Početna stranicaPortalPretraľnikLatest imagesRegistracijaLogin

 

 Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo

Go down 
Autor/icaPoruka
Deti
Majmun
Deti


Male
Sagittarius Broj postova : 1743
Location : Dalmacija
Registration date : 29.09.2007

Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo Empty
PostajNaslov: Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo   Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo Icon_minitimečet oľu 12, 2015 8:03 pm

Iako je sposobniji od trenutno najboljih računala, činjenica je da naš mozak ne daje „sve od sebe“. U praksi, mozak računa sporije od kalkulatora, ne upamti većinu informacija koje prima, a velik dio ih i zaboravlja te ponekad donosi odluke čiji su argumenti krajnje upitni i u dijelu slučajeva dovode do katastrofalnih pogrešaka. Uz to, još je i pristran – na automatskoj razini obrađuje informacije u skladu s prethodno naučenim ili urođenim obrascima, čime se slika stvarnosti dodatno (ali nenamjerno) iskrivljuje. Budući da do iskrivljenja ne dolazi svjesno, teško ih je otkriti, što otežava prevenciju njihovih raznolikih posljedica.

Biti u pravu jedan je od oslonaca svačijeg samopouzdanja. No, biti u pravu nema smisla (u pogledu samopouzdanja) ako svi misle drukčije te nam se zbog toga izruguju. Općenito, ugodnije nam je u društvu naših istomišljenika jer oni potvrđuju naše mišljenje, čime jača i samopouzdanje. Zato svaka osoba teži prijateljima i romantičnim partnerima koji su joj slični po vrijednostima i stavovima, sluša pjesme koje voli i gleda filmove koji joj se sviđaju. Iako je takvo ponašanje posve normalno, ponekad može dovesti i do iskrivljenja – ako nekolicina naših prijatelja misli da je film dobar, a mi se slažemo, često zanemarujemo mišljenje kritičara i preporučujemo ga drugim ljudima, iako ono može biti potpuno drukčije od našeg.

Iako se primjer čini banalnim, valja se zapitati – prilikom odabira romantičnog partnera ili glasovanja na izborima, ne uzimamo li ozbiljnije u obzir mišljenje onih s kojima se inače slažemo, neovisno o tome koliko su oni zapravo informirani o temi razgovora?





Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo 1-u-krugu


Često mislimo da na temelju jednog događaja možemo predvidjeti drugi, iako su oni zapravo nepovezani. Takva pristranost često se naziva i kockarova pogreška, a prisutna je u različitim područjima života.

Primjerice, bacate li novčić u zrak, vjerojatnost da pri padu ostane na „pismu“ iznosi 50%. Ako je već 3 puta zaredom prije toga bačeno „pismo“, vjerojatnost da se opet pojavi pismo iznosi i dalje 50%. Čak i u slučaju da se 30 puta zaredom pojavilo pismo, vjerojatnost da se pojavi i 31. put i dalje iznosi 50%. Iako je moguće izračunati vjerojatnost da se 31 put zaredom pojavi „pismo“, koja je izrazito mala, ona je jednaka vjerojatnosti da se 30 puta zaredom pojavi „pismo“ i 31. put „glava“. S njom je povezana i pristranost pozitivnih očekivanja, zbog koje vjerujemo da će se naša sreća kad-tad okrenuti i da će nam se izgubljeno nadoknaditi. Iako je to dio obrambenog mehanizma poznatog kao vjerovanje u pravedan svijet – stvarnost funkcionira drukčije.

Ne pomislimo li pri upoznavanju novih ljudi, koji nam se svide, da su oni nešto posebno i potpuno drugačije? Koliko takvih osoba je ostalo „drugačije“ i „posebno“ i nakon što smo ih bolje upoznali?

Povezana s vjerojatnostima je i tendencija njihovog zanemarivanja, što također dovodi do iskrivljene percepcije stvarnosti. Čega se više bojimo, cestovne vožnje ili leta avionom? Intuitivno, opasnije se čini letjeti avionom. No, statistika i vjerojatnost kažu suprotno. Imamo čak 1,2% šanse da poginemo na cesti, u usporedbi s 0,02% (prema nekim izvorima ta vjerojatnost pada na 0,005%) vjerojatnosti da poginemo zbog pada aviona. Čega se više bojimo, a čega bismo se trebali više bojati?

Šopingholičarski stockholmski sindrom također je često iskrivljenje u modernom društvu, a odnosi se na naknadno davanje smisla objektima koje kupimo bez pravog razloga kako bismo sebi i drugima opravdali nepotrebno trošenje novca. Iako je neki odjevni predmet lijep, ima li ga smisla kupovati ako su ormari već puni, samo zato što je na sniženju? Ili ćete u bliskoj budućnosti sigurno morati na neku zabavu pa je u redu malo obnoviti garderobu? Ipak, bio je na sniženju…




Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo Moderna-mama


Naša percepcija odvija se dvosmjerno. Uzlaznim putem informacije iz okoline kroz naša osjetila dolaze do mozga, dok silazni put omogućuje mozgu usmjeravanje naše pažnje na određene podražaje iz okoline. No, preusmjeravanje pažnje može biti pretjerano izraženo, što nas može zaslijepiti za određene pojave, a pretjerano istaknuti druge. Primjerice, kada obojite kosu, ne primjećujete li tada da više ljudi ima tu boju kose nego prije? Iako je to moguće, mnogo je vjerojatnije da su ju imali i prije, ali Vam to tada nije bilo bitno pa niste obraćali pažnju na to.

