Deti Majmun
Broj postova : 1743 Location : Dalmacija Registration date : 29.09.2007
| Naslov: Što glazbeni ukus (ne) govori o nama? pon lis 26, 2015 12:35 am | |
| Glazba je temeljni dio ljudske kulture od pamtivijeka, zapisan čak i u ljudskim genima, a bila je sastavnim dijelom različitih rituala i proslava. I u današnje vrijeme zadržala je tu ulogu, ali uz pomoć moderne tehnologije, raznovrsne melodije postale su uobičajeni dio svakodnevnih aktivnosti. U moderno doba, zbog raznolikosti glazbenih žanrova, glazbeni ukus postao je i dio identiteta svakog od nas. No, što točno on govori o nama? Jedno od novijih istraživanja ukazalo je na povezanost kognitivnih stilova, odnosno načina obrade informacija iz okoline, i glazbenih preferencija. Osobe čijim kognitivnim stilom dominira empatičnost, sposobnost prepoznavanja i doživljavanja emocija druge osobe, uglavnom preferiraju blaže (R&B, soft rock,…), nepretenciozne (country, klasični folk,…) glazbene žanrove te suvremenu glazbu (electronica, acid jazz,…), dok im se intenzivna glazba (punk, heavy metal,…) ne sviđa. S druge strane, obrnut obrazac glazbenih preferencija pokazale su osobe čijim kognitivnim stilom dominira sistematičnost, odnosno tendencija uočavanja pravilnosti i obrazaca u okolini. Detaljnija analiza podataka pokazala je da osobe empatičnog kognitivnog stila preferiraju glazbu niske energije (nježnu), obično obilježenu negativnim emocijama i emocionalnom dubinom (poetičnošću, kompleksnošću). Nasuprot njima, osobe sistematičnog kognitivnog stila uglavnom preferiraju glazbu visoke energije (napeta, uzbuđujuća), obilježenu pozitivnim emocijama i, kao i „empatičari“, visokom kompleksnošću. No, koliko takve informacije odgovaraju onima koje svakodnevno čujemo od naše rodbine i prijatelja? Samo u određenoj mjeri. Iako je glazba postala dio identiteta, ali i sredstvo kojim se taj identitet pokazuje, prosudbe donese o nekom na temelju glazbenog žanra koji sluša ipak su češće pogrešne nego točne. Stoga na stereotipe poput onih da je heavy metal povezan sa samoubojstvima, sotonizmom i depresijom treba gledati s velikom dozom skepticizma – budući da je istraživanjima pokazano da slušanje takve glazbe pomaže pojedincima u regulaciji njihovih negativnih emocija, što za posljedicu ima snižene razine neprijateljskih emocija, stresa i razdražljivosti, kao i niz pozitivnih emocija. Iako je jedan od najnapadanijih glazbenih žanrova, heavy metal nije jedini čijim se slušateljima neopravdano lijepe različite negativne etikete. Ne valja suditi knjigu po koricama – važnije je razumjeti njezin sadržaj, odnosno način na koji ga netko drugi razumije. Tek nakon što postanemo svjesni toga zaključci o nekom na temelju glazbenog ukusa počinju dobivati smisao. izvor | |
|