Tajna

@flory, ma uvijek će biti obitelj, a kada se osamostališ pogotovo prijatelji tu da ti budu oslonac

@flory dobijaš sve više i više odgovornosti od kada si izašla iz kinderbeta, nije to ništa nova za tebe, i kada si prelazila iz osnovne u srednju školu sigurno te bilo strah i imala si slične misle, no uspjela si se prilagoditi. Neće punoljetnost ništa promijeniti, pogledaj malo oko sebe i vidjet ćeš puno punoljetnih osoba koje se također boje budućih događaja u njihovom životu, nije to ništa novo.

I naravno da nećeš to morati sama prolaziti, i tvoji prijatelji će također postati punoljetni, a što misliš s kime će se oni onda družiti, a i članovi obitelji te neće napustiti zato što si navršila 18 godina

hvala ljudi... .da,.. zaboravljam da će mi obitelj i prijatelji i tada biti uz mene. I da ću se snaći kao i dosad u životu. Radi se samo o strahu od nepoznatog, od budućnosti. Eto, baš ono što sam rekla da ne bih smjela raditi - planirati budućnost dalje od nekih godinu dana unaprijed. A u neku ruku, upravo to radim. Bezveze trošim živce i brinem se. Eto ljudi, dala sam vam živi primjer što se nebi smjelo raditi! A sada učite na tuđim greškama.. dakle u ovom slučaju, na mojim

eto kako se tema može oživjeti bravo ja

joj kako me nervira ona zivotna politika...jednom kada krene nizbrdo onda ide nizbrdo do kraja :/ al tjesi me to sto poslije svake kise dolazi sunce i stvari budu bolje nego sto smo ih zamislili

Berny_Sinara je napisao/la:

joj kako me nervira ona zivotna politika...jednom kada krene nizbrdo onda ide nizbrdo do kraja :/ al tjesi me to sto poslije svake kise dolazi sunce i stvari budu bolje nego sto smo ih zamislili

što je pjesnik time želio reći?

comewithme1717 je napisao/la:

što je pjesnik time želio reći?

Pa mislim da je htjela reći nešto u stilu... kada se krenu dogadjati loše stvari i mi se počnemo osjećati loše, da onda samo bude sve gore i gore, dok ne dođemo u situaciju da se čini da ne možemo niže pasti. I tada sve krene na bolje. Jer, život se sastoji od uspona i padova. Isto tako, ponekad zna danima padati kiša ili biti oblačno, ali i to jednom mora prestati. Pa tako napokon i svane sunčan dan! Ali neće ni lijepi sunčani dani vječno trajati, jer opet će pasti kiša. I tako se ciklus ponavlja.. kao i naš život.. ponekad se osjećamo poletno kao u sedmom nebu, ponekad padnemo. Na taj način se održava ravnoteža na ovome svijetu. Dan - noć, toplo - hladno, gore- dolje. Kako je netko mudar jednom rekao, "Samo je promjena stalna".
KOd mene se to zbiva jako ekstremno. Evo, taman sam jučer bila u sedmom nebu, a sada nakon doživljenog neuspjeha se osjećam dotučeno i ne znam kako ću dalje. Drži me samo nada. Kako sam se dosad hrvala sa životom, tako ću se i dalje. Ako sam preboljela prijašnje neuspjehe, preboljet ću i ovaj. I ponovno ću biti bezbrižna i ultra sretna.

potpisujem, ali opet sve te loše stvari su se dogodile s nekim smislom, tako ja to kontam... recimo nesto zelimo jako jako to znaci naravno da cemo to dobiti, ali eto ako nesto zelimo onda je mozda ta nasa zelja toliko jaka da se neke stvari koje takodjer volimo moraju na trenutak maknuti nama s puta i na kratko otići iz naseg zivota, jer jednostavno smetaju trenutno...meni se cini da to tako ide...

da mi smo ustvari komplicirani, želimo nešto i kad to dobijemo onda vidimo da to baš ne želimo ili da još nismo spremni za to iako to što smo dobili je ustvari super i želja nam se ispunila baš onako kako smo željeli.