Status-quo pristranost posebno je zanimljiva, budući da predstavlja iracionalnu tendenciju da svoj svijet održimo nepromijenjenim. Dobitna kombinacija se ne mijenja, zar ne? No, zašto ju onda biramo i u situacijama kada opasnost od gubitka ne postoji? Ponekad bez pravog razloga odbijamo isprobati nešto novo, primjerice, novi kolač u slastičarni privlačnog izgleda, isključivo zato što opcija „sigurnog dobitka“. Koliko pozitivnih iskustava u životu zapravo gubimo zbog te pristranosti?

Uz to, često se u životu koristimo nekim referentnim točkama (uporištima) na koje se pozivamo kad donosimo odluke. Iako se takav način odlučivanja čini pouzdanijim od donošenja odluka na licu mjesta, on može također dovesti do pogrešaka budući da su referentne točke često nasumično odabrane. Primjerice, u boljim restoranima često su na meniju i skuplja, raskošnija jela. No, činjenica je da ona u potpunosti ne odražavaju cijenu svojih sastojaka ni rada kuhara i osoblja. Neka su jela naizgled preskupa, dok su druga naizgled prejeftina.

Zbog čega? Zato da se, kao kompromis, najviše odabiru jela „srednjih cijena“, koja donose dovoljno veliku dobit restoranu, a gost stekne osjećaj da je „dobro prošao“, iako, da je raspdjela cijena usklađena s ekonomskim zakonitostima, ta jela vjerojatno ne bi odabrao. Jesu li pored proizvoda „na akciji“ u trgovinama češće i drugi proizvodi na akciji, ili su pomiješani s drugim, „skupim“ proizvodima?

Suprotno ranije opisanoj pozitivnoj pristranosti, postoji i negativna pristranost. U situacijama kada smo lošeg ili neutralnog raspoloženja, više pažnje posvećujemo negativnim vijestima nego pozitivnima. Samim time, one duže ostaju u našoj svijesti, duže ih ponavljamo i bolje ih zapamtimo. Iz dugoročnog pamćenja, one mogu dalje određivati naše raspoloženje i usmjeravati našu percepciju na nove negativne pojave, čime se krug zatvara.

Iako je lakše dosjetiti se nečijih negativnih obilježja, znači li to da je osoba doista loša? Iako u većini slučajeva to nije slučaj, ipak ponekad tu većinu zanemarimo i povedemo se činjenicama koje su dostupnije u našem sjećanju. Kada opisujete nekog tko Vam je drag, je li lakše u minuti nabrojiti pozitivne ili negativne osobine? Ako nabrajanje potraje još koju minutu duže, promijeni li se omjer osobina?

Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo 2anoreksija

Još je Asch svojim eksperimentima pokazao koliko smo daleko spremni ići kako bismo se uklopili u grupu. Činjenica da smo dio grupe stvara difuziju odgovornosti – osjećamo se manje vidljivima i manje izloženima. Time se i naša odgovornost za ponašanje prividno smanjuje. Prividno, jer u stvarnosti ostaje ista, iako nemamo takav osjećaj. Dobar primjer toga su neredi navijača na utakmicama. Jesu li baš svi navijači koji budu zahvaćeni u valu agresije agresivni divljaci? Koliko drukčije bismo se mi ponašali u takvoj situaciji?

Također, volimo živjeti u trenutku. Većina nas bi, da može birati, radije doživjela pozitivan događaj odmah, a negativan u nekad budućnosti, vjerojatnog zbog labavog i nedorečenog pojma o budućnosti koji uglavnom imamo. Štedimo li za „crne dane“ ili si radije svako malo priuštimo neki privremeni užitak?

Nadalje, nije nam strano ni donositi odluku o obilježjima predmeta na temelju našeg trenutnog raspoloženja. Ako nas nešto čini sretnijima, onda nam se to sigurno sviđa. Takav pristup obično ne dovodi do odluka zbog kojih žalimo, osim ako izvor raspoloženja nema veze s objektom koji smo procjenjivali. Jeste li primijetili da trgovine odjećom imaju karakteristične, ugodne mirise, te su uvijek ozvučene popularnom glazbom? Utječe li to na Vaše raspoloženje?

Uz sve navedeno, skloni smo i projicirati svoje stavove i vrijednosti na druge ljude. Time postižemo lažni konsenzus – stvaramo osjećaj da se ljudi s nama slažu, iako zapravo ni ne znamo što oni o određenim temama misle. Takva pristranost posebno je neprikladna prilikom sklapanja prijateljstva ili romantičnih odnosa. Svi se ponekad razočaramo u nekog, no u tim situacijama valja promisliti – je li se ta osoba doista promijenila ili je samo izrazila neki stav ili mišljenje koje je vjerojatno oduvijek bilo prisutno, ali zbog naših pretpostavki za isto nikada nismo pitali?

Pogreške su ono što ove mentalne pristranosti i prečace čini istaknutima, no zaključiti da su i oni sami pogreške bilo bi potpuno pogrešno – i pristrano. Većinu vremena navedeni nam mehanizmi, koji nisu jedini oblici pristranosti u obradi informacija, pomažu lakše obrađivati informacije iz okoline te dovode do odluka koje uglavnom imaju pozitivne posljedice. No, kao što se iz primjera vidi, ti mehanizmi nisu savršeni, kao ni išta drugo u životu. Ipak, njihovim osvješćivanjem i promišljanjem moguće ih je detektirati te, u važnim životnim situacijama, još jednom propitati svoju odluku. Nije  sramota promijeniti mišljenje, pogotovo ako je razlog valjan.



izvor
[Vrh] Go down
 
Kognitivna iskrivljenja – iluzije u koje vjerujemo
[Vrh] 
Stranica 1 / 1.
 Similar topics
-
» Koje su cice naj
» Koje ste vjere

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
CE-4 Misterije i neobjašnjivi fenomeni ::  Svijet oko nas :: Psihologija-
Forum(o)Bir: