Prema prijedlogu novog Zakona u mirovinskom osiguranju, granica za umirovljenje za muškarce i žene bi se popela na 65 godina, bez obzira na godine radnog staža.
Za svaku godinu ranijeg odlaska, mirovina bi se smanjila za 4,08% ili za pet godina maksimalno 20,4%.
Prijedlog bi najviše "pogodio" žene, koje su dosad odlazile u mirovinu sa 60 godina.
Prema prvom prijedlogu, svake bi se godine dobna granica za umirovljenje postupno produljivala, a 2020. godine bi iznosila 65 godina.
Međutim, zbog pritiska javnosti i sindikata te činjenice da je došlo do rapidnog porasta zahtjeva za prijevremeno umirovljenje (što je veliko opterećenje za mirovinski sustav) Vlada je najavila da je spremna na kompromis. Najavila je da postoji mogućnost kompromisa, na način da se prijelazno razdoblje za odlazak žena u mirovinu produži za 10 godina, dakle do 2030. godine.
Hrvatske statistikePrema informacijama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Hrvatskoj trenutačno 1,3 radnika uzdržava jednog umirovljenika.
Komparacije radi, u ekonomski stabilnijim zemljama (primjerice Njemačka) taj prosjek iznosi četiri zaposlena na jednog umirovljenika.
Hrvatska stranka umirovljenika o novoj odluciHSU se posebno osvrnula na izjednačavanje dobne granice za umirovljenje žena i tvrde da nova odluka ne nosi ništa dobro.
Upozoravaju da pri provođenju mjere, Vlada nije primjenila pozitivna iskustva iz europskih zemalja.
Tako se u Sloveniji kriterij za ulazak u mirovinu žene ublažava po osnovi svakog djeteta, a u Njemačkoj se odlazi u mirovinu sa navršenih 40 godina radnog staža.
Napominju da će odlukom najviše biti pogođene radnice koje su vrlo mlade stupile u radni odnos sa 16 ili 18 godina starosti, jer bi prema novoj odredbi de facto radile pola stoljeća, za mirovinu koja jedva prelazi dvije tisuće kuna. Dakle, povlači se zaključak da će ovom mjerom najviše štete imati ljudi sa puno radnog staža. Može se očekivati da će Vlada na ovaj način samo povećati broj invalidskih mirovina, posebno segment tekstilne industrije, ugostiteljstva i trgovine.
Financijska predviđanja mjeraNove mjere ipak su dovele do svojevrsnog aspurda. Predviđa se da će broj umirovljenika naglo porasti (i dodatno opteretiti proračun), jer radnik neće puno financijski profitirati ako se odluči raditi još dodatnih pet godina. Za svaku godinu staža koju bi osoba odradila nakon zakonskog roka se doduše predviđa "nagrada" od 0,34% povećanja mirovine, ali se postavlja se pitanje radne učinkovitosti u primjerice 70-toj godini, osobito ako je u "pogonu" od 18-te godine.
Produktivnost sa medicinskog aspektaLiječnici se slažu kako su veoma važne specifičnosti pojedinog zanimanja, kao i stres koji sa sobom taj posao nosi. Dobar primjer su medicinske sestre koje su konstantno izložene psihofizičkom naporu. Slična je situacija na poslovima gdje su radnici izloženi različitim štetnostima (rad u buci, rad na stroju, težak fizički rad...) i opasnostima (npr. vojnici, policajci, vatrogasci...)
Produktivnost radnika u starijoj životnoj dobi je nepobitno smanjena, a najveće probleme predstavlja smanjenje fizičkog kapaciteta i senzornih sposobnosti.
Praksa ostalih europskih zemaljaDobne granice za umirovljenje variraju u različitim europskim zemljama.
Tako su istočnim i tranzicijskim zemljama granice u prosjeku niže, za razliku od razvijenih zemalja. Primjerice Bjelorusija-muškarci 60, žene-55, Češka- muškarci 62, žene- 56, Srbija- muškarci 63, žene 58 godina.
Najviša dobna granica za umirovljenje je u Norveškoj i Islandu, gdje za muškarce i žene iznosi 67 godina, dok je izuzetak među razvijenim zemljama Francuska, gdje dobna granica za umirovljenje za oba spola iznosi 60 godina.
IZVOR
http://www.mojmag.com/ArchiveDetails.aspx?Id=48Dakle, s jedne strane imamo Vladu koja tvrdi kako su mjere nužne, jer je postojeći mirovinski sustav neodrživ i s druge strane (kao i obično) veliku masu nezadovoljnih najavljenim mjerama. Smatrate li da su najavljene mjere zaista nužne ili bi Vlada trebala pronaći neko drugo rješenje? U svakom slučaju, najavljene promjene su otvorile puno prostora za diskusiju na političkoj sceni i uopće.