Zašto vjerujemo?

Rasprava o tome je li vjera biološki ili sociološki fenomen još uvijek traje. Znanstvenici neumorno pokušavaju pronaći uzroke vjere u Boga, ali ni najnovije istraživanje nije na tragu pravog rješenja.

Znanstvenici koji su tragali za 'Božjom točkom' u mozgu našli su tri područja koja kontroliraju vjeru u Boga.

Studija u kojoj je sudjelovalo 40 ispitanika – kršćana, muslimana, židova i budista – pokazala je da bi se uvijek aktivirala ista područja mozga kad bi ih zamolili da razmotre neka religijska i moralna pitanja.

Magnetska rezonanca otkrila je da je riječ o područjima mozga koja inače koristimo svaki dan kako bismo interpretirali osjećaje i namjere drugih ljudi.

''To pokazuje da religija nije poseban slučaj u sustavu vjerovanja, već da je povezana s drugim vjerovanjima i socijalno-kognitivnom koordinacijom'', kaže Jordan Grafman, kognitivni neuroznanstvenik s National Institute of Neurological Disorders and Stroke u Bethesdau (Maryland).

Znanstvenici, filozofi i teolozi i dalje raspravljaju o tome je li vjera biološki ili sociološki fenomen.

Neki teoretičari evolucije vjeruju da je vjera u moć vjere pomogla našim precima da prežive u teškim uvjetima. Drugi vjeruju da vjera proizlazi iz strukture jako prilagodljivog mozga.

U posljednjoj studiji ispitanicima je skeniran mozak dok su razmišljali o Božjoj intervenciji u njihov život, Božjem ''emocionalnom stanju'' (Bog je milostiv) i Božjoj kazni.

U sva ti slučaja aktivirani su dijelovi mozga koji imaju i svoje nereligijske funkcije.

''Kad je moždana aktivnost u pitanju, nema nikakvih posebnih reakcija'', kaže Grafman.

Područja koja se aktiviraju kad promišljamo o svojim vjerskim stavovima poklapaju se s onima koja su aktivna prilikom preispitivanja i iznošenja političkih i moralnih stavova.

Dr. Andrew Newberg, direktor Centre for Spirituality and the Mind na Sveučilištu u Pennsylvaniji, smatra da je ovo samo još jedno istraživanje koje nije uspjelo pronaći specifične strukture u mozgu povezane s vjerskim uvjerenjima.

"Vjera ima niz različitih aspekata koji se ne mogu otkriti magnetskom rezonancom", smatra. (Izvor)

Nakon što sam pročitala knjigu "Božji“ dio mozga Mathewa Alpera, napisala sam odugačak tekst upravo o toj temi na blogu, pa kome se da čitati - OVDJE je.

po drugi put čitam taj tvoj tekst i nije jedini koji sam pročitala. samo nešto o načinu pisanja. tako su ti pitki da te naprosto vuče da pročitaš do kraja. interesantno je pratiti tvoj slijed misli.
a sad nešto o temi. znanstvenici su nas sveli na kemijske spojeve i raznorazne centre u mozgu. račlanili su nas. i možda i pronađu centar za religioznost ali ja sam uvjerenja da je mozak i njegova aktivnost samo posljedica a ne i uzrok. vjerujem da impuls dolazi iz nekog drugog centra. nije mi logično da tako jedan inteligentan sklop kao šta je mozak može sam sebe zavarati i tješiti samog sebe da Bog postoji. zar mu nebi bilo puno jednostavnije dati naređenje centru za strah ili bilo kojem drugom centru koji se aktivira kad nam je nelagodno u životu da se blokira.
istina je da se ljudi počnu vjerovati onda kad im je najteže u životu, ali kako to da kad im krene na bolje ne prestaju vjerovati.

Hvala, Flo, činilo mi se da sam već stavila link na sličnoj temi, ali nisam bila sigurna. Srce si

Mislim da ima puno istine u uvjerenju da je vjera dar - ne dolazi na zapovijed kad poželimo, niti sama od sebe kad molimo. Jedino možemo stvoriti preduvjete da se brže pojavi i duže zadrži, pa i ostane možda

Vjerojatno slijedi pitanje kako to možemo učiniti, ali jednoznačnog odgovora nema. Na ovom području se bolje nego na ostalima vidi koliko smo različiti i koliko nam ta različitost odmaže, ali i pomaže kad je jednom shvatimo i prihvatimo. Jedan od općenitih uvjeta da se vjera pojavi bio bi da trebamo željeti vjerovati, a zatim u očekivanju da se pojavi možemo stvoriti atmosferu u kojoj je veća vjerojatnost da će doći i da ćemo je prepoznati. Mislim da je najvažnije spoznati i prihvatiti da ono što vidimo i doživljavamo našim osjetilima nije sve, nego samo dio (i to mali) onoga što nas okružuje i ispunjava. Kad jednom na trenutak osjetimo u najmanjoj mjeri to jedinstvo sa svime, vjera će se sigurno pojaviti. Neki to stanje pokušavaju prizvati molitvom ili meditacijom, raznim duhovnim tehnikama, boravkom u prirodi, zdravom prehranom, duhovnom disciplinom. Nekome će se dogoditi spontano. Nekoga neće dotaknuti dok mu se nešto ne dogodi što će ga snažno potresti. Nema pravila, dakle, a nažalost nemamo ni načina da odgovorimo na pitanje iz naslova, odgovor bi nam pomogao da ubrzamo stvari i pomognemo si na putu.

