Arapski jezik

Već jedno dve godine učim Arapski, i mogu reć da nije težak kak se čini

Da ne duljim, počet ću odmah:

Od 3.-6. stoljeća je trajala ranija faza klasičnog arapskog jezika. Krajem 10. stoljeća počinje se koristiti književni arapski.

Postoji 5 dijalekata:
1) Magrebska skupina --> Libija, Alžir, Maroko, Tunis
2) Egipatsko-Sudandski dijalekt
3) Siro-Libanonsko-Palestinska skupina (Libanonski i Palestinski dijalekt mene zanimaju)
4) Irački dijalekt
5) Arabi - Saudijska Arabija, UAE...

Netko tko živi u Libanonu, ne razumije niti jednu riječ Iračana - jer su dijalekti različiti.

1788. godine, Napoleonovim osvajanjima, Arapski jezik ulazi u modernu fazu.

Arapsko pismo je konsonatno i kurzivno pismo. U Arapskom nema tiskanih, niti velikih i mali slova, samo pisanih. Navodnici i zagrade se koriste kod osobnih imena.

Arapska abeceda ima 28 slova i tri pomoćna a, u, i.

Postoji tri vrste pisanja:
Krfsko pismo - uglato pismo, koristi se kao dekoracija po džamijama.
Neshi pismo - koristi se za tisak.
Riga pismo - brzopis - većina ljudi danas se koristi tim pismom.

Ovaj dio je sa Wikipedije:
Rasprostranjenost
Varijacije arapskog govori oko 200 do 300 miliona ljudi. On je službeni jezik (ali ne uvijek i jedini) u slijedećim zemljama: Egipat , Alžir , Bahrain , Džibuti , Eritreja , Irak , Izrael , Jemen , Jordan , Komori , Katar , Kuvajt , Libanon , Libija , Maroko , Mauritanija , Oman , Pojas Gaze i Zapadna obala , Saudijska Arabija , Somalija , Sudan , Sirija , Čad , Tunis , Ujedinjeni Arapski Emirati . Pored toga, on je i jedan od šest službenih jezika Ujedinjenih naroda .


Arapska abeceda













A i u idu obavezno iznad slova, a i ide ispod:

Stvarno zanimljivo sve to.

Samo, po definiciji, jezik je jedan dok se ljudi mogu koliko toliko sporazumijeti njime. Ako se Iračani i Libanonci međusobno ne razumiju, ne znam kako je to isti jezik. Ima puno slučajeva gdje se ljudi razumiju iako ne govore istim nego srodnim jezikom. Zanimalo bi me ako znaš kolika je razlika među tim jezicima - kao kod južnoslavenskih jezika ili kao kod npr. romanskih jezika gdje je razlika veća.

Što se broja jezika tiče, znam da je to političko a ne lingvističko pitanje. Možda je tako i s arapskim jezikom, u interesu njihovog jedinstva je da se deklarira kao jedan jezik. No ne znam kako je spismom, je li ono jednako svima i vrši li možda ono tu funkciju jezičnog ujedinjavanja.

bravo absynthia, baš je interesantna tema.

Hvala

U Arapskom od 28 slova, 22 imaju 4 varijante:
1) Stoji samo
2) Prvo slovo u riječi
3) U riječi, između dva slova
4) Kao zadnje povezano slovo


Prikaz svih slova kako se pišu sami, kao prvo slovo, u sredini i na kraju:







-ta u riječi marbuta je ženski nastavak




Hamza zapravo i nije slovo ono je grafem, u transkripcijama na Latinicu se koristi kao apostrof. Hamza ukazuje na pauzalni zastoj u izgovaranju. Hamza je kasno uvedena u Arapsko pismo. To tada se pisalo kao elif.


Sad, Dad, Ta i Za su četiri enklitike u Arapskom jeziku koje su nepoznanica Zapadnom svijetu zbog izgovaranja.

Tooooooooo
odlicna tema!!!!!
https://www.youtube.com/watch?v=OEpWs4Clw-U

ya habibi fatma

Absynthia je napisao/la:

Vladimir je napisao/la:

Tooooooooo
odlicna tema!!!!!
https://www.youtube.com/watch?v=OEpWs4Clw-U

Nice

Arapsko-Francuski -- kak mrzim Francuski, al volim kad ga Arapi pričaju

je,ali taj naglasak niko drugi nema

Absynthia je napisao/la:

Jelda

Volim kad pričam s Arapom i onda odjednom ubaci Engleski, Arapski i Francuski u jednu rečenicu. Prehebeno haha

a kad moj frend umesto troa(tri)kaze taroa s naglaskom umirem od smeha
aj napisi nesto na arapskom ali nasim slovima pliz

ajoj koja ljepota opaaaaaaaaaaaaaaaa
bravo za temu
https://www.youtube.com/watch?v=4bAVxsRjzzU

Ana ba7eb Falasten

Ana (Ja) baheb (volim) Falasten (Palestinu) - doslovno. Inače se čita kao - Volim Palestinu.

