Da li su religiozni ljudi manje inteligentni od ateista?

Nedavno je objavljena meta analiza 63 znanstvene studije u čijem zaključku stoji kako postoji direktna veza između religioznosti i smanjene inteligencije. Iako su neke od znanstvenih studija trajale gotovo cijelo stoljeće dok druge još uvijek traju, pobornicima religioznosti se nije svidjela ideja o negativnoj korelaciji vjere i ljudske inteligencije, no s druge strane zaključke znanstvenih studija je gotovo nemoguće pobiti zbog iznimno detaljiziranih istraživanja.

Želite li vjerovati ili znati?

Kad god se istražuje religioznost i njen utjecaj na čovječanstvo stvaraju se brojne kritike od strane ljudi koji ne mogu sagledati utjecaj vlastite vjere na društvo.– Vjernicima je teško pojmiti utjecaj religioze vladavine psihopata unutar organiziranih religijskih organizacija (bez obzira; na krvave religijske sukobe, progone, pronevjere i pranja novca, silovanja, pedofiliju i mučenja koju su obavljali i još uvijek obavljaju pripadnici i svećenici unutar religijskih organizacija, jer slijepo vjerovanje pobija kritički i otvoren um koji više od svega želi znati.

U slučaju da pripadate grupi koja želi vjerovati bez da želi znati, molimo vas da preskočite ovaj tekst jer istina boli.

Meta analiza s alarmantnim zaključcima

Znanstvenici sveučilišta Rochester su provjerili i usporedili podatke 63 znanstvene studije, od toga je u 53 studije otkriveno da vjera ima iznimno negativan utjecaj na ljudsku inteligenciju. Miron Zuckerman, voditelj ove meta analize je za Yahoo News izjavio kako inteligentni ljudi imaju puno manju mogućnost da budu vjernici, no s druge strane je rekao da su razlozi zbog čega ljudi s velikim IQ-om odbijaju poimanje religije, puno kompleksniji, nego li se to prije smatralo.

Prijašnje studije su uglavnom zaključivale da inteligentni ljudi jednostavno „imaju više znanja“ da bi upali u striktan način razmišljanja kojeg promoviraju vjere. No razlozi za takva stanovišta su puno složeniji. Na primjer, inteligentni ljudi imaju veće šanse za uspjeh u životu, i „trebaju“ vjeru puno manje nego li ljudi na dnu društvene ljestvice.

Zaključke studija koje je obrađivao Zuckerman uključuju analize istraživanja ljudi tijekom cijelog njihovog života i njihov odnos prema vjeri. U jednom dijelu je istraživano 1500 nadarene djece s inteligencijom većom od 135 IQ, ta studija je započeta 1921., godine, i s obzirom da su neki od učesnika još uvijek živi, ona još uvijek traje.

Iako su neki učesnici danas stari između 75-91 godinu, nekadašnja djeca iz istraživanja Lewisa Termana su pokazala puno manju zainteresiranost za religiju nego li je to uobičajeni društveni prosjek. Zbog određenih uvjerenja da ljudi imaju tendenciju početi vjerovati u starijoj dobi, Zuckerman je rekao kako će morati napraviti dodatnu analizu da bi vidjeli jesu li učesnici Termanovog istraživanja postali religiozniji „pod stare dane.“

Pored mnoštva objavljenih podataka i usporedbi, upada u oko kako nadprosječno inteligentna djeca najbrže napuštaju religijska vjerovanja, ili ih detaljno preispituju, jedan od razloga zbog kojih se okreću od vjere je i nemogućnost klera, religioznih knjiga i vjeroučitelja da potaknu raspravu s djecom već ih tjeraju da memoriziraju religiozne tekstove i doktrinu vjere bez ikakvog propitivanja.

U deset studija u kojima se pokazalo kako vjera ima pozitivan učinak na ljudsku inteligenciju, učesnici i voditelji studija su bili financirani od strane nekih religijskih sveučilišta ili su bili aktivni u određenim religisjkim crkvama.

Autori meta analize su svaku pojedinu studiju odvojeno pregledavali, uzimajući u obzir kvantitet i kvalitetu podataka, veličinu ispitivanog uzorka, vrijeme provedeno u promatranju ispitanika i metode analiza koje su korištene.

Studije su također pokazale kako spol ne utječe na statističku učestalost vjernika, no dob i društveni status i te kako imaju veze s brojem vjernika, za sada je poznato kako srednješkolski učenici imaju najmanju tendenciju da budu religiozni, dok najsiromašniji i najmanje educirani ljudi srednje ili starije dobi imaju najveću tendenciju da budu religiozni.