floridana je napisao/la:

po drugi put čitam taj tvoj tekst i nije jedini koji sam pročitala. samo nešto o načinu pisanja. tako su ti pitki da te naprosto vuče da pročitaš do kraja. interesantno je pratiti tvoj slijed misli.
a sad nešto o temi. znanstvenici su nas sveli na kemijske spojeve i raznorazne centre u mozgu. račlanili su nas. i možda i pronađu centar za religioznost ali ja sam uvjerenja da je mozak i njegova aktivnost samo posljedica a ne i uzrok. vjerujem da impuls dolazi iz nekog drugog centra. nije mi logično da tako jedan inteligentan sklop kao šta je mozak može sam sebe zavarati i tješiti samog sebe da Bog postoji. zar mu nebi bilo puno jednostavnije dati naređenje centru za strah ili bilo kojem drugom centru koji se aktivira kad nam je nelagodno u životu da se blokira.
istina je da se ljudi počnu vjerovati onda kad im je najteže u životu, ali kako to da kad im krene na bolje ne prestaju vjerovati.

mene vise muci jedno pitanje dali znanstvenici vjeruju uopce u bilo sta a ja vjerujem uvijek

Navodno su znanstvenici ili potpuni ateisti ili veliki vjernici jer uslijed tog kopanja i rasclanjivanja redovito dojdu do neceg sto ne mogu (ili barem tada ne mogu) objasniti i to im sluzi kao dokaz da ipak postoji nesto vise...naravno to se odnosi na ove koji vjeruju...a ovi koji su ateisti vjerojatno smatraju da je samo pitanje trenutka kada ce se objasniti i to neobjasnjivo...ili ih mozda pokrece obratna sila kada nesto sto se smatralo 'carobnim' ispadne najobicnija prirodna pojava uslijed poznatih zakona fizike...i onda tako gube vjeru (ako su je ikad i imali) da je ista zapravo 'carobno' vec da samo jos nije objasnjeno...

Najčešći su upravo hibridi, mješavina prvih i drugih.

Vampire Yanemba je napisao/la:

Najčešći su upravo hibridi, mješavina prvih i drugih.

slazem se

Citat :

Navodno su znanstvenici ili potpuni ateisti ili veliki vjernici jer uslijed tog kopanja i rasclanjivanja redovito dojdu do neceg sto ne mogu (ili barem tada ne mogu) objasniti i to im sluzi kao dokaz da ipak postoji nesto vise...naravno to se odnosi na ove koji vjeruju...a ovi koji su ateisti vjerojatno smatraju da je samo pitanje trenutka kada ce se objasniti i to neobjasnjivo...ili ih mozda pokrece obratna sila kada nesto sto se smatralo 'carobnim' ispadne najobicnija prirodna pojava uslijed poznatih zakona fizike...i onda tako gube vjeru (ako su je ikad i imali) da je ista zapravo 'carobno' vec da samo jos nije objasnjeno...

ja mislim da ljudi izgube vjeru jer ak im neko ne ispuni zahtjev koji oni hoce...okrecu se ili sotonizmu (kao oni mali Rusi) ili se okrecu skroz u nevjerovanju icemu :S

Berny je napisao/la:

ja mislim da ljudi izgube vjeru jer ak im neko ne ispuni zahtjev koji oni hoce...okrecu se ili sotonizmu (kao oni mali Rusi) ili se okrecu skroz u nevjerovanju icemu :S

Pa... i sotonizam je vjera.

Nevjerovanje ičemu... To bi opet bilo vjerovanje, ali da to nešto nije istinito.

Uzrok vjere u Boga? Zasto kopati kad postoji npr Torinsko platno i na njemu se vidi slika Isusovog tijela, zasto onda i Bog ne bi postojao???????

P.S Yanemba sotonizam nije vjera nego nesto drugo... pametan si pa prokuzi...

Berny je napisao/la:

Vampire Yanemba je napisao/la:

Najčešći su upravo hibridi, mješavina prvih i drugih.

slazem se

Ja se ne slazem. Ili jesi ili nisi. Ne mozes bit hibrid u tom slucaju...kako bi to izgledalo da jedan dan vjerujes drugi ne?
Mislim da je tako kako rekoh, a to je da su ili vjernici ili ateisti, a ako su vjernici onda je njihova vjera duboka.

4ucker je napisao/la:

Uzrok vjere u Boga? Zasto kopati kad postoji npr Torinsko platno i na njemu se vidi slika Isusovog tijela, zasto onda i Bog ne bi postojao???????
P.S Yanemba sotonizam nije vjera nego nesto drugo... pametan si pa prokuzi...

