Zanimljivosti o svemirskim sondama

Zanimljivosti o svemirskim sondama

1. Sovjetska sonda Luna 15 srušila se na površinu Mjeseca sat prije nego što su ga napustili Buzz Aldrin i Neil Armstrong.

2. 1991. godine Spacewatch sonda otkrila je tijelo od umjetnog materijala u blizini Zemlje, koje se sad u NASA-inoj astrofizičkoj bazi podataka vodi kao moguća izvanzemaljska sonda. Njena orbita dovest će je na Zemlju 2016. godine.

3. Od 1975. do 1982. Rusija je imala šest sondi koje su sletjele na površinu Venere, preživjele temperaturu od 457 °C i uspješno napravile snimke.

4. Sonda Mariner 1, koja je trebala stići u orbitu Venere, doživjela je neuspjeh zbog toga što je u jednoj liniji koda nedostajala crtica, što je najskuplja tipografska pogreška u povijesti.

5. Sonda Gravity B ima najsavršeniji sferni oblik ikad napravljen od strane čovjeka; dio je gotovo savršeno konstruiranog žiroskopa.

6. Svemirska sonda Galileo namjerno je udarila u površinu Jupitera na kraju svog operativnog vijeka, kako bi izbjegla kontaminaciju Jupiterovih mjeseca bakterijama.

7. Helios 1 i 2 najbrže su letjelice koje je čovjek napravio. One su postigle brzinu od 252 000 km/h (70 000 m/s) i, premda više nisu funkcionalne, još uvijek orbitiraju oko Sunca.

8. 19. kolovoza 1960. Rusi su lansirali Korabl-Sputnik 2 u orbitu s dva psa, 40 miševa, 2 štakora i raznim vrstama biljaka. To je bila prva svemirska letjelica koja je poslala životinje u orbitu i uspješno ih vratila natrag na Zemlju.

9. Prva letjelica koja je mogla uspješno sletjeti na drugi planet i poslati natrag podatke bila je sovjetska Venera 7 1970. godine. Nakon slijetanja na Veneru, letjelica je natrag slala podatke samo 23 minute, vjerojatno zbog toga što se spustila na tamnu stranu planete.

10. Slijetanja sovjetskih misija Venera otkrila su da je površina Venere uglavnom bazaltna, što se temelji na geokemijskim mjerenjima i morfologiji vulkanskih tokova.

11. Letjelica Juno, koja ide prema Jupiteru, nosi tri lego figurice koje predstavljaju Galilea, rimskog boga Jupitera i njegovu ženu Junonu.

12. Svemirom već 12,5 godina pluta letjelica s ionsko-propulzijskim motorom, Deep Space 1 (DS1).

13. Kad je letjelica Cassini poslala sondu na Saturnov mjesec, Europska svemirska agencija zaboravila je upaliti prijemnik pa je izgubljeno pola snimke.

14. Cassini sonda može pratiti sve objekte u Saturnovom sustavu, pa čak i pratiti određenu točku na određenom objektu.

15. Letjelica New Horizons, koja treba stići na Pluton 2015. godine, nosi četvrt dolara države Floride za simbolično plaćanje puta u carstvo mrtvih mitološkom skelaru Charonu, čije ime nosi i najveći Plutonov mjesec.

16. Prema Cassinijevim podacima iz 2008., Saturnov mjesec Titan ima stoput više rezervi nafte i ugljikovodika od Zemlje. „To je divovska tvornica organskih kemikalija”, rekao je Ralph Lorenz, voditelj relevantne studije.

17. Kad New Horizons dosegne Pluton, slat će podatke brzinom od samo 1 kbit/s.

18. New Horizons prešao je orbitu Mjeseca za samo 9 sati nakon uzlijetanja, za što je astronautima Apolla trebalo 3 dana.

19. Početkom 2015. bespilotna letjelica Dawn trebala bi stići na Ceres, patuljasti planet i najveći objekt u asteroidnom pojasu našeg Sunčevog sustava.

20. Voyager 1 lansiran je nakon Voyagera 2, ali se kretao brže i na kraju ga prestigao.

21. Carl Sagan želio je uključiti pjesmu Beatlesa Here Comes the Sun na Zlatnu snimku koja je poslana u svemir letjelicom Voyager. Beatlesi su se složili, no njihov izdavač EMI je odbio.

22. Za međusobnu komunikaciju NASA-i i Voyagera potrebno je oko 32 sata, s rasponom frekvencija za prijenos signala od 115,2 kbit/s.

23. Inženjeri koji su dizajnirali Voyager isplanirali su misiju tako da izbjegne svemirske susrete tijekom Božića i Dana zahvalnosti.

24. Predviđeno je da Zlatna snimka (koja sadrži pozdrave, zvukove i glazbu sa Zemlje) pričvršćena na sonde Voyager 1 i 2 ostane netaknuta milijardu godina.

25. 1999. godine Mars Climate Orbiter raspao se pri ulasku u gornji sloj atmosfere Marsa. To se dogodilo jer je jedan tim koristio imperijalni sustav jedinica, a drugi metrički. Rezultat je bio uništen orbiter i šteta od nekoliko stotina milijuna dolara.

-
http://znanost.geek.hr/clanak/zanimljivosti-o-svemirskim-sondama/