Noćno nebo

Ovih dana nastavim ovu temu... Ima li tko kakvih želja da obradim?

nemam želja, nego samo da kažem da sam zbog ove teme se prijavio na ovi forum... svaka čast!! super slike i objašnjenja....

Drago mi je da sam te inspirirao

Nego obradih jednu astronomsku radnju unutar ovog topica koja zapravo ovdje ne spada, a to je računanje prostornih koordinata zvijezda Plejada. Kuda bih to mogao premjestiti ili da ostavim kako jest? Ima li tko ideju, mišljenje u vezi toga?

Ovu temu sam posvetio jednoj meni jako dragoj osobi koja voli zvijezde, posveta je na prvoj stranici. Nadam se da će vidjeti...

Da obradim općenito snalaženje na nebu? Ono, neke sjajnije zvijezde, važnija zviježđa, ono najistaknutije na nebu.

To bi bilo dobro... masa ljudi ne zna ništa pronaći na nebu... *

Snalaženje na noćnom nebu


Ovdje ću napraviti jedan vodič za snalaženje na noćnom nebu. Cilj je da se pojedinac koji to želi nauči snalaziti na noćnom nebu. Korak po korak i nauči se čitavo nebo. Ovdje se neće spominjati samo zvijezde i zviježđa, već i neke druge pojave koje se mogu vidjeti na nebu poput satelita, kometa, meteora, bolida...


Početak promatranja

Za pravo promatranje noćnog neba potrebni su idealni uvjeti, ali isto tako i pripremljenost. Svatko zna da je za lijepo noćno nebo prije svega potrebno da je vedro, da nema oblaka. Ponekad se oblaci ne vide te se nalaze visoko u atmosferi što može doprinjeti slabijoj kakvoći neba, no nije to tako često. Za kvalitetno promatranje neba potrebno je biti što je više moguće okružen tamom, da nema direktnog izvora svjetla blizu vas, jer to će utjecati i na vaše oko i na svjetlinu neba. Naše oko treba vremena za prilagodbu tami, to zna potrajati i po nekoliko minuta, baš na isti način kako treba da se priviknemo na svjetlo dok iz tamnog prostora naglo izađemo van na sunce. Svaki puta kada pogledate izvor svjetlosti tijekom promatranja, mirnoća oka se naruši te proces prilagodbe ide opet ispočetka.
No nije to takav problem, veći je problem što će ta svjetlost izazvati svjetlosno onečišćenje, pa će se samim time zvijezde slabije vidjeti. Ako želite kvalitetno promatrati noćno nebo, a ne želite poremetiti mirnoću vašeg oka, tada koristite svjetiljku sa crvenim filtrom, na taj način ćete to i postići, a vidjet ćete i što radite.

Promatrati se može stoječki, kako to većina radi, ali zbilja je lakše kada legnete, tako ne morate svijati vrat. Uzmite neku deku ili što god imate, lijepo se ispružite i uživajte. Na taj način se promatraju meteori recimo.

Za promatranje dvogledom ili teleskopom bitno je da nema vjetra, pa da se slika ne drma previše dok ćete promatrati.

Veliki medvjed i Sjevernjača

Svi su čuli za to, najpoznatije zviježđe i najpoznatija zvijezda. Vjerujem da skoro svi znaju kako Veliki medvjed izgleda, ima stvarno lako prepoznatljiv oblik. Također se popularno nazivaju 'velika kola'. Ako bih trebao opisati, rekao bih da liči na tavu



To je to zviježđe. To je jedno od cirkumpolarnih zviježđa, to jest onih koja nikad ne zalaze za horizont, a uvijek je dosta visoko na nebu. U njegovom ''repu'', kako se naziva ovaj donji dio na slici gdje 3 sjajne plavkaste zvijezde čine neki luk. Ova u sredini, točnije druga od dolje, je prividni dvojni sustav koji se lako vidi. To su Mizar (veća zvijezda) i Alkor.

Pomoću Velikog medvjeda lako je naći Sjevernjaču.

[url=http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.allthesky.com/various/preview/umaumi-p.jpg&imgrefurl=http://www.allthesky.com/various/umaumi.html&usg=__L9pgzqiUrSMtdHTfsvrAm5F9X5c=&h=512&w=454&sz=33&hl=hr&start=10&um=1&tbnid=Gg2b6G24D0DiHM:&tbnh=131&tbnw=116&prev=/images?q=ursa major and minor&hl=hr&client=firefox-a&rls=org.mozilla:en-US:official&sa=N&um=1]LINK[/url]

Samo prođite mišem preko slike i vidjet ćete na koji način se to traži.

