Genetski modificirana hrana: Za ili protiv?

Genetski modificirana hrana: Za ili protiv?

Genetski modificirana hrana (GMO) potječe od biljaka i životinja koje imaju umetnute gene drugih biljaka i životinja kako bi se promijenilo neko njihovo svojstvo.

Iako su ljudi stoljećima modificirali jestive biljke i životinje uz pomoć uzgoja i rasploda, moderna biotehnologija omogućuje genetička poboljšanja živih bića tako da ih izravno, trenutno mijenja, čime se postižu mnogo brži rezultati. Također omogućuje prijenos gena između organizama koji se međusobno ne mogu razmnožavati. Potencijalne prednosti mogu biti povećana poljoprivredna proizvodnja, bolja prehrana i ukusnija hrana. No, s druge strane postoje sumnje na moguće neočekivane, štetne zdravstvene efekte, onečišćenje okoliša i komercijalno iskorištavanje.

Genetski modificirana hrana s vremenom bi mogla donijeti prednosti koje su danas vrlo spekulativne. Također postoji i zabrinutost oko mogućih štetnih utjecaja za koje još naizgled nema nikakvih dokaza iako bi se mogli pojaviti u budućnosti. Genetski modificirana hrana predstavlja relativno novu tehnologiju koja može donijeti mnoge povlastice, ali kod koje postoji i potencijal za zlouporabu.


Razlozi ZA genetski modificiranu hranu:

1.       Bolja otpornost na štetočine i bolesti

Genetski modificirani usjevi mogu proizvesti varijacije koje su otpornije na štetočine i bolesti, te se time smanjuje manjkovi i ovisnost o pesticidima. Npr. gen koji divljoj biljci daje otpornost na gljivičnu infekciju može se umetnuti u jestivu biljku koja te zaštite nema. Takav usjev manje je podložan napadima bolesti.

2.       Veća tolerancija na stres

Geni koji daju veću toleranciju na stres, poput suše, niskih temperatura ili soli u tlu, također se mogu umetnuti u usjeve. Takav gen može proširiti njihovu rasprostranjenost čime se otvaraju nova područja za uzgoj.

3.       Brži rast

          Usjeve se može modificirati da brže rastu kako bi se mogli obraditi i ubrati u područjima koja imaju kraća klimatska razdoblja povoljna za rast. To može povećati količinu ljetine u novim područjima ili čak omogućiti dvije žetve u područjima koja trenutno dozvoljavaju jednu žetvu.

4.       Hranjivije namirnice

Biljke i životinje mogu biti promijenjene kako bi proizvele veće količine neophodnih vitamina i minerala, poput željeza, kako bi se riješili problemi zdrave prehrane u nekim dijelovima svijeta. Izmjene bi također mogle uključivati i promjene količine proteina, ugljikohidrata te zasićenih i nezasićenih masti koje sadržavaju. Sve bi ovo moglo bi voditi proizvodnji hrane dizajnirane specifično za zdravu prehranu svih konzumenata.

5.       Sposobnost proizvodnje lijekova i cjepiva

Možda bi bilo moguće da biljke i životinje proizvode korisne lijekove i cjepiva, kako bi prevencija i liječenje ljudskih bolesti i nekim područjima bilo pristupačnije i efikasnije.

6.       Otpornost prema herbicidima

Usjeve se može promijeniti tako da postanu otporni na određene herbicide, čime se olakšava rješavanje štetnih biljaka. Ratari bi jednostavno trebali koristiti herbicid na cijeloj obradivoj površini, uništavajući neželjene biljke i istovremeno ne oštetiti jestive biljke – usjev. Npr. genetski modificirana uljana repica – izvor kanola ulja – otporna je na jednu kemikaliju koja se široko koristi kako bi se kontrolirao korov.

7.       Bolji okus

Hrana može biti modificirana kako bi imala bolji okus, što bi moglo ohrabriti ljude da zdravije jedu hranu koja je sad nepopularna zbog svog okusa, poput špinata i brokule. Možda bi bilo moguće i umetnuti gene koje bi proizveli više različitih okusa.


Razlozi PROTIV genetski modificirane hrane:

1.       Neočekivane nuspojave

Neki od efekata genetski modificirane hrane na ljudsko zdravlje mogu biti neočekivani. Mnogi kemijski spojevi u hrani ponašaju se na iznimno kompleksne načine u ljudskom tijelu. Ako hrana sadrži nešto što inače nije prisutno u ljudskoj prehrani, teško je reći koje bi to efekte imalo kroz određeno vrijeme. Iako je genetski modificirana hrana strogo testirana, možda postoje suptilni, dugoročni efekti koje još ne možemo prepoznati.

2.       Problemi pri etiketiranju genetski modificirane hrane

Kupcima možda neće biti jasno što jedu kad konzumiraju genetski modificiranu hranu. Ne zahtijevaju sve države obvezno etiketiranje hrane ili sastojaka kao genetski modificiranih i čak i ako je pravilno etiketirana, ljudi si možda neće uzeti vremena da pročitaju informacije. Ljudi koji su alergični na određeni sastojak mogu biti neočekivano ugroženi genetski modificiranom hranom koja sadrži taj sastojak. Vegetarijanci i vegani mogli bi se susresti s biljnom hranom čiji geni zapravo dolaze od životinja.

3.       Smanjena raznolikost vrsta

Geni koji usjeve čine otrovnima za štetne insekte, može ubiti i one druge, korisne insekte, te time dalje utjecati na hranidbene lance. Sve to može dovesti do smanjene raznolikosti vrsta u divljini te čak do izumiranja osjetljivih vrsti.

4.       Ekološka šteta

Postoji mogućnost da se geni za otpornost prema štetnim insektima, bolestima i herbicidima prošire i na starosjedilačke biljke. Pelud s genetski modificiranih usjeva uz pomoć insekata ili vjetra može bit prenijet na divlje biljke i tako bi nastale nove, modificirane biljke. Ovo bi moglo dovesti i do korova otpornog na herbicide ili do nekontroliranog rasta biljaka koje pod prirodnom kontrolom drže predatori i bolesti, sve bi to moglo naštetiti delikatnim ekosistemima.

5.       Efekti na usjeve koji nisu genetski modificirani

Pelud s genetski modificiranih usjeva širi se i na one usjeve koji to nisu. S vremenom to dovodi do toga da usjevi koji nisu genetski modificirani ipak sadrže materijal genetski modificiranih usjeva. To se dogodilo u bar jednom, dobro dokumentiranom slučaju u kojem je došlo do duge pravne bitke između ratara i poznate GMO kompanije. Mogla bi biti pokrenuta mnoga složena pravna pitanja kompenzacije i vlasništva. Drugi problem je zamućivanje razlike između genetski modificirane hrane i one koja to nije, što predstavlja problem za konzumente.

6.       Prekomjerna upotreba herbicida

Sadnja usjeva otpornih na herbicide mogla bi dovesti do ležernijeg i češćeg korištenja herbicida, jer se ne mogu loše odraziti na usjev. Pritom nemaju na umu da svi sastojci završe u tlu kojeg ispere kiša i na kraju završe u rijekama ili drugim vodenim površinama. Kemikalije bi mogle otrovati ribe i ostale divlje životinje i biljke, ali mogle bi ući i u pitku vodu za ljude.

7.       Problem  pristupa genetski modificiranoj hrani

Potencijal za smanjivanje siromaštva i loše prehrane možda ne bi bio ostvaren ako pravni patenti i prava intelektualnog vlasništva na proizvodnju genetski modificirane hrane prerastu u monopol koji drži mali broj privatnih poduzeća. Vlasnici prava na proizvodnju genetski modificirane hrane mogu nerado dopustiti pristup tehnologiji ili genetskom materijalu, što bi dovelo do još veće zavisnosti zemalja u razvoju. Komercijalni interesi bi mogli nadvladati vrijedne i potencijalno moguće ciljeve, te onemogućiti slobodan pristup genetski modificiranoj hrani svima na svijetu.


Izvori:
znanost.geek.hr
WiseGeek

Mislim da na sadašnjem stupnju razvoja svijesti nema uopće smisla govoriti o genetski modificiranoj hrani u pozitivnom kontekstu.
Previše nepoznanica i previše loše znanosti. Definitivno potencijala ima puno, ali nipošto ju se ne bi zasad smjelo koristiti u praksi, već samo istraživati u laboratorijima.

Uz sve ovo nabrojano gore u OP, dodao bih još jednu opasnost: mogućnost da se proizvodnja hrane i ishrana generalno - monopolizira. Drugačije rečeno, da u jednom trenutku više nemaš izbora šta ćeš jesti, već samo ono što ti nudi Veliki Šef. To je možda najopasniji način za preuzimanje apsolutne kontrole. Jednom kad ljudi ne mognu više proizvoditi vlastitu hranu i postanu ovisni... the shit hits the fan...

@MoW, slažem se, ali problem je što je jako teško ispitivati nešto u laboratoriju bez konkretnih testova. U zadnje vrijeme se govori o tzv. 3D printanju ljudskih stanica zbog kojih bi se u potpunosti izbacila bilo kakva potreba za ispitivanjem bilo čega na životinjama, ali pretpostavljam da još dugo neće biti ništa od toga. Stoga nam ne preostaje ništa osim ispitivanja na životinjama.

Osim činjenice da je to okrutno, ne događa se uvijek da testirana životinja reagira isto kao i čovjek, ma koliko ona slična nama bila, tako da bez "degustacije" nećemo ništa znati. Dokle se god radi samo o studijama, ne možemo ništa reći sa sigurnošću.

Primjer: za e-cigarete su studije govorile da nisu štetne, dok se kasnijim istraživanjima nije dokazalo suprotno, ali tek nakon što su se problemi počeli pojavljivati kod ljudi - desetak godina nakon izlaska e-cigarete na tržište.