Kritičari ove meta analize su napomenuli kako se isključivo ispitivala inteligencija definirana analitičkim razmišljanjem dok je izostavljena moderna forma kreativne i emocionalne inteligencije.

Psiholozi koji su ispitivali zaključke unutar ovih znanstvenih studija su povezali sekularna razmišljanja nadprosječno inteligentnih ljudi s idejom da isti ne podnose varijacije kontrole, naročito one koja zadire u domenu slobodnog razmišljanja, također je otkriveno da inteligentni ljudi često preispituju učitelje pa tako i one koji ih uče vjeri i nakon što shvate kako vjeroučitelji znaju puno manje od njih na domenu generalnog znanja, gube interes za vjeru i religijska učenja.

1958., godine Michael Argyle je napisao slijedeće:

„Iako inteligentna djeca brže i ranije usvajaju religiozne koncepte, oni su prvi koji u njih počnu sumnjati, točnije počnu sumnjati u istinitost religijske doktrine, inteligentni đaci imaju puno manji kapacitet za prisvajanje ortodoksnih vjerovanja, i najvjerojatnije neće biti religiozni.“

Većina inteligentnih i natprosječno inteligentnih ispitanika iz 53 studije su tvrdili kako su vjerska uvjerenja iracionalna, te da se ne mogu zaključiti ikakvim logičnim rasuđivanjem i znanstvenim metodama.

Ljudi koji razmišljaju o religijskim doktrinama, oni koji uspoređuju različite vrste vjera i koji propitkuju o vjerskim učenjima te procesuiraju religijske funkcije, najčešće usvajaju ateizam, s druge strane ljudi koji su IQ siromašni i koji imaju nesigurnu ekonomsku situaciju će najčešće usvojiti bilo koji oblik teizma.

Meta analiza je otkrila da needucirani ili slabo educirani ljudi i ljudi s prosječnom ili manjom inteligencijom, imaju tendenciju nepropitkivanja vjere, točnije oni religijska učenja uzmu bez zadrške, vjerujući na riječ, onome što im vjera propovijeda.

U gotovo svim uspoređenim studijama je otkriveno da ljudi s nadprosječnom i velikom inteligencijom pod stare dane neće vjerovati ili će se okrenuti vjeri u jako malom broju, zbog uobičajenog i uvriježenog straha od smrti.

U studiji iz 1916. godine pod nazivom Leuba istraživanje, čije je nalaze ispitao Zuckerman sa svojim timom, je otkriveno kako je 58% slučajno odabranih znanstvenika iz SAD-a, izjavilo da sumnja u postojanje boga, kakvog se prikazuje u religisjkim knjigama, dok su neki izrazili sumnju da bog uopće ne postoji, danas se ta brojka povećala na 70%.

Kako god bilo inteligentni ljudi žele znati više, više se educiraju, više samostalno istražuju i analiziraju bez socijalnih, političkih i religijskih ograničenja, vjerovanje često uspoređuju s ograničavajućim faktorima i izrazitom kontrolom razmišljanja.

Nakon objavljivanja ove meta analize, podiglo se jako puno prašine na internetu, u jeku burnih rasprava s različitim teolozima i vjernicima, ateist svjetskog glasa Richard Dawkins je objavio na Twitteru, poruku koja je razbjesnila pripadnike islamske vjere:

„Pripadnici islamske vjere imaju manje dobitnika Nobelove nagrade, nego li koledž Trinity u Cambridgeu.“

Na žalost, rekao je istinu. No skloni smo uvjerenju kako religija nije jedini faktor u ovakvoj poraznoj informaciji, već da politika također ima svoju negativnu ulogu, zbog toga često pišemo o patokraciji – vladavini psihopata i ponerologiji – nastanku zla među ljudima.



Autor: Ljubica Šaran
Linkovi:
Religious people are less intelligent than atheists, according to analysis of scores of scientific studies stretching back over decades

Religious people are less intelligent than atheists, study finds

Neslazem se bas s njima. kada god se provodi nekakvo istrazivanje tipa jesu li vise inteligentni ljudi koji nose crne ili bijele carape, uvijek ce jedan prosijek biti veci od drugoga, no jeli to znaci da se to odnosi na svakoga? naravno da ne. Istina moze se reci da neki ateisti znaju vise o nekim stvarima, ali neznaju sve o svemu, nemoze se to tako mjeriti. Takodjer ako ikada naidjete na raspravu na internetu gdje su svadje izmedju ateista i religioznih osoba moze se viditi kako ima jako ajmo ih nazvati cak i glupih ateista koji nemaju neki pretjeran razlog osim tudjeg utjecaja i zapravo neznaju nista, u obje strane se nalaze i inteligentni ljudi i glupi ljudi.

