Probiotici- prirodni antibiotici

Svima je poznato da je jogurt hranjiva namirnica koja povoljno djeluje na organizam. Većina pozitivnih učinaka jogurta potječe od prisutnosti živih bakterija mliječno-kiselog vrenja. Tijekom procesa fermentacije te bakterije pretvaraju mliječni šećer laktozu u mliječnu kiselinu pri čemu se dobivaju karakterističan okus i konzistencija proizvoda. Jogurt je stoga lakše probavljiv od mlijeka i savjetuje se osobama koje imaju manjak laktaze, enzima koji cijepa mliječni šećer laktozu, a i bjelančevinama u jogurtu djelomično se mijenja struktura pa su probavljivije.

Korisne bakterije

Apsorpcija razloženih sastojaka hrane zbiva se gotovo isključivo preko epitela crijevne sluznice tankog crijeva, a neznatno preko sluznice debelog crijeva, želuca i usne šupljine.U crijevnom sustavu (endotelu sluznice crijeva) nalazi se 80% svih imunoloških stanica tzv. crijevnih makrofaga važnih za tzv. primarni imunološki nadzor. Stoga zdrava crijevna mikroflora, kao zaštitna barijera, predstavlja prvi "obrambeni" zid od štetnih mikroorganizama. Redovitim konzumiranjem jogurta poboljšava se ravnoteža crijevne flore, odnosno povećava broj "korisnih" bakterija u crijevima. Naime, niti jedna sluznica u našem organizmu nije sterilna, nego je naseljavaju korisne ili tzv. saprofitne bakterije. Pri upalnim procesima upravo je obratno, dominiraju patogene bakterije koje oštećuju sluznicu i uzrokuju brojne simptome poremećaja probave. Posljednjih su se godina na tržištu pojavile nove generacije jogurta - probiotici. Sama riječ probiotik, (grč. pro bios=za život), govori o svojstvima tih kultura.


Probiotici se razlikuju od običnog jogurta, jer su im dodane visoke koncentracije probiotičkih bakterija. Najčešće se dodaju: Bifidobakterium i Lactobacillus acidophilus (acidofil) te Lactobacillus rhamnosus odnosno LGG.

Ti proizvodi osim spomenutih "korisnih" bakterija, sadržavaju i mnoge druge korisne i važne sastojke kao što su;

· vitamini B kompleksa;

· vitamin K;

· folna kiselina;

· enzimi i proteini;

· kalcij;

Treba istaknuti da se Lactobacillus acidophilus nalazi u probavnom i urogenitalnom traktu dojenčadi i odraslih kao normalan stanovnik zdravih sluznica, gdje regulira pH sluznice i štiti sluznicu od patogenih i nepoželjnih bakterija i gljivica. Probiotici imaju učinak prirodnih antibiotika budući da sprečavaju rast i razvoj različitih bakterija (Escherihia coli, Salmonella, Shigellae) te posebno učinkovito djeluju na gljivicu Candidu albicans. Ljekoviti pozitivni učinci probiotika potvrđeni su brojnim znanstvenim studijama diljem svijeta.

Primjena

Preventivno i terapijski posebno se savjetuju za:

jačanje obrambenog sustava organizma (za opće poboljšanje zdravlja;
kod poremećene probave zbog nepravilne i neredovite prehrane, stresa i iscrpljujućih dijeta;
ublaživanje crijevnih tegoba: proljev, nadutost, grčevi, zatvor;
kod želučanih tegoba: gastritis, ulkus (čir), katar;
kod gljivičnih upala kože i sluznica;
kod različitih upala urogenitalnog trakta, osobito ako traju dulje vrijeme i često se ponavljaju;
kod poremećaja crijevne flore nakon terapije antibioticima;
imaju pozitivan utjecaj na rad jetre;
bogat su izvor kalcija (kod mladih važan za pravilan rast i razvoj kostiju i zuba), a kod osoba srednje i starije životne dobi u prevenciji i borbi protiv osteoporoze. Preporuka ženama u menopauzi je 1200 do 1500 mg kalcija;

Najstariji proizvod s pozitivnim učinkom na zdravlje koji ima tisućljetnu tradiciju je kefir podrijetlom s Kavkaza. Kada dulje stoji, kefir miriše na kvasac (germu), zbog toga što bakterije mliječno-kiselog vrenja tijekom fermentacije proizvode velike količine B vitamina.

Vitamini B kompleksa, osobito B3 (niacin), sprečavaju upalu i atrofiju sluznica, osiguravaju rast i razvoj novih epitelnih stanica zajedno s provitaminom A i beta karotenom. Danas na tržištu imamo mnoge probiotike od AB kulture, acidofila, bioaktiva LGG, do onih s visokom terapijskom koncentracijom živih probiotičkih klica po mililitru pripravka (Acidosalus) i dr. Čaša probiotika (2 dl), zbog svoga nutricionističkog sastava, a i energetski može zamijeniti manji obrok. Probiotici s niskim sadržajem mliječne masti, tzv. "light" proizvodi dobra su dopuna osobama na dijetalnoj prehrani.