U Arapskom jeziku nema srednjeg roda. Ženski rod se određuje prema obliku riječi, značenju ili upotrebi.

Ana wa anta - Ja i ti - i se piše kao samo w ili wa
Jednina
Ja - Ana
Ti (muško) - Anta
Ti (žensko) - Anti
On - Huwa
Ona - Hiya

Množina
Oni - Hum
One - Hunna
Mi - Nahnu

super,ja sam dugo s prijateljima alzircima i uvek kad sam imao frke u zivotu,bilo kakve,svi su dosli slozni u tome da me pomognu,pa moj narod nije mrdnuo kad mi je otac poginuo a oni su dosli i pitali me"brate reci sto treba tu smo"
sada se vracam u secanja 1991 i opet ti zahvaljujem za temu,divan je to narod

Absynthia je napisao/la:

Pismo je isto svugdje. U Zaljevu, i u državama Magrebske skupine ljudi pričaju Arapski - to je sve isti jezik, samo sa drugačijim dijalektima, ali oni drugačije izgovaraju neke riječi, i zato netko iz Libanona bi teško shvatio nekoga iz recimo Maroka jer Maroko i Alžir imaju pomiješani Arapski sa Francuskim, iako dosta Libanonaca zna Francuski - drugi im je jezik, kao kod nas Engleski i klasificiran je kao administrativni jezik, pa se koristi u visokim krugovima - među političarima....

Unutar svih tih Arapskih država, recimo Libanon (obožavam tu zemlju, pa ju stalno stavljam kao primjer jer znam najviše o njoj ) ima pet narječja: sjeverni/južni/srednji/beirutski/planinski. Kao kod nas štokavski-čakavski-kajkavski.

Primjer: Libanonac i Iračanin bi se razumijeli isto kao i Hrvat i Slovenac. Ili Hrvat i Čeh

Hvala na pojašnjenju

svjetloisjena je napisao/la:

Hvala na pojašnjenju

Nema na čemu

Dobro da je tema otvorena.

Abshytnia - meni se čini da baš i nije lako naučiti arapski. možda govoriti i je lakše, al pismo, e za pismo mi se čini da je čista umjetnost, jel?
slova su mrak :cheers:

Ajmo sad jednu jednostavnu frazu.
Dođem ja u Egipt i želim reći
1. Dobar dan.
2. Doviđenja.
3. Zbogom.
4. Što se radi?
5. Tražim kupelj.
6. Tražim nargilu.
7. Tražim pazar.
8. Tražim bus/vlak/taksi stanicu.
9. Popust!

eto toliko od mene

Znam Libanonski Arapski i nekaj malo književnog, al Egipćani neće imat problema sa shvaćanjem :

Dobro jutro - Sabah el khair
Dobro večer - Masa el khair
Bok (Hi) - Salam, Marhaba
Bok (Bye) - Ma elsalameh
Kak si - Kifak (m), Kifik (ž)
Dobro sam - Ana bekhayer. Momtaz. Meneeh.
Nisam najbolje - Mo meneeh.
A ti - Enta Kifak, Kifik
Kako se zoveš - Sho esmak (m), esmek (ž)
Drago mi je (kod upoznavanja) - Etsharafna
Hvala - Shokran
Nema na čemu - Afwan

Ne razumijem - Ana lam afham
Imate li kemijsku - Ma'ak qalam?
Gdje je dućan - Ayna al matgar
Gdje je ljekarna - Ayna al saydaleya
Gdje je željeznički kolodvor - Ayna mahattat al guittar
Gdje mogu naći taxi - Ayna taksii
Upomoć - Alnajda
Nije mi dobro - Ana mariid (m), marida (ž)

A što je s?

Tražim nargilu, pazar, kupelj?

Popust!

Što je s tim?

Tražim nargilu - Badde argel

Tražim plac - Aam nabbech aal souk - čita se Am nabeh al suk

Tražim kupelj - Aam nabbech aal hemmem

Tražim popust - Fik taamelle khasem (m), fike taamlile khasem (ž) čita se - Fik tamel hasem

a kako se čita?? po vuku??