovo ulje je odličan ovlaživač kože).
• Izbjegavajte korištenje pesticida. Ne morate štetnicima pružiti hranu ili zaklon. Odmah očistite ukoliko nešto prolijete, popravite ukoliko nešto curi, popravite pukotine i poderanu zaštitu. Počupajte korov ili ga polijte kipućom vodom umjesto pribjegavanja herbicidima.
• Pronađite sigurnije igračke i odjeću za svoju obitelj
Jedan od izvora kemikalija koje ometaju rad hormona jest i naša odjeća. Te kemikalije, zvane nonilfenol etoksilati (NPE) se često ukoriste kao deterđenti u industriji prirodnog i sintetičkog tekstila. NPE se pretvara u nonilfenol koji je opasan otrov koji imitira ženske hormone, mijenja i utječe na spolni razvoj reproduktivnog sustava.
Greenpeace je proveo istraživanje kupnjom 78 različitih brandova odjeće (većinom iz Kine, Vijetnama, Malezije i Filipina) iz 18 zemalja diljem svijeta i podvrgnuo ih pažljivoj znanstvenoj analizi. NPE je otkriven u 2/3 uzoraka koji su uključivali i popularne brandove kao što su Calvin Klein, Adidas, Converse, Ralph Lauren, Abercrombie & Fitch, Bauer Hockey, Cortefiel, Uniqlo, Gap, H&M, Lacoste, Nike, Phillips-Van Heusen Corporation (PVH Corp) i Puma.
Problem otrovnih kemikalija u odjeći nije problem samo zemalja u razvoju gdje je tekstil napravljen. S obzirom da se preostale razine NPE-a otpuštaju kada se odjeća pere, ove kemikalije sada pronalaze put u zemlje gdje je njihovo korištenje zabranjeno ili se izbjegava.
Određeni sastojci NPE-a su uključeni u široko rasprostranjenu „feminizaciju“ muške ribe u dijelovima Europe, a ometaju rad hormona i kod nekih sisavaca, prema kampanji Fonda divljih životinja svijeta (WWF). Čak i u malim količinama, otrov predstavlja veliku prijetnju okolišu i zdravlju ljudi. Nije slučajnost da je korištenje NPE-a u potpunosti zabranjeno u Europi.
Koža je naš najveći organ i ono što stavimo na nju naša tijela doslovce to popiju. Sve što konzumiramo – uključujući kemikalije koje se zadržavaju na i u našoj odjeći – biva asimilirano ili eliminirano. Kemijski otrovi kojima izlažemo našu kožu putem odjeće i proizvoda za njegu tijela mogu na veliki način utjecati na nas.
Naše moderno predoziranje otrovima bi se zaista moglo smatrati pozadinom ogromne biološke promjene. Još prije 150 godina, djevojčice su prvu menstruaciju dobivale u dobi od 15 ili 16 godina, a u menopauzu je žena ulazila u kasnim 30. i 40-im godinama života. U modernim vremenima djevojčice s pubertetom započinju u 9. godini, a menopauza se ne javlja prije 50. godine života.
Ne samo da sve više guramo i tretiramo naša tijela na načine na koje do sada još nikada nismo, nego je i okoliš postao povećano otrovan na način kojeg još nismo u potpunosti svjesni. Ovo je vidljivo u činjenici da se period u kojem ženino tijelo prolazi kroz niz važnih hormonalnih promjena produžio tijekom vremena povećavajući ne samo plodne godine nego i šanse za dobivanjem raka dojke. Izlaganje otrovnim kemikalijama kroz proizvode za održavanje kućanstva, naše moderne zalihe hrane, proizvodi za ljepotu i njegu, kao i odjeća svakako igraju važnu ulogu u svemu tome.
Greenpeace želi dokazati da vode koje tvornice zagađuju teškim metalima i otrovnim kemikalijama uzrokuju ozbiljne zdravstvene probleme ljudima i životinjama. Nedavno izvješće „Dirty Laundry“ (Prljav veš) je optužilo proizvođače poznatih robnih brandova kao što je Adidas zbog zagađivanja velikih rijeka u Kini kemijskim otpadom.
Prema Greenpeaceu, otpuštanje iz tvornica uključuje teške metale i „pogibeljne i trajne kemikalije koje ometaju rad hormona“. Alkilfenoli i nonilfenoli su pronađeni u otpadnim vodama tvornica, a perflourinirane kemikalije (PFC) su bile prisutne u otpadnim vodama jednog od tvorničkog kompleksa (the Youngor Textile Complex). Osam uzoraka iz otpadnih voda u deltama rijeka Yangtze i Biserne rijeke su identificirani kao dobavljači za brandove, a sadržavali su „koktel opasnih kemikalija“. Do sada su jedino Nike i Puma bili jedini proizvođači koji su obećali da će eliminirati korištenje opasnih kemikalija u svojim proizvodima, ali ne prije 2020. god.
Adidas je priznao da koristi Yongour grupu za rezanje i šivanje odjeće, ali ne i kao izvor tekstila. Adidas je sada od Yongoura zatražio istraživanje Greenpeaceovih tvrdnji i dodao da tvrtka ima sveobuhvatnu politiku o izbjegavanju opasnih tvari i kemikalija.
Većina poznatih kompanija za proizvodnju odjeće koje su optužene navodno rade na povećanju svojih održivih napora i smanjenju utjecaja na okoliš. Međutim, njihovi planovi niti u jednom trenutku ne uključuju eliminaciju otrovnih boja.
Pod pritiskom javnosti, počele su se dešavati određene promjene. Puma je bila jedna od prvih tvrtki koja je preuzela odgovornost za otrove ispuštene pri proizvodnji njihove sportske odjeće i obuće. Međutim, tvrtka je izjavila da je za uklanjanje tih otrova potrebno 9 godina.
[url=Link]
http://matrixworldhr.wordpress.com/2012/07/07/kemikalije-u-svakodnevnim-proizvodima-djecake-pretvaraju-u-djevojcice/[/url]
sub svi 25, 2013 10:55 pm