Na slici koju sam dao, 2 najgornjije zvijezde su Dubhe i Merak. Zamislite pravac koji spaja te 2 zvijezde, te onda samo produžite taj pravac prema 'gore', van iz tave kao. Tu dužinu produžite otprilike 5 puta i stići ćete do Sjevernjače koja je podjednako sjajna zvijezdama u Velikom medvjedu.




Nadam se da na slici prepoznajete Veliki medvjed, to je ovo zviježđe desno dolje na slici. Kada produžite spojnicu Dubhe-Merak 5 puta, stižete do Sjevernjače. To je ova sjajna bijela zvijezda najviše na slici. Primjetite onu sjajnu narančastu zvijezdu ispod sjevernjače. To je Kochab, druga najsjajnija zvijezda Malog medvjeda.

Mali medvjed je sličan velikom, samo se u njemu nalaze slabije sjajne zvijezde, pa je samim time i teže prepoznatljiv. Razlika je i ta što je kod Velikog medvjeda ''rep'' svinut prema unutra, a kod malog prema van.

Ovako izgleda mali medvjed:



Nadam se da prepoznajete oblik na gornjoj slici.

Naravno moram napomenuti da ne očekujete da će Veliki i mali medvjed na nebu biti točno tako raspoređeni kao na slici. Zvijezde se prividno okreću oko sjevernog i južnog nebeskog pola, a isto tako to čine i velik i mali medvjed. Sjevernjača nije savršeno na mjestu sjevernog nebeskog pola, ali je najbliže tome, pola stupnja je pokraj.

Evo primjer rotacije kako to izgleda na nebu:

Kasiopeja i Sjevernjača

Ima još načina za naći Sjevernjaču, recimo pomoću Kasiopeje. To zviježđe također ima lako prepoznatljiv oblik, W ili duplo V.



To je isto jedno od cirkumpolarnih zviježđa, nikad ne zalazi za horizont.

Ovako se nalazi Sjevernjača:



Kao što vidite, Kasiopeja kao da kaže prema Sjevernjači, a istovremeno se vidi kako se nalazi sa suprotne strane od Sjevernjače nego Veliki medvjed. Ovaj način traženja zahtjeva malo iskustva, no lako je to naučiti.


Određivanje smjera sjevera pomoću Sjevernjače

Kada nađete Sjevernjaču, koja se još naziva Polarna zvijezda, Polarnica, tada ispružite jednu ruku prema zenitu (točka vertikalno iznad glave promatrača). Zatim spuštajte ruku prema Sjevernjači i preko nje, te nastavite prema horizontu. Bingo, to je smjer sjevera.

Sjevernjača

Zvijezda pomoću koje određujemo sjever. Zapravo je ta zvijezda dosta zanimljiva. Netko je pokrenuo mit da se radi o najsjajnijoj zvijezdi na nebu, ali daleko je od toga, radi se o čisto prosječnoj zvijezdi što se prividna sjaja tiče.

Radi se zapravo o trostrukom sustavu zvijezda. Glavna zvijezda, koju i mi vidimo, je zapravo div oko 30 puta veći od Sunca. Druge 2 zvijezde su slabija sjaja te se ne vide, a jedna od tih zvijezda je veća od Sunca. Pretpostavlja se da je Sjevernjača zapravo zvijezda opstala nakon raspada otvorenog skupa jer se u blizini nalazi još zvijezda.

Arktur i Sjeverna kruna

Nakon što ćete znati bez problema naći Veliki medvjed, pomoću njega možete naći još objekata. Zvijezda Arktur je jedna od njih. Radi se o narančastom divu tridesetak puta većem od Sunca. On je na nebu 4. po sjaju, veoma je sjajan i lako vidljiv.



Evo kako ga naći na nebu. Rep Velikog medvjeda samo treba produžiti u laganom luku dok ne dođemo do sjajne narančaste zvijezde, daleko najsjajnije na tom dijelu neba. Spica je zvijezda proljetnog trokuta, ali o tome kasnije...



Evo lijepog odnosa Velikog medvjeda, Volara (zviježđe gdje je Arktur) i Sjeverne krune. Sjeverna kruna je isto lako prepoznatljiva, izgleda kao prekrasan prsten sa draguljem na sredini. Ta zvijezda zove se Alphecca, poznata i kao Gemma, a ime joj znači Dragulj.

Ljetno nebo - ljetni trokut

Ljetno nebo nije tako bogato zvijezdama kao zimsko, ali ima sjajnih zvijezda i zanimljivih oblika na nebu. Vidi se i Arktur, a bolje prema istoku vidi se podjednako sjajna plavkasta prekrasna Vega.
Nalazi se u malom, ali lijepo zviježđu Lire.



