Novi materijal apsorbira i konzervira ulje!

Ovaj izum mogao bi puno pomoći u spašavanju i čišćenju svjetskih oceana od proljevanja raznih ulja. Napokon se netko posvetio jednom izumu koji može i - ekološki pomoći Doduše, niti ovaj izum nije nastao s ciljem razvijanja ovakve funkcije, no kako to obično u znanosti biva, otkriven je slučajno.


Ultra lagana spužva načinjena od gline i djelića visoko kvalitetne plastike izvlači ulje iz kontaminirane vode, ali samu vodu ostavlja na mjestu. Laboratorijski testovi pokazali su kako se usisano ulje može ponovno istisnuti iz spužve te ponovno koristiti.



Znanstvenici sa sveučilišta Western Reserve novi materijal nazivaju aerogel i vjeruju kako će ga se moći koristiti za efektivno čišćenje mrlji bilo koje vrste ulja kako s podova tvornica tako i s površine rijeka i oceana. EPA procjenjuje kako se godišnje prolije između 10 i 25 milijuna galona ulja samo u SAD-u. Proliveno ulje uništava pitku vodu, lako je zapaljivo, kontaminira obradivu zemlju i uništava staništa divljih životinja. Onečišćenje može potrajati i do 10 godina.

"Aerogel nastaje miješanjem gline s polimerom i vodom u miješalici," navodi David Schiraldi, predsjednik odsjeka za makromolekularnu znanost i strojarstvo na Case školi za strojarstvo. Smjesa se potom suši naglim hlađenjem pri čemu zrak ispunjuje mjesta gdje se prije nalazila voda. Kao rezultat dobiven je iznimno lagan materijal koji se sastoji od 96% zraka, 2% polimera i 2% gline.

Apsorbiranje ulja samo je jedna primjena aerogela od mnogih koje se proučavaju u Schiraldijevom laboratoriju. Dodavanjem različitih vrsta polimera dobivaju se materijali različitih svojstava. "Ovaj je konkretno oleofilan drugim riječima; privlači ulje," nastavlja Schiraldi. "Kemijski, mrzi vodu, ali zato obožava ulje. Savršena kombinacija."

Aerogel može se proizvoditi kao granule, može se izvlačiti u listove ili blokove i u bilo kojem obliku. Radi savršeno ne samo u slatkoj već i u slanoj vodi i na tvrdim površinama. Pošto je apsorpcija fizikalni fenomen ne dolazi do nikakve kemijske reakcije između materijala i ulja. Ulje zato nije kontaminirano i može se ponovo koristiti. Stručnjaci za naftne mrlje ističu kako je baš sposobnost istiskivanja i konzervacije ulja prednost naspram ostalih materijala na tržištu.

Materijal je nastao kad je Schiraldi povjerio svom tadašnjem postdiplomantu, Mattu Gawrylu, da osmisli novi pijesak za mačke. Gawryla je koncept potom razvio u efektivnu spužvu za ulje. Case Western Reserve je odobrio devetomjesečnu ekskluzivnu licencu mladoj tvrtki AeroClay Inc. na ovaj i ostale aerogelove bazirane na glini. Schiraldi bit će glavni znanstvenik ove mlade tvrtke.
Izvor

Ajde super valjda će se to i masovno upotrebljavati.

aerogel?
nije li to najlakša čvrsta tvar (prema knjizi rekorda) koja je već odavno smišljenja, a njome oblažu neke sonde koje šalju u Zemljinu orbitu?

koji god bio naziv ovoga, iznimno korisno...

Aerogel, kao i aerosol, pjena, čvrsta pjena, emulzija, čvrsta emulzija, želatina... su vrste koloidnih i grupo disperznih sustava, tj. dvije tvari jako snažno pomiješane/dispergirane jedna u drugoj, ali ne i otopljene

Baš me zanima kad će to stići u Hrvatsku.

Armin od Irima je napisao/la:

aerogel?
nije li to najlakša čvrsta tvar (prema knjizi rekorda) koja je već odavno smišljenja, a njome oblažu neke sonde koje šalju u Zemljinu orbitu?

koji god bio naziv ovoga, iznimno korisno...

aerogel je napravljen od cijevasto spojenih atoma ugljika i neprovodni skoro nimalo toplinu i jako je cvrst (jedno 10 puta tvrdji od celika a mozda i manje) ali elastican

Remke, nešto si fulao, a nešto si dobro rekao
Evo Wikipedije

Citat :

Aerogel je umjetno tvorivo s najnižom gustoćom od bilo koje poznate porozne krutine. Izveden je iz gela u kojem je tekući sastojak gela zamijenjen s plinom. Rezultat je krutina s nekoliko izvanrednih svojstava a kao najznačajnije su učinkovitost kao toplinski izolator i iznimno niska gustoća. Naziva se još i smrznuti dim, kruti dim ili plavi dim zbog svoje prozirne prirode i načina rasipanja svjetlosti u tvorivu. Aerogel je stvorio Amerikanac Samuel Stephens Kistler 1931. godine kao ishod oklade s Charleoms Learnedom oko toga što bi moglo zamijeniti tekućinu unutar posude za pekmez s plinom bez uzrokovanja skupljanja. Aerogelovi se proizvode vađenjem tekuće sastavnice gela superkritičnim sušenjem. Prvi aerogelovi su se izrađivali od silicijskog gela. Kistlerov kasniji rad uključio je aerogelove na temelju aluminija, kroma i kositrova oksida. Aaerogelovi od ugljika su razvijeni u kasnim 1980-ima.
Svojstva

Aerogelovi su dobri toplinski izolatori jer se gotovo u cijelosti sastoje od plina a plinovi su vrlo slabi vodiči topline. Gustoća aerogela iznosi samo 0,3 - 3 g/dm³ a gustoća nekih aerogelova je samo za nekoliko postotaka veća od gustoće zraka. Iako naizgled imaju krhku građu mnogi aerogelovi imaju vrlo dobra mehanička svojstva a posebno su otporni na tlak i vlak. Sposobni su izdržati tlak na glatku površinu mase do i 2000 puta veće od njihove. Ipak, vrlo su lomljivi i nisu otporni na savijanje i rezanje. Silicijski aerogelovi su postojani do temperature topljenja silicija koja iznosi 1200 °C.

hvala na cjelovitijoj informaciji (za laika)...

no, i dalje me zanima koji je onda to materijal kojim se postiže ono čudesno čišćenje vode od ulja...