Naravno vjerujem da ateisti ipak vise znaju ili samo razmisljaju o odredjenim stvarima, ali ne o svim stvarima, to ovisi od osobe.

Ono što ovakve meta-analize ne pokazuju (i ne mogu pokazati) je kakvu su inteligenciju imali ljudi prije nego su prihvatili ovu ili onu religiju. Većina vjernika su vjernici zbog indoktrinacije koja datira iz najranijeg djetinjstva, a to je doba kad se inteligencija još razvija. Moja hipoteza je da vjernici nisu "manje inteligentni" u smislu nekog "inteligencijskog potencijala", neke intrinzične inteligencije - već da prihvaćanje ove ili one vjere inhibira razvoj. Čak, i ako razmjerno inteligentni ljudi u kasnijoj dobi (nakon 21. godine) prihvate vjerovanje (iz nebitno kojeg razloga), mislim kako je moguće da bi njihovi "score-ovi" na IQ testovima pokazivali manje vrijednosti. Ima li ko kakav podatak u vezi ovog?

Blue star je napisao/la:

Ljudi koji razmišljaju o religijskim doktrinama, oni koji uspoređuju različite vrste vjera i koji propitkuju o vjerskim učenjima te procesuiraju religijske funkcije, najčešće usvajaju ateizam

Sve je u redu, samo ova rečenica je največa glupost! Mogu nabrojati "tone" znanstvenika koji su bili čak za više nivoa od vrhunskih znanstvenika, a vjerovali su cijeli svoj život u BOG-a i nisu se "predali" ateizmu. Jer, su znali imali su znanja, ateizam nije ništa drugo nego nedostatak znanja.

Već u izrazito mladim godinama shvatio sam da je ateizam neviđena glupost, vjerujte mi zaista vam kažem!!!

Religije u jednu stranu posjeduju manipulaciju, ali,vjeruj te mi, ovi siromasi neobrazovani ljudi bolje će spoznati od nekih vrhunskih umova!...

Ljudi, ajde molim vas, čak je i sam Kahali priznao da je daleko od ateizma i da se ne kupa u takvoj plitkoj barici!!!

Zao mi je ali kada netko tako pise mogu jednostavno ignorirati, vidi se da govoris zatvorenog uma. Ja sam ateist i mislim da sam iznjeo prilicno otvoreno misljenje i nisam ni najmanje vrijedjao nikoga niti ista, dok si ti ovdje poceo pisati kako je ateizam glupost i nedostatak znanja.

A to da ce neobrazovani ljudi spoznati bolje od vrhunskih umova nedokazuje kako si upravu, stovise vise ti odmaze taj argument.

Prijatelju dragi, nisam ja vrijeđao ateiste kao osobe. Naravno da postoji mnogo ateista koji su zadivljujuće inteligentni. Samo sam ateizam jest glupost i takvom obliku vjerovanja nedostaje znanje...

mozes slobodno objasniti sto mi to neznamo a ti kao vjernik znas

2pac je napisao/la:

ateizam nije ništa drugo nego nedostatak znanja.

a zatim, rečenicu poslije

Citat :

...ovi siromasi neobrazovani ljudi bolje će spoznati od nekih vrhunskih umova!...

Ja biti zbunjen. Šta je pjesnik htio ovim reći? Ako ovo pretvorim u silogizam, dobijem:

1. Ateizam je nedostatak znanja.
2. Oni koji nemaju znanje bolje će spoznati istinu od nekih vrhunskih umova.
3. Ateisti će bolje spoznati istinu od nekih vrhunskih umova.

Citat :

Ljudi, ajde molim vas, čak je i sam Kahali priznao da je daleko od ateizma i da se ne kupa u takvoj plitkoj barici!!!

Pomenuti gospodin nikad nije prišao ni blizu toga da tvrdi da je bilo šta slično ateisti. Ne vem zakaj te to začuđuje? Protivi se institucionizaciji i krivljenju onoga što smatra, dijelom opravdano, korupcijom nečega starijeg od hrišćanstva i teizma, poglavito mono-teizma. Onoga dana kad ja "priznam da sam daleko od ateizma" - e, taj dan zabilježi u kalendar i sačuvaj ga, a ovo za Kahalija sam ti i ja mogao reći...

Evo, ja sam onda manje inteligentan. Glup sam i priznajem.
Smatram da su manje inteligentni ljudi oni koji na temelju predrasuda kažu drugima da su manje inteligentni. Bili oni religiozni, ateisti ili agnostici...

Nikako ne volim da se probaje odredit inteligencija neke ljudske skupine, uopce nema svrhe tome.