Vega se nalazi jako visoko na nebu tijekom noći, čak i u zenitu. Ona je buduća Sjevernjača.

Tu je i zviježđe Labuda, veliko i lijepo. Najsjajnija zvijezda je Deneb, oko 200 puta veći od Sunca.



Ovdje se usput vidi i Altair, alpha Orla. On je niže na nebu prema jugu. Te 3 zvijezde čine lako vidljiv ljetni trokut.



Evo izgleda zviježđa. Kada ugledate zvijezde, samo pokušajte prepoznati oblik oko nje da biste bili sigurni da gledate pravu stvar.

Sada je odlična prilika da se nauči kako prepoznati navedene zvijezde i zviježđa. Oko 22 sata pogledajte prema zenitu (točka na nebu točno iznad vas). Ona najsjajnija zvijezda blizu zenita je Vega. Pokušajte prepoznati oblik zviježđa Lire u kojem se nalazi Vega, a koje se vidi iznad na slici.

Blizu Vege je i Deneb, ona je slabije sjajna zvijezda u smjeru istoka, ali jako blizu zenita također. Možete prepoznati zviježđe Labuda koje izgleda kao križ na nebu.

Od Vege prema Jupiteru (sada je i Mjesec tamo blizu, Jupiter je ono najsjajnije na jugu) nalazi se jedna sjajna zvijezda, to je Altair. Prepoznajte i oblik zviježđa Orla oko njega.

U to vrijeme prema sjeveru se može vidjeti Veliki Medvjed pa se može naći i Sjevernjača pomoću njega. Također se lako nađe Arktur koji je u to vrijeme dosta prema zapadu, a nalazi se pomoću repa Velikog Medvjeda kako je to opisano iznad. Arktur je ona najsjajnija crvenkasta zvijezda na zapadu.

Bude tko promatrao?

naravno... promatram svako veče, al sad ću promatrat sa ciljem...
hvala na ovim objašnjenjima...

Omega...

Ako tko ima problema sa nalaženjem objekata na nebu, slobodno ovdje kaže, pa da vidimo...

Meni je savrseno kako su ovih dana Jupiter i gotovo puni Mjesec 'blizu'

Zimsko nebo - Orion

Zimsko nebo je bogatije od ljetnoga, ima više sjajnih zvijezda i lako prepoznatljivih oblika. A to je i prigodno budući da je tada i Božić, pa je sve nekako u savršenoj harmoniji.

Zviježđe Oriona jedno je od najsjajnijih na nebu, a isto tako i najlakše za prepoznati. Ne dolazi jako visoko na nebo, dolazi do otprilike 45°.

Zviježđe Orion:



Zbilja ga je lako naći. Najsjajnija crvena zvijezda na slici, ona lijevo gore, je Betelgez. To je divovska zvijezda, točnije superdiv oko 600 puta većeg od Sunca.
Ove 3 zvijezde u sredini koje su u ravnini, nazivaju se 'Kosci'. To su Alnitak, Alnilam i Mintaka, sve od reda mlade divovske zvijezde. Ispod njih, ono crvenkasto, to je Orionova maglica koja je lako vidljiva i golim okom, premda nije ni približno tako sjajna kao na ovoj slici, više je mutna, ali se vidi. To ujedno čini Orionov nož, mač, kako tko želi.

Rigel je ona najsjajnija plava zvijezda, također div, 70 puta veći od Sunca i veoma sjajan.

Pomoću Oriona lako se nalaze i ostala zviježđa. Sirius, najsjajnija zvijezda na nebu poslije Sunca, lako se nađe pomoću Kosaca:



Primjetite kako Kosci kažu točno prema Siriusu, ne može se promašiti. Sirius se također zove Pasja zvijezda jer se nalazi u zviježđu Veliki pas.

Evo općenita prikaza kako pomoću Oriona naći ostale sjajne zvijezde:



Alpha Oriona je Betelgeuse, a beta je Rigel. Siriusa sam opisao kako naći, a sada se vidi kako naći i ostale zvijezde.

Aldebaran se nalazi u zviježđu Bika:



Ovo su kao rokovi bika, lako se prepozna. U tom smjeru se nalaze i Hijade, najbliži nam otvoreni skup zvijezda. Većina zvijzda na ovoj slici pripada Hijadama. Toliko su blizu da ih se ne isplati gledati nikako drugačije do li golim okom.