Autor: dr. med. Slađana Divković, dopredsjednica Udruge


izvor

možete i sami napraviti probiotik.
ja koristim svježe pasterizirano mlijeko, ono šta ne treba prokuhati.
zagrijati pola litre ( ili koliko već hoćete) svježeg mlijeka na nekih 37- 40°C. najbolje prstom provjeriti. mora biti toplo kao voda za kupanje. u to uliti razmućeni određeni probiotik, promješati, poklopiti i staviti u pećnicu koju smo prethodno zagrijali na malo manje od 50° i ugasili. ostaviti nekih 5-6 sati. najbolje za prvi put provjeriti da li se mlijeko stislo tj. da li je gusto u najmanju ruku kao tekući jogurt. nakon toga staviti u frižider još toliko da se prekine fermentacija.... i imate jogurt, abc kulturu ili LGG, ovisno šta ste razmutili u mlijeko.
ovako napravljen probiotik nije dugotrajan pa se mora dan ili dva nakon pravljenja konzumirati.

Zanimljiva tehnika brže fermentacije.
Inače, kad sam bio mali, otac je znao od nepopijenog mlijeka napaviti jogurt ili kiselo mlijeko. S ovim današnjim "svježim mlijekom" to nikako ne ide, jer se danas mlijeko najprije pokvari, a tek onda ukiseli. Mislim da je stvar u načinu kako se mlijeko danas industrijski obrađuje. Prije se nije radila homogenizacija pa je moglo doći do kiseljenja mnogo lakše.

može se napraviti jogurt od svježeg mlijeka. isprobala. čitala sam negdi iskustva sa onim u tetrapaku, steriliziranim. izgleda da se od njega ne može napraviti probiotik. baš ću probati. ne znam zašto bi homogenizacija bila prepreka sirenju? jedino sterilizacija jer je u mlijeku sve ubiveno.

A ima i ona neka gljiva sta radi kefir od mlijeka ili tako nesto.

da, prije koji dan sam pravio kiselo mlijeko od kupovnog, nikakav problem..
ta gljiva napravi jako ljuto mlijeko, ustvari jogurt, kiselinu ili kako ga tko zove.. pošto ja to volim, pio sam u velikim količinama i nikakve promjene nisam uočio, al stric mi ima kroničnih problema sa želudcem i njemu su te gljive privremeno pomogle, al nakon 3,4 mjecesa odkad je prestao piti to zagljivareno kiselo mlijeko, sve se vratilo na staro..

@Flo Hmm... iskreno ne znam zašto je to tako. Možda nisam na pravilan način radio taj jogurt. Znam samo da ako sam ga ostavio više dana u frižideru da se mlijeko pokvarilo, a ne zakiselilo. S druge strane, da sam ga ostavio van frižidera možda bi se ukiselilo.
U kemijskom smislu nema neke prepreke za kiseljenje homogeniziranog mlijeka. Koliko znam, u tvornicama se najprije napravi homogenizacija, potom pasterizacija i konačno fermentacija pri čemu se pazi na konzistentnost smjese.

@Alpha Da, ima kefirka. Neko vrijeme sam si tako radio kefir. Lijepa mala kisela gljiva. Iskreno, nije mi baš nešto previše pasalo.

MoW je napisao/la:

@Flo Hmm... iskreno ne znam zašto je to tako. Možda nisam na pravilan način radio taj jogurt. Znam samo da ako sam ga ostavio više dana u frižideru da se mlijeko pokvarilo, a ne zakiselilo. S druge strane, da sam ga ostavio van frižidera možda bi se ukiselilo.

pa da. bakterije trebaju toplinu za razvoj
zadnje šta sam pravila, i još uvik pravim, je Sensia (Bifidus Naturalis). u stvari su mi digli tlak kad sam vidila da ona mala čašica od 125 g košta 3 i po kune a ja je napravim za 5 kuna po litri.
inače mi ima baš dobar ukus, kao lagani jogurt, iako je napravljen od 3,2 m. masti.

Di kupiš Bifidus, ima u apoteci nekoj ili negdje?

zaboravila sam napisati, ništa ne kupujem u apoteci nego u dućanu. daklem, ako želiš napraviti jogurt kupiš jogurt. ako želiš lgg, abc kulturu ili sensiu (Dukatovu, Zbregov ili bilo kojeg proizvođača) kupiš upravo to. ja stavim na litru mlijeka cijelu sensiu, znači 125 g. šta više staviš to će se prije napraviti. postupak je stvarno jednostavan i ne zahtjeva previše vremena. za 5 minuta zamutim sve.

Aha, super, hvala na ideji!

sa zadovoljstvom MoW. ako ti se svidi i odlučiš raditi ponovo onda ostaviš dio napravljenog za sljedeću turu. iste je kvalitete.

Jučer sam si napravio sirni namaz od kozjeg mlijeka.
Napravio sam jednostavniju varijantu pokusa koji je Flo opisala. Kozje mlijeko, kojem je već nekih tri dana istekao rok izlio sam u posudu, stavio u pećnicu i podigao temperaturu na nekih 50-ak stupnjeva. Na toj sam ga temperaturi držao 3-4 sata. Kad sam se vratio, sirutka je bila skroz odvojena i izlio sam je, a ostalo je zapravo čisto vrhnje , možda pola šalice od pola litre mlijeka. To sam stavio u frižider i navečer, kad se skrutilo sam si mazao na kruh. Predobro.

odlilčno. mogla bi probati.