Utjecaj tehnologije na naše tijelo i inteligenciju

Mnogi ljudi bez računala, pametnih telefona i interneta ne mogu zamisliti svoje živote te su postali previše ovisni o tehnologiji pa više ne mogu niti pogledati film u cijelosti bez da ne provjere što je novo na društvenim mrežama, a neki se više niti ne trude pamtiti nove informacije jer ih je jednostavnije samo potražiti na Googleu.


'Efekt tehnologije na ljudsku inteligenciju mogao bi biti smrtonosan', upozorio je Nicholas Carr u svojoj hvaljenoj knjizi 'The Shallows: What The Internet Is Doing To Our Brains', a novinari Huffington Posta nabrojali su neke od načina na koji nas tehnologija 'zaglupljuje'.


Poremećaj spavanja - neka su istraživanja pokazala kako plavkasta svjetlost koju emitiraju gadgeti poput telefona, tableta i prijenosnih računala može loše utjecati na lučenje melatonina. Riječ je o ključnom hormonu spavanja koji regulira 'unutarnji sat' te njegov poremećaj loše djeluje na san i kvalitetu spavanja, što može imati brojne negativne efekte poput lošeg raspoloženja, smanjene koncentracije, problema s pamćenjem itd.


Lako se gubi pažnja - zbog brojnih gadgeta koji se danas koriste, ljudi lako gube pažnju s važnih stvari poput učenja ili projekata na kojima rade jer često 'moraju' provjeriti novitete na svojim telefonima. Također, pozornost se često gubi između brojnih otvorenih prozora na preglednicima internetskih stranica pa se korisnici ne mogu kvalitetno posvetiti jednom zadatku, već pokušavaju izvršiti više njih u isto vrijeme, što je vrlo često puno lošije rješenje.


Ovo je najveći problem među tinejdžerima te je istraživanje koje je Pew Research Center prije dvije godine proveo nad više od 2,400 učitelja pokazalo da današnji mladi jako kratko mogu zadržati pažnju na stvarima koje rade te je čak 64 posto njih utvrdilo da digitalne tehnologije lošije utječu na učenike, nego što im pomažu u obrazovanju.


Loše djeluje na pamćenje - današnja tehnologija loše djeluje i na dugoročno pamćenje – Nicholas Carr kaže kako postoje dva tipa memorije – radna memorija i dugoročna memorija. Informacije se moraju prebaciti iz radne u dugoročnu memoriju kako bi ostale pohranjene, no svaki oblik ometanja tog procesa poput provjeravanja e-mailova ili pisanja poruka, može izbrisati te informacije. Također, on kaže da postoji i limit količine informacije koje radna memorija može odjednom obraditi te zbog čitanja prevelikog broja informacija u kratko vrijeme (što često radimo na internetu), brojne informacije ne možemo dugoročno zapamtiti.


Previše se oslanjamo na internet i Google - u Scientific Americanu nazvali su internet 'vanjskim tvrdim diskom našeg mozga' u kojem su pohranjene sve informacije koje nam trebaju. S obzirom da su nam sve informacije koje su nam potrebne dostupne s nekoliko dodira prstom po ekranu pametnog telefona, ljudi se više ne trude toliko zapamtiti neke stvari koje bi, da nije Googlea i drugih tražilica, sigurno željeli zapamtiti.


Ljudi sve više zaboravljaju - veća je vjerojatnost da će mlađe generacije, a ne npr. netko od 50-60 godina zaboraviti koji je danas dan ili se neće moći sjetiti gdje je ostavio ključ, pokazalo je prošlogodišnje Trending Machine istraživanje. Razlog za to je, naravno, ovisnost o tehnologiji, manjak sna i drugi poremećaji vezani uz pretjerano korištenje gadgeta i surfanje internetom.


Ne možemo se koncentrirati na sadržaj koji čitamo - čak i ako se ljudi uspiju oduprijeti brojnim ometanjima tehnologije, oni i dalje neće moći uspjeti zapamtiti toliku količinu informaciju kada čitaju tekstove online, u odnosu na čitanje knjiga. Jedan od razloga za to su linkovi u tekstovima koji vode na druge članke i koji 'zaokupljaju' mozak tako da je manja pažnja posvećena tekstu koji se čita, ali i brojne fotografije i videozapisi koje gledamo i s kojima prekidamo čitanje te oglasi uz tekst koji također utječu na smanjenje koncentracije pri čitanju.


Sve se slabije snalazimo bez GPS-a - na Huffington Postu podsjećaju kako je jedno istraživanje iz 2010. godine pokazalo da je kod osoba koje se oslanjaju na GPS zabilježena smanjena aktivnost u djelu mozga koji upravlja memorijom i navigacijom, a osobe koje se, umjesto na računalnu navigaciju, oslanjaju na vlastite sposobnosti, u starosti mogu izbjeći probleme s pamćenjem.


Imamo mozak ovisnika - pretjerano korištenje interneta može izazvati promjene u mozgu koje su slične onima koje izazivaju ovisnost o drogi i alkoholu, pokazalo je istraživanje iz 2012. godine. U ovu kategoriju prvenstveno spadaju gameri koji cijele dane igraju video igre, jako malo spavaju i slabo jedu – kod njih su zabilježeni poremećaji u dijelovima mozga povezanim s emocijama, pažnjom i donošenjem odluka, a slične poremećaje imaju i alkoholičari i ovisnici o drogama.


link

Deti je napisao/la:

Loše djeluje na pamćenje - današnja tehnologija loše djeluje i na dugoročno pamćenje – Nicholas Carr kaže kako postoje dva tipa memorije – radna memorija i dugoročna memorija. Informacije se moraju prebaciti iz radne u dugoročnu memoriju kako bi ostale pohranjene, no svaki oblik ometanja tog procesa poput provjeravanja e-mailova ili pisanja poruka, može izbrisati te informacije. Također, on kaže da postoji i limit količine informacije koje radna memorija može odjednom obraditi te zbog čitanja prevelikog broja informacija u kratko vrijeme (što često radimo na internetu), brojne informacije ne možemo dugoročno zapamtiti.