Kako znati da doista gledate Bik? Jednostavno. Ovako:



Ovo lijevo je bik, a ova nakupina zvijezda, to su Plejade, mladi otvoreni skup zvijezda. Jako ih je lako vidjeti, a neki ih nazivaju malim 'velikim' medvjedom jer na prvi pogled nalikuju na Veliki medvjed u minijaturnom prikazu. One se jako dobro vide, vidi se do 7 zvijezda golim okom, a nalaze se blizu Aldebarana kao što slika pokazuje.

Ako tko želi naučiti imena... U grčkoj mitologiji Plejada je bilo sedam: Maja, Merope, Elektra,
Tajgeta, Alkiona, Kelena i Steropa. Te kćerke titana Atlasa i majke Pleione završile su na nebu nakon što su njihove posestrime Hijade umrle od tuge za svojim mrtvim bratom Hijantom. Plejade su si jednostavno same oduzele život i time natjerale vrhovnog boga Zeusa da ih uzdigne na nebo i pretvori u zviježđe koje se nalazi u neposrednoj blizini Hijada.

Ovo su Blizanci, Pollux i Castor. Castor je alpha, no Pollux je zapravo sjajniji (narančasta zvijezda) jer evolucijski on sada 'raste', a prije, kad su se određivali simboli zvijezda po važnosti u zviježđu, nije bio sjajniji.

Omega, možeš malo pojasnit kako naći galaksiju Andromeda?? ja sam pokušavao nekako preko Kasiopeje, priznam, nisam se puno trudio, al ima li ikakav bolji način??
mislim ono kao što se Sjevernjača nalazi preko Velikog Medvjeda...

Zbilja ne znam neki drugi način osim eventualno sa Kasiopejom. Evo u kakvom su odnosu:



Kasiopeja svojim oblikom ne kaže direktno na Pegaz (to je ovaj veliki četverokut gdje je Sirrah, Algenib, Scheat i Markab).
No, pogledaj zviježđe Kasiopeje na slici. Pogledaj zvijezdu Schedar i onu odmah lijevo gore iznad njega. Te 2 zvijezde kažu direktno na taj četverokut. Možda na taj način možeš lakše naći. Ipak, najbitnije je da prepoznaš oblik Pegaza, taj veliki i lijepi četverokut na nebu. Velik je skoro kao šaka kada ispružiš ruku i rastvoriš prste.

Zatim pokušaj prepoznati Andromedu pokraj Pegaza, to je ovo na lijevo od Sirraha. Doslovno izgleda kao produžetak ruke ili čega već, zvijezde su nekako lijepo poredane i sve su podjednako sjajne, čini se kao da gledaš neki lijepi luk na nebu. Kada i to prepoznaš, tada potražiš drugu zvijezdu u toj ''ruci'', to je ova na sredini na karti označena sa Beta. Kada ju nađeš, njena okolina izgleda ovako:



Ovo najsjajnije, to je ta zvijezda o kojoj pričam. Zamijeti ove 2 plavkaste zvijezde između nje i ove galaksije. Pomoću tih zvijezdica možeš naći tu galaksiju, pogledaj u kakvom su odnosu i zatim to pokušaj naći na nebu.
Uostalom, pokušaj naći i golim okom. Te plave zvijezdice su slabo sjajne, ali se vide, a pokraj njih se vidi kao mrljica. To je ta Andromedina galaksija.

Omega...ovih zadnjih par postova

ok, hvala Omega...

stvarno si se potrudio omega.
zakon . nisam se nikad prije onak totalno potrudila, ali dok budem sad imala vremena , malo ču ovo proučit. fala ti. super je to kaj more čitati bilo ko.

Drago mi je da ti se sviđa

Kad već imam znanje, zašto da zadržim za sebe, radije ću to podijeliti svima pa da svi znaju. Usto, usput se čovjek zainteresira za astronomiju i svemir općenito... Sve su to prednosti ovoga.

Dvojica francuskih fotografa proveli su mjesece u čileanskoj pustinji kako bi stvorili ovu prekrasnu 800-megapixeslnu panoramu Mliječne staze. Ako pogledate bliže, vidjet ćete naš planet.
https://www.youtube.com/watch?v=MH9R6MpC3AQ&feature=player_embedded

izvor: www.net.hr

Evo ja sam se malo potrudio pa sam pronasao tu sliku. Trosi bandwidtha i sporije se ucitava kad se zumira ali definitivno se isplati pogledati.

http://www.gigagalaxyzoom.org/B.html

Wooow, sve više i više me privlači astronomija i proučavanje zvijezda

Baš mi je drago