Isto se događa sa lijekovima i sa GMO hranom. Naprave se neki testovi, zaključi se da nije smrtonosno, pusti se u prodaju i čekaju se konkretni rezultati "testiranja". To se ne bi smijelo događati, ali pošto 'novac okreće Zemlju', sve je moguće, pa tako i cijepljenje curica protiv HPV-a koje nakon toga imaju doživotne posljedice, ratovi zbog profita, plasiranje hrane koja je potencijalna opasnost za čovječanstvo i još koješta, bez da itko odgovoran snosi posljedice.

Tako da, slažem se da se GMO hrana mora još testirati, ali trenutno ne vidim niti jedan drugi način osim da se pusti u opticaj. Protiv GMO hrane sam, ali ne bi bio protiv ako se dokaže da je bezopasna za ljude i okolinu, čak mislim je dobro rješenje za navodnu nestašicu hrane.

Ali, ukoliko se ispostavi da je bezopasna i ako krene u opticaj, najvjerojatnije je da će doći do scenarija koji Arch spominje u svom postu.

Mislim da je jako slaba vjerovatnost da je GMO baš bezopasan. Čak i ako se ispostavi da je potpuno bezopasan za ishranu ljudi, postoji tu još niz dugoročnih faktora. Razmišljam konkretno o tačkama 3 i 4 protiv GMOa - utjecaj na okolnu floru i faunu. Ako te modificirane biljke imaju aktivan reproduktivni mehanizam, tj. ako se razmnožavaju tako što vjetar prenosi polen na druge biljke, ti geni će se praktički sigurno raširiti (ako su dovoljno kompatibilne sa nepromijenjenom vrstom). Šta se onda dešava? Pa, osim onog što je već spomenuto, da će to dovesti do izumiranja i korisnih vrsta insekata, vjerovatan, i više nego vjerovatan scenario je da će to dovesti i do pojave drugačijih vrsta insekata (oni se razmnožavaju vrlo brzo i imaju obično kratak životni vijek, što rezultira relativno velikim brojem generacija u jedinici vremena). Takođe, kad insekti više ne budu napadali modificirane usjeve, prirodno je očekivati da će se okrenuti nekom drugom izvoru hrane, nečemu što predstavlja glavni izvor ishrane nekoj drugoj vrsti. Tako da to na kraju može dovesti do smanjenja broja i čak izumiranja nekih, i biljnih i životinjskih, vrsta za koje ne bi nikad pomislili da imaju ikakve veze s tim.

Stvar je u tome da je prirodni balans delikatan, i da se sve promjene koje se dešavaju rapidno odnose neprijateljski prema svemu što je živo - životu treba vremena da se prilagodi. Znam ja, proponenti GMOa navode ove i one prednosti, ali sve je to nebitno u usporedbi sa činjenicom da je glavni motiv proizvodnje takve hrane - profit. On takođe i usmjerava kuda će ta tehnologija ići i kako će rješavati neke pretpostavljene probleme na koje će sigurno nailaziti. Profit, novac, zarada, ekonomija - to su sve kratkoročni ciljevi. I ljudi se isto navikavaju da misle kratkoročno. "Daj mi danas, a sutra će biti nekako!" Zato se slabo misli o dugoročnom utjecaju ove tehnologije koja je potencijalno opasnija i od nuklearnog oružja. Dovoljno je da nestanu 1-3 vrste kukaca pa da pokrenu čitavu lanac sranja i dovedu do još jednog masovnog izumiranja. Ako do toga dođe, mislim da bi vrlo lako mogli saznati kakvog je ukusa čovjek ispod sača...

Prema ispitivanjima koje su provodili na misevima, ispitivanja za Monsanto modificiranu hranu, misevi su obolili od tumora. Na drugom testu, treca generacija miseva kojih su hranili GMO hranom je bila sterilna.

Uvjek postoji dobra znanost i loša znanost. Svugdje je taj dualizam, svugdje se nalaze te dvije energije.

Tako da genetski modificirana hrana može biti izuzetno korisna, a može i jako naštetiti čovječanstvu. Bitno je s kakvim se razmišljanjima ulazi u znantveni rad, u većini slućajeva ispada da se zaradi što više na novim znanstvenim ideama i ne gleda se toliko na posljedica. U globalu negativno prevlada...

Jedi Mind Tricks je napisao/la:

Prema ispitivanjima koje su provodili na misevima, ispitivanja za Monsanto modificiranu hranu, misevi su obolili od tumora. Na drugom testu, treca generacija miseva kojih su hranili GMO hranom je bila sterilna.

Archangel je napisao/la:

Jedi Mind Tricks je napisao/la:

Prema ispitivanjima koje su provodili na misevima, ispitivanja za Monsanto modificiranu hranu, misevi su obolili od tumora. Na drugom testu, treca generacija miseva kojih su hranili GMO hranom je bila sterilna.

http://rt.com/news/monsanto-rats-tumor-france-531/
http://www.responsibletechnology.org/article-gmo-soy-linked-to-sterility