Kad malo bolje razmislim mi ne znamo niti željeti kako treba

hahahah Kod mene je obrnuto, sta god zelim to se ne ostvari - mislima- a kad nesto zelim ja to samo okrenem na lose da bi mi se to dobro dogodilo. npr. hocu da na pismenom dobijem pozitivnu ocenu i ja tako zamisljam da sam dobio 1 i da me roditelji grde. I uvek na kraju dobijem pozitivnu ocenu. To sam bas u zadnje vreme poceo da koristim ali nisam znao kako se to zove.

@ mEN_iN_WHite
Da, i ja sam primjetila da mi se to često zna dogoditi. Pomirim se sa činjenicom da će sve biti loše, i tada sve ispadne puno bolje! Ali to i ima smisla, jer ti se zapravo takvim načinom razmišljanja pomiriš sa najgorim.. pomiriš se sa neuspjehom. Ali ti zapravo ne želiš da ti se to loše dogodi, zar ne? Evo, upravo si sam rekao da primjenjuješ tu taktiku.. dakle to radiš kada želiš obrnuto! Stoga, tvoja podsvijest, i veliki dio tvoje svijesti zna što ti zapravo želiš.
A to da si u stanju uživiti se u najoru verziju događaja, i podnijeti to, je samo pokazatelj da ne forsiraš ono što zapravo želiš. To pokazuje da možeš prihvatiti neispunjenje želje. I zapravo se predaješ na volju svemiru, Bogu, ili kako to već želiš nazvati.
Znam kakve osjećaje u meni bude takve misli, koje se pomiruju s najgorim, i koje se pomiruju sa suprotnim od željenog. Takve negativne misli daju svojevrstan mir, čak djeluju opuštajuće.
Ali negativne misli koje nam se stalno vrte po glavi šireći osjećaj i vibracije straha, nemira, bojazni, samosažaljenja, mržnje, ljubomore.. to su osjećaji koji u kombinaciji s mislima donose prave loše rezultate. Kod takvih negativnih misli, osjećam izuzetan nemir.

Ah, kompliciranog li svijeta uma..

Meni je to isto tako, kad imam predosjećaj da će se dogoditi nešto loše, dogodi mi se nešto dobro...
A kad uopće nisam zabrinuta i kad mislim da ću npr. dobiti ocjenu pet, dobijem dvojku...
No to me ipak toliko ni ne čudi zato jer je kod mene sve naopačke (valjda zato jer sam rođena naopačke)...

flory je napisao/la:

@ mEN_iN_WHite
Da, i ja sam primjetila da mi se to često zna dogoditi. Pomirim se sa činjenicom da će sve biti loše, i tada sve ispadne puno bolje! Ali to i ima smisla, jer ti se zapravo takvim načinom razmišljanja pomiriš sa najgorim.. pomiriš se sa neuspjehom. Ali ti zapravo ne želiš da ti se to loše dogodi, zar ne? Evo, upravo si sam rekao da primjenjuješ tu taktiku.. dakle to radiš kada želiš obrnuto! Stoga, tvoja podsvijest, i veliki dio tvoje svijesti zna što ti zapravo želiš.
A to da si u stanju uživiti se u najoru verziju događaja, i podnijeti to, je samo pokazatelj da ne forsiraš ono što zapravo želiš. To pokazuje da možeš prihvatiti neispunjenje želje. I zapravo se predaješ na volju svemiru, Bogu, ili kako to već želiš nazvati.
Znam kakve osjećaje u meni bude takve misli, koje se pomiruju s najgorim, i koje se pomiruju sa suprotnim od željenog. Takve negativne misli daju svojevrstan mir, čak djeluju opuštajuće.
Ali negativne misli koje nam se stalno vrte po glavi šireći osjećaj i vibracije straha, nemira, bojazni, samosažaljenja, mržnje, ljubomore.. to su osjećaji koji u kombinaciji s mislima donose prave loše rezultate. Kod takvih negativnih misli, osjećam izuzetan nemir.

Ah, kompliciranog li svijeta uma..