Ja nisam vjernik, ali nisam ni potpuno ateista, niti sam agnostik. Jel sam ja sad glupa, pametna ili luda? lol

Po mom misljenu se to ne moze usporediti, kao jabuke i kruske. Ne mozes nekog usporediti koji vjeruje i nekog koji ne vjeruje, zato mi je ta analiza bezvezna, i nista ne znaci.

Ja mislim da si luda  

btw slazem se s time sto si rekla, mislim da se nemoze usporedjivati inteligencija na osnovu ovoga, i da ovo istrazivanje kao i mnoga druga nema smisla i to je gubljenje vremena...

Remke je napisao/la:

Ja mislim da si luda  

 

no no no, nemoj sada spamat tu  

Za primjer Rimokatoličke Crkve, ova studija ima donekle smislen zaključak ako promotrimo profil ljudi koji se smatraju katolicima. Ljudi su kao masa glupi. To je povijesni zaključak. Sjećate se Platona? Aristotela? Kako ćeš toj masi izreći nekoliko dubljih istina kao one što sam ja pokušavao spoznati na forumu filozofija, smisao života ili orgazam, kad jednostavno nemaju glavu s kojom će tako promišljati? A većina katolika koje viđam su dio mase. Uopće nemaju vjere, imaju samo malo volje i naviku. Crkva se onda tako prema njima i ponaša (za one koji žele graditi vjeru postoje duhovne obnove, susreti, predavanja i kateheze raznih doktora teologije itd itd): kažu im: "radi to, to, to i to, kad već ne želiš sam smišljati što ti je pametno raditi. Radi to i bit će ti dobro."
To je sustav koji funkcionira, ali žao mi je ovaca u masi, kao što je, vjerovali ili ne, i samoj Crkvi.

@ tiny, i ja mislim da si luda

Einar je napisao/la:

Za primjer Rimokatoličke Crkve, ova studija ima donekle smislen zaključak ako promotrimo profil ljudi koji se smatraju katolicima. Ljudi su kao masa glupi. To je povijesni zaključak. Sjećate se Platona? Aristotela? Kako ćeš toj masi izreći nekoliko dubljih istina kao one što sam ja pokušavao spoznati na forumu filozofija, smisao života ili orgazam, kad jednostavno nemaju glavu s kojom će tako promišljati? A većina katolika koje viđam su dio mase. Uopće nemaju vjere, imaju samo malo volje i naviku. Crkva se onda tako prema njima i ponaša (za one koji žele graditi vjeru postoje duhovne obnove, susreti, predavanja i kateheze raznih doktora teologije itd itd): kažu im: "radi to, to, to i to, kad već ne želiš sam smišljati što ti je pametno raditi. Radi to i bit će ti dobro."
To je sustav koji funkcionira, ali žao mi je ovaca u masi, kao što je, vjerovali ili ne, i samoj Crkvi.

@ tiny, i ja mislim da si luda

da citiram svog dragog kant-a

Enlightenment is man’s leaving his self-caused immaturity. Immaturity is the incapacity to use one's intelligence without the guidance of another. Such immaturity is self-caused if it is not caused by lack of intelligence, but by lack of determination and courage to use one's intelligence without being guided by another. Sapere Aude! Have the courage to use your own intelligence! is therefore the motto of the enlightenment...


i da...  

Kant to gleda na individualnoj razini. Kako prići tome na sociološki način? Kao masi pojedinaca koji su ovce, ali, teoretski, nisu glupi nego lijeni razmišljati?

good point, crazy cat lady

Remke je napisao/la:

good point, crazy cat lady

          

Remke je napisao/la:

good point, crazy cat lady

 

tinityrannical je napisao/la:

Remke je napisao/la:

good point, crazy cat lady

 

@remke, čeka te dobar  

@tiny,  nisi ti kriva što toliko voliš mace  

Vecina religioznih ljudi uzima postojanje svega, Bog je sve stvorio i to je to. Ja vjerujem u pocetnu energiju koja je stvorila sve, ali ne ostajem samo na tome, pokusavam to sebi bolje razjasniti.
Pa se mozda moze reci da ateisti vise tragaju za istinom, u znanstvenom smislu naravno.
Sto sve skupa nema puno veze s inteligencijom te 2 grupe.

Jedi Mind Tricks je napisao/la:

Vecina religioznih ljudi uzima postojanje svega, Bog je sve stvorio i to je to. Ja vjerujem u pocetnu energiju koja je stvorila sve, ali ne ostajem samo na tome, pokusavam to sebi bolje razjasniti.
Pa se mozda moze reci da ateisti vise tragaju za istinom, u znanstvenom smislu naravno.
Sto sve skupa nema puno veze s inteligencijom te 2 grupe.

slazem se potpuno!  

Naravno da ne.