Od ljeta puno očekujemo, prije svega odmor i odmak od svakodnevnice
i uobičajene kolotečine. Odmor je svima potreban, jer uz njega idu
opuštanje, rekreacija, druženje s prijateljima ili jednostavno uživanje
u prirodi. Dok je nekima ljeto asocijacija na sunčanje i kupanje na
moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično. No,
i jednima i drugima cilj je isti - biti što dalje od asfalta i gradske
vreve, a što više boraviti u prirodi i upijati sunčevu svjetlost. Zašto
ne? Ona utječe na opće raspoloženje jer potiče lučenje hormona
endorfina koji stvara osjećaj ugode, zadovoljstva, popravlja
raspoloženje i djeluje blago antidepresivno. Zato i imamo dojam da nas
ljeto regenerira i pomaže nam napuniti baterije. Ipak, dobra priprema
zasigurno mnogo znači, jer pored mnoštva blagodati, ljeto ima i svoje
zamke.
Izlaganje suncu Sunce ima niz korisnih učinaka na organizam - potiče cirkulaciju i
metabolizam, osigurava stvaranje vitamina D i djeluje blago
antidepresivno. Na žalost, ako mu se pretjerano izlažemo, pokazuje i
one štetne - ubrzano starenje kože, alergijske reakcije, opekline,
povećava mogućnost nastajanja tumora kože, osobito melanoma, a može
biti i jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka.
Kako
smo djelovanju UV zraka svi izloženi, posebice ljeti, valja se
pridržavati savjeta za boravak na suncu i pravilno se zaštititi, vodeći
računa o tipu kože. Dodatni oprez potreban je kod osoba s madežima ili
većim brojem madeža. Osim zaštite, potrebno ih je redovito
kontrolirati, a svaku promjenu veličine, oblika, jačine pigmentacije
ili simptoma kao što su svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje
na mjestu madeža ozbiljno shvatiti i odmah se javiti dermatologu.
Dehidracija
Tijekom
ljetnih vrućina prijeti opasnost od
dehidracije, kojoj su posebno skloni starije osobe, djeca, trudnice,
sportaši i rekreativci. S obzirom na to da se ljeti pojačano znojimo,
preko kože gubimo više tekućine nego inače - znojenjem i isparavanjem -
pa ju je nužno nadoknaditi. Stoga se savjetuje dnevno uzimati oko dvije
litre tekućine, a po potrebi i više. Od ukupna dnevnog unosa, dvije
trećine trebala bi biti obična voda, a sve ostalo, primjerice sokovi,
čajevi, juhe i tekuća hrana, može biti nadopuna, ali ne i zamjena za
vodu. Ne zaboravimo, voda čini više od 60 posto našeg organizma, dok,
primjerice, moždane stanice sadrže 85 posto vode. Ona je naše "otapalo"
i najbolja je za gašenje žeđi. Voda nije samo obična tekućina za naše
stanice. Ona regulira elastičnost stanične opne, stabilizira njezin
prirodni bioelektrični potencijal i regulira transport elektrolita i
hranjivih tvari unutar stanice. Uostalom, već sama građa stanične opne
sugerira da joj je najpotrebnija voda.
Osim povišenih temperatura, jačem znojenju mogu pridonijeti i neke
bolesti,
poput pojačane funkcije štitne žlijezde (hipertireoza) i šećerne
bolesti. Ako zbog primarne bolesti ili postojeće terapije niste sigurni
pijete li optimalnu količinu vode, posavjetujte se s liječnikom ili
jednostavno metaboličkim testom provjerite je li vaš dnevni unos
tekućine (osobito vode) primjeren potrebama organizma.
Ne zaboravite da
alkohol pojačava izlučivanje vodeiz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, na koju su
posebno osjetljive moždane stanice. Alkohol sprječava lučenje hormona
vazopresina, zaduženog za održavanje opskrbe vodom živčanih stanica,
koje sadrže i najviše receptora za taj hormon.
Čaj, kava i kolanapitci sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj), koji imaju diuretičko
djelovanje i potiču dehidraciju. Šalica kave sadrži oko 85 mg kofeina.
S kavom, dakle, umjereno. Kava u manjim količinama, najviše do dvije
šalice na dan, može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a veće
količine prazne naše energetske rezerve, povećavaju umor i dovode do
dehidracije. Stoga je dobar običaj da se uz kavu servira i voda.
Osobama koje se zbog
prirode posladodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši...) i uz to su
sklone nižem krvnom tlaku, uz običnu vodu savjetuje se i mineralna
negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i neke
elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).
U
nadoknadi tekućine, to jest kao nadopuna ukupnom unosu tekućine, može pripomoći i umjerena konzumacija
čajeva,
osobito voćnih i biljnih.
Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tijekom cijele godine, pa
tako i ljeti. Biljni čajevi, poput metvice, ili voćni, primjerice od
jabuke, jagode ili brusnica, mogu se kombinirati. Voćni sokovi, ako ih
pripremimo od svježeg voća, mogu biti osvježavajući, ali i zamijeniti
jedan voćni obrok. Osvježavajuće
lagane juhe od povrća, sočno voće i povrće, obilne i raznovrsne
salate, također se savjetuju tijekom ljeta.
LINK