Što je to uopće skvot i skvotiranje? Skvotiranje je zaposjedanje prostora bez dozvole vlasnika, a najčešće se zaposjedaju prazni i zapušteni prostori čija je vlasnička situacija nejasna. Dakle, skvoteri taj zauzeti prostor nazivaju skvot što dolazi od engleskog glagola to squat, što pak znači naseliti se bez dozvole. Sama ideja potječe iz sjeverne Europe osamdesetih godina, a i danas je najčešće vezana za anarho – punk supkulturu.
Osim tih, prvenstveno praktičnih životnih razloga, postoji i skvotiranje iz političkih razloga, kao dokaz svojih političkih stavova. Time se želi napasti privatno vlasništvo, službenu politiku, sistem cijena i tržišta, a najviše programiranost i konformizam ljudi. Dok jedni teže stvaranju doma, sanjaju o svojoj ''kućici u cvijeću'', drugi te ideale odbacuju...
Zakon je prema skvotanju različit u svakoj zemlji; u Nizozemskoj je skvotiranje legalno ako je prostor napušten više od godinu dana. U Škotskoj je to krivično djelo. Hrvatska si uzima za pravo da skvotere iz objekta može izbaciti u bilo kojem trenutku, ali se njihov čin ne smatra zločinom.
U Hrvatskoj, najveći i najdugovječniji skvot je bivša vojarna JNA Karlo Rojc u Puli. Površine je oko 20.000 kvadratnih metara, a 1991. polako je naseljavaju skupine bendova, aktivista, umjetnika... Danas je Rojc multikulturni društveni centar kojim autonomno upravljaju njegovi korisnici i u kome se nalazi 70 udruženja od kojih je većina aktivna.
U Zagrebu trenutno postoji samo jedan skvot poznat pod imenom Vila Kiseljak u Horvaćanskoj 32. na Knežiji. To je stara napuštena kuća koju je skvoterima prepustio njezin vlasnik. Vila Kiseljak je skvotirana 2002. godine i smatra se potpuno uspjelim pokušajem skvotiranja u Zagrebu. Iako je u tu ideju svoje prste htjela umiješati policija i par je puta iseljavala stanovnike, oni su se uporno vraćali, pa je i policija odustala. Naravno, tamo su se održavali i punk koncerti, a prostor se smatrao važnim za alternativni omladinski život te za radikalnu aktivističku scenu. Nažalost, o ovom prostoru već možemo govoriti u perfektu jer je predodređen za rušenje u veljači, a na toj adresi gradila bi se osnovna škola.
Ekipa koja je okuplja oko skvotova uglavnom je ista, a često se i spominje izraz ''alternativna''. Sociolog uz kojeg se veže isti pridjev je Benjamin Perasović, a sam se bavi proučavanjem supkultura mladih.
Skvotiranje u Hrvatskoj još nije toliko medijski eksponirano i atraktivno, recimo to tako. Mnogi nisu ni upoznati s tim pojmom niti ih zanima (uz taj pojam ni slučajno nemojte miješati bespravno useljavanje u gradske stanove)
Prema istraživanju Hrvatske udruge arhitekata Platforma 9, 81 u Zagrebu postoji više od 300 napuštenih i useljivih prostora. Besmisleno je da toliki prostori zjepe prazni, a toliko ljudi nema gdje živjeti.
Jedan od razloga zašto možda skvotiranje nije najidealniji izbor je to što nije najsigurniji. Policija, zakon, a i skinsi neki su od problema. Bez suvišnih financijskih izdataka, a puno slobode.
Proširen tekst