Brojne informacije niti ne trebamo zapamtiti, zapravo za neke je bolje da ih ne zapamtimo. Vjerujem da ćemo one bitne zapamtiti. Neće nam čitanje e-maila izbrisati pamćenje, to nije moguće. Uglavnom, nije mi ovaj članak baš nešto, na gotovo sve stavke imam protuargument ali da ne zamaram...

Sjetio sam se jednog drugog "istraživanja" sličnog ovome. U njemu je zaključak da je Google promijenio način na koji ljudi razmišljaju i na koji ljudski mozak funkcionira. Da ne duljim, ljudi više ne pamte informacije kao takve nego pamte kako doći do određene informacije kad ju zatrebaju. Zato je u gornjem članku točno da se slabije snalazimo bez GPS-a. Umjesto da mozak pamti svako križanje i skretanje do odredišta, on jednostavno pamti kako doći do tih informacija. Tako da su internet i svi gadgeti koji su povezani sa njime, naša vanjska memorija a mozak sadrži linkove do svih informacija koje "znamo".

Ja eto, nije mi na ponos ali mogu reći da sam neki ovisnik pošto obožavam web dizajn i webmaster sam par stranica, nisam gamer al potrošim dosta na internetu i mogu reći da je dosta informacija ovdje krivo jer sam u snalaženju i pamćenju sadržaja koji me zanimaju super.

90% ovih tvrdnji je netočno osim možda za hardcore gamere.

Uz to što provedem 3 sata min. na mobitelu dnevno (to je stvarno minimum) znam se kontrolirati i ostaviti mob nekad i po mjesec il više.

Uz to koncentracija i opažanje mi ne pada pošto sam veliki ljubitelj ekstremnih 'sportova' kao penjanje na sve moguće i skakanje. juče sam bio na vrhu luka mosta željezničkog, 20ak metara iznad nabujale rijeke na metalu širine 30cm bez ičega da se pridržiš. Da mi pada koncentracija bio bi mrtav.... Vjerojatno prije par godina već

Meni se čini da je dosta točaka (za neke čak i sve) točno. Samo zavisi u kojoj mjeri.

E sad ce Aboridzani u Australiji i Sijuksi i Apaci u Sjevernoj Americi ponovo uspostaviti svoju vladavinu.

Ovo bih ja nazvao Kreacionizam,ne teologije vec tehnologije.
Bog nas je stvorio da budemo lovci a ne tamo neki hakeri,trolovi i slijepo vjevoravali Googlu a ne svevisnjem Bogu koji kaze da treba da zivimo u skladu sa prirodom i svaku sponzorusu na koju nam se cuna digne opalimo toljagom i odvucemo u pecinu a ne da se po cijeli dan zajebavamo po forumima i barimo koke koje navodno izgledaju kao modeli iz Victoria's Secret albuma.
Koje gluposti...

Fantom ownao

Ja sam ovisnik o internetu, ustvari mislim da uzivam u hoardanju informacija s neta, uzivam u ideji ogromnog protoka podataka na internetu. To bi me mozda svrstalo u ove s mozgom narkomana
Mislim da tehnologija mozda ne utjece stetno na inteligenciju kao takvu nego na nasu produktivnost. Jedino mi se ne svidja kod citanja tekstova s interneta ili pdf-ova sto veza s procitanim nije toliko prisna kao kad uzmes papirno izdanje tog teksta.
S ovim dijelom o GPS-u se slazem stosezdesetpet posto, inace mrzim kod ljudi kad pilje u ekrane umjesto u svijet oko sebe, umjesto recimo da pamte ulice kuda prolaze i okruzenje u kojem se nalaze gledaju u jebeni GPS. Uglavnom ima dovoljno putokaza iz vremena prije GPS-a. Ispada da je bitnije slikati sve oko sebe i pohraniti na mobitel pa objaviti na facebooku nego se potruditi zapamtiti i dozivjeti prizor ili dogadjaj.

Primjećujem da se sve više knjižara zatvara. Ljudi generalno nemaju novaca i jasno da se onda manje kupuju knjige ali mislim da bi knjige nadrapale i da je situacija financijski povoljnija. Naime, sve više se knjiga zamjenjuje digitalnom informacijom. Za neke stvari je to odlično ali generalno mi se ne čini optimalno rješenje da se sve digitalizira...

Meni se digitalizacija knjiga nimalo ne sviđa. Digitalizacija nekih članaka, kraćih tekstova i brzih informacija svakako je poželjna, ali klasične knjige po meni nisu zamjenjive s internetskim "e-knjigama".

MoW je napisao/la:

Meni se digitalizacija knjiga nimalo ne sviđa. Digitalizacija nekih članaka, kraćih tekstova i brzih informacija svakako je poželjna, ali klasične knjige po meni nisu zamjenjive s internetskim "e-knjigama".

I ja volim uzeti knjigu u ruke, listati, čitati i poistovjetiti se potpuno sa štivom. E knjige nikako ne stvaraju taj poseban ugođaj, nekako je nerealno i umjetno.

Mene najviše nervira kad na digitalnom tekstu ne mogu označit do kud sam došla