I meni se tako čini, u tom slučaju govorimo o nečemu što je izvan nas, i prihvaćajući to, se ustvari suočavamo sa strahom, mi to ne želimo, ali dobro ako se i desi, ok ja ću se moći nositi i sa time. No one misli koje nam govore da mi nešto ne zaslužujemo, da smo loši, nesposobni, ili pak kad zavidimo drugima, širimo mržnju.... te misli nas dovode do neuspjeha, te misli određuju nas same i to možemo promijeniti samo ako želimo i ako smo toga svjesni. Ili bolje reći prvo toga trebamo postati svjesni i onda to promjeniti.

slazem se chakotay, koliko god zvučalo i jest lako, opet se treba znati to primjeniti, treba razumijeti sebe i svoje zelje i znati kako to sve primjeniti...

koliko je lako toliko je i komplicirano

hahah ne znam ako ćete ovo uspjet povezat s temom ali evo jedne sitnice - film kontakt upravo na Novoj, a prije 3 - 4 dana sam si bas mislio kak bi ga valjalo skinit s neta i pogledat opet

sada sam se sjetila jednog primjera želje... I zašto trebamo paziti što govorimo i razmišljamo, jer bi nam se želje mogle ispuniti:
- tokom prošle godine, jedan dan sam prelazila cestu s frendom.. i jedan auto nam nije htio zakočiti, pa me to razljutilo. I rekla sam frendu da bih ja željela biti svojevrstan superheroj (heroina ) na način da me bezobzirni vozači udare autom.. i onda oni odu u zatvor ili ostanu bez vozačke, te postanu puno oprezniji i pažljiviji,... a da meni ne bude ništa nakon udara.

otprilike mjesec dana kasnije, to se i dogodilo.. prelazeći preko zebre. auto je naletio na mene u punoj brzini.. ja sam pošteno odletila.. ali sam se nakon nekoliko dana lijepo oporavila i nisu mi ostale nikakve posljedice. Imala sam nevjerojatnu sreću, no tako se zbilo. I tek sam se nakon toga sjetila te svoje "divne" želje... pa ljudi, pazite uz koju rečenicu dodajete izraz "želim".. a pogotovo pazite što u mislima želite.

flory je napisao/la:

sada sam se sjetila jednog primjera želje... I zašto trebamo paziti što govorimo i razmišljamo, jer bi nam se želje mogle ispuniti:
- tokom prošle godine, jedan dan sam prelazila cestu s frendom.. i jedan auto nam nije htio zakočiti, pa me to razljutilo. I rekla sam frendu da bih ja željela biti svojevrstan superheroj (heroina ) na način da me bezobzirni vozači udare autom.. i onda oni odu u zatvor ili ostanu bez vozačke, te postanu puno oprezniji i pažljiviji,... a da meni ne bude ništa nakon udara.

otprilike mjesec dana kasnije, to se i dogodilo.. prelazeći preko zebre. auto je naletio na mene u punoj brzini.. ja sam pošteno odletila.. ali sam se nakon nekoliko dana lijepo oporavila i nisu mi ostale nikakve posljedice. Imala sam nevjerojatnu sreću, no tako se zbilo. I tek sam se nakon toga sjetila te svoje "divne" želje... pa ljudi, pazite uz koju rečenicu dodajete izraz "želim".. a pogotovo pazite što u mislima želite.

a sta je bilo autu (sala)

nego drago mi je da si dozivjela to iskustvo to onda dakle znaci da ovo djeluje i da je jednostavno tako lako (ili kako bi moj frend rekao: nije lako, ali treba znat kako lako to ucinit)

flory je napisao/la:

sada sam se sjetila jednog primjera želje... I zašto trebamo paziti što govorimo i razmišljamo, jer bi nam se želje mogle ispuniti:
- tokom prošle godine, jedan dan sam prelazila cestu s frendom.. i jedan auto nam nije htio zakočiti, pa me to razljutilo. I rekla sam frendu da bih ja željela biti svojevrstan superheroj (heroina ) na način da me bezobzirni vozači udare autom.. i onda oni odu u zatvor ili ostanu bez vozačke, te postanu puno oprezniji i pažljiviji,... a da meni ne bude ništa nakon udara.

otprilike mjesec dana kasnije, to se i dogodilo.. prelazeći preko zebre. auto je naletio na mene u punoj brzini.. ja sam pošteno odletila.. ali sam se nakon nekoliko dana lijepo oporavila i nisu mi ostale nikakve posljedice. Imala sam nevjerojatnu sreću, no tako se zbilo. I tek sam se nakon toga sjetila te svoje "divne" želje... pa ljudi, pazite uz koju rečenicu dodajete izraz "želim".. a pogotovo pazite što u mislima želite.

