'Tajna', 'Moć sadašnjeg trenutka', 'Tkanje života', 'Škola života'...to su neki od naziva popularnih knjiga domaćih i stranih autora, koji ulaze u kategoriju tzv. 'self-help' literature.
Amerikancima je takvo štivo dostupno već godinama, a Hrvati se s njim susreću posljednjih nekoliko godina.
Interes za 'self-help' literaturu značajno je porastao sa dolaskom krize.
Ljudi traže samopomoć, što je ipak jeftnija alternativa odlasku kod psihoterapeuta.
Ipak, pitanje je može li 'self-help' literatura zaista pomoći?
Mišljenja "pacijenata" i psihologa su veoma podijeljena. Sigurno je da pojedini primjerci 'self-help' knjiga zaslužuju priznanje, međutim neki psiholozi tvrde da neke knjige te tematike mogu prouzrokovati štetu.
Autor je bitanPsihologinja Maja Tadić tvrdi da je važno znati nešto o autoru prije odabira knjige. Dakle, poželjno je da takvu knjigu napiše stručna osoba.
"Moguće je da knjigu napiše i osoba koja nije školovani terapeut, ali u tom slučaju takva osoba zapravo opisuje neki svoj životni proces i nema ništa loše u tome sve dok se zna da su to životna iskustva jedne osobe, a ne riječ struke.
Opasna je ona literatura koju pišu nestručne osobe, a čitatelju se obraćaju s 'morate ovo ili ono kako biste bili sretni", dodaje.
Knjige koje kod pojedinca bude osjećaj da nešto s njim nije u redu ako nije konstantno sretan, također mogu biti pogubne.
Sljedeći problem koji se pojavljuje kod navedene literature odnosi se na pojednostavljenje stvari.
Naslovi poput '10 koraka protiv depresije' ili '15 koraka do sreće', sugeriraju da se radi o jednostavnom procesu koji se riješava preko noći.
Mnogi čitatatelji koji nisu dovoljno kritični prema sadržaju knjige, mogu se razočarati i loše osjećati kad u tome ne uspiju.
Podrška pomoću 'self-helpa'Stručnjaci se slažu da neke kvalitetne 'self-help' knjige zaista mogu čovjeku biti od pomoći.
One u krajnjoj liniji mogu biti podrška, a kod nekih izazvati i trajnu životnu promjenu.
Ipak, mnogi ljudi su skeptični prema priručnicima te tematike i smatraju da se njima propagiraju instant rješenja te da se radi o uvoznom trendu zapada.
Psihologinja Tadić se ne slaže s tim: "Sasvim sigurno su takvi sadržaji danas i marketinški dobro promovirani, ali uopće ne sumnjam da postoji stvarna potreba ljudi za takvim štivom."
Jedno je sigurno.
Vrijeme u kojem živimo vrlo je zahtjevno, a mnogi ne znaju kako se nositi sa poteškoćama. Traženje pomoći prvi je korak, ukoliko težimo nekoj promjeni nabolje u životu.
Nažalost, društvo često odlazak terapeutu percipira tabu-temom, a osim toga psihoterapeuti nisu financijski dostupni širim masama.
'Self-help' literatura se iz tih razloga čini dostupnijim i jednostavnijim rješenjem.
LINK
http://www.tportal.hr/lifestyle/obiteljidom/112851/Mogu-li-self-help-knjige-zivot-uciniti-sretnijim.htmlČitate li 'self-help' knjige?
Jesu li vam od pomoći u svakodnevnom životu?
Kako se općenito nosite sa životnim problemima i smatrate li da postoji efikasno rješenje za "sretniji" i ispunjeniji život?