jadan auto

probaj zazeliti 7. na lotu.....10% moje ako dobijes

salu na stranu , pa verovato znate za onog sai babu koji moze materijalizovati sve sto zamisli......ljudi koji odu kod njega , kazu da postanu opcinjeni njime , znam ljude koji su dobijali neki prah lekoviti koji se ne trosi....ja sam pokusao nagovoriti zenu da sav prah izbaci iz bocice pa da vidi oce li se istrosit , ali nije htela....


nema puno veze sa temom , ali on kao moze sve sto pozeli :S

@flory stavno si imala jako, jako puno sreće. E u takvim slučajevima se pitam jel to slučajnost ili... ako je ispunjenje tvoje želje onda je to bilo doslovce onako kako si zamislila, ali opet da li je ta želja bila toliko snažna da je to moglo dovesti do ostvarenja u stvarnosti. Nekako mi se čini da si to pomislila onako usput, ne misleći na to duže od nekoliko trenutaka ili je možda i to dovoljno?

ako se smijem nadovezati na ovo iznad - nije u sustini bitno sto mi zelimo (nasa svijest) vec sto Mi želimo (naša podsvijest) tj. ako svoje zelje uspijemo toliko zarko zeljeti (iz podsvijesti) onda se one manifestiraju i dovoljno je tek nekoliko trenutaka se drazti toga da se ostvari.

ako me razumijete sto mislim reci, ispravite me ako sam u krivu

...ali želje dolaze iz svjesnog dijela nas i tek onda odlaze u podsvijest, zar ne, da li možemo željeti podsvjesno?

pa ja mislim da da, da je bit svega ovoga da nas se nauci kako da udjemo u svoju podsvijest i naucimo njome raditi, kontrolirati i pomocu nje projicirati

Chakotay je napisao/la:

@flory stavno si imala jako, jako puno sreće. E u takvim slučajevima se pitam jel to slučajnost ili... ako je ispunjenje tvoje želje onda je to bilo doslovce onako kako si zamislila, ali opet da li je ta želja bila toliko snažna da je to moglo dovesti do ostvarenja u stvarnosti. Nekako mi se čini da si to pomislila onako usput, ne misleći na to duže od nekoliko trenutaka ili je možda i to dovoljno?

Pa istina je da nisam dugo mislila na to. Ali primjetila sam da mi se općenito najlakše ostvare one želje koje pomislim samo jednom, ali ne mozgam previše o njima, i ne smišljam kako da se ostvare. Baš mi se događalo da ideje koje mi samo padnu na pamet i tu i tamo ih se nakratko sjetim, da mi se upravo te ostvare. I tek kada se ostvare, onda se sjetim trenutaka kada sam ih zaželjela i čudim se načinu na koji je to ušetalo u moj život. Uglavnom se radi o lijepim doživljajima.
I tako se opet vraćam na ono o forsiranju želja.. još uvijek vježbam na tome, trudim se na vrijeme prepoznati kada dolazi do toga. A kada skužim.. hmm pa nije baš lako prebaciti to u flegma stanje
Ali čini mi se da intenzitet i vrijeme razmišljanja o željenom nije proporcionalno ostvarenju željenog.

'' intenzitet i vrijeme razmišljanja o željenom nije proporcionalno ostvarenju željenog''

ovisi u kojem kontekstu gledano, jer koliko god mi jako zeljeli i koliko god mi jako znali to sikoristiti i razumijemo to, na jedno stvar ne mozemo utjecati - a to je - Vrijeme....

comewithme1717 je napisao/la:

na jedno stvar ne mozemo utjecati - a to je - Vrijeme....

Upravo tako. Nisam ja ni rekla da možemo kontrolirati vrijeme ostvarenja. Neka želja ti se može neočekivano ispuniti već sutra, a neka će ti se tek za pola godine.
No problem je što ljudi svoje želje svrstavaju u one "teže" i one "lakše"..
Smatraju da im za one "teže" treba više vremena kako bi se ostvarile. A one koje smatraju lakšima, vjeruju da se mogu brzo ispuniti. Pa se onda i dogodi upravo tako, jer ako vjeruješ da ti za nešto treba puno napora i truda.. tada će to vjerojatno tako i ispasti.