Torinsko platno je puno mladje nego sto bi smjelo biti. Dakle tkanina ne datira iz perioda Isusova vec je dosta mladje. Tako kaze znanost.

A sto je sotonizam? Pa i to je vjera, sto ne? Na koncu konca i ateizam je vjera da nista ne postoji.

Alpha je napisao/la:

Ja se ne slazem. Ili jesi ili nisi. Ne mozes bit hibrid u tom slucaju...kako bi to izgledalo da jedan dan vjerujes drugi ne?
Mislim da je tako kako rekoh, a to je da su ili vjernici ili ateisti, a ako su vjernici onda je njihova vjera duboka.

Da, možeš biti hibrid i poznajem dovoljno znanstvenika s kojima sam razgovarao. Ne, nije bit vjerovati jedan dan,a drugi ne, bit je istovremeno i vjerovati i misliti da će se to objasniti kad tad. I ateisti su isto vjernici na svoj način.

4ucker je napisao/la:

P.S Yanemba sotonizam nije vjera nego nesto drugo... pametan si pa prokuzi...

Zapravo je to isto vjera, kao i ateizam što Alpha kaže.

ja ne idem u crkvu al zelim rec zasto....radi onih babetina sta lizu podove crkve a kasnije pas mater da budem prosta....pa opet vjerujem u Boga a je isto je vjera... i jedno i drugo al postoje kak veli Yanemba hibridi....covjek ne vjeruje ne vjeruje ne vjeruje onda se nes desi i covjek se okrene vjeri bilo je slucajeva ;=)

Danas sam potvrdio da znanstvenik MOŽE biti hibrid. Sad ovisi kako Alpha definiraš svoje pojmove koje koristiš kod argumenta da ne mogu biti hibridi.

kak misliš danas si potvrdio??
haj pls pojasni?
(iako se u stvari i slažem s tobom, može biti sigurna sam)

Reko je profa neke stvari tijekom predavanja.

ako ti se da, i ako nije predugačko da bi pisao, rado bih čula....

Ovako, postavio sam pitanje u vezi gradiva profi na predavanju pa smo malo komentirali, a još je uz to govorio neka svoja iskustva sa faksa, malo o svom istraživanju, kako je on to sve doživljavao itd...

a njegova je priča bila:
verujem, neverujem....

ti si vjerujem premlad da znaš tu pjesmu od EKV - vrlo dobra stvar...

@Omega...Ne bih se usudila na osnov jednog primjera davati takve izjave tipa da si nesto potvrdio ili ne.

Ono sto sam pisala odnosi se na vecinu. Dakle mislim da kada se gleda globalno vecina se moze podijeliti u jednu od dvije skupine. Ili jesu ili nisu. A oni koji su, kako kazes, hibridi za mene samo spadaju u grupaciju koja se jos nije nasla... Naime, kao sto sam vec govorila, vjera u Boga ili Silu, a pod uvjetom da pricamo o istinskoj vjeri, ne moze cas biti, cas ne ili nesto izmedju ili nesto neodlucno ili nesto vjerujem-nevjerujem-mozda. Jer najlakse je reci - mozda i vise ne mrdnuti s te tocke. Ako je to za tebe hibrid onda ok. Za mene je to samo osoba koja ni sama nije sigurna i koja nije nasla odgovor. Osoba koja - trazi.

Eto...onda i ja spadam u Hibride jer nisam nasla i sve mi je mozda i trazim...ali u jednom od buducih dana mozda cu naci neke, za mene, zadovoljavajuce odgovore koji ce mi 'dokazati' da ili jeste ili nije...sve do tada je lutanje u magli...

Imam ja više primjera kao što sam napisao na temi, pitanje je imaš li ti primjera ili pričaš napamet... Ne znam zašto se tako ograničavaš na ''ili jesi ili nisi''. U prirodi je najčešće oboje kao i u duhovnosti, nema tu samo 2 pola kako većina ljudi misli.
Ja sam se ''našao'' i HIBRID sam, isto tako profa se ''našao'' i HIBRID je. I još se tražimo bez obzira na sve to. Dakle nisu 2 mogućnosti kako si ti ograničila to, nego postoji i ''međuprostor'' koji sadrži najviše od oba pola i zato tu spada najviše njih. Znanstvenik koji ne vjeruje, ali niti ne sumnja nije pravi znanstvenik.

I šta, ako je netko ateist, znači da se našao? Ne, tu gadno griješiš.

Pricam na osnov knjiga i clanaka pisanih od strane znanstvenika o tome kako je njihov posao djelovao na njihov duh.

Kao sto sam rekla i sada ponavljam po treci put misljenja sam da oni koje ti nazivas hibridi su ljudi koj traze...barem sam ja tako definirala taj pojam. Ne sjecam se da sam ikada ili igdje kazala kako ti ljudi nisu pravi znanstvenici niti da sam uopce potezala takvo pitanje...niti bih se usudila dati takvu izjavu.

Ono sto zelim reci je ovo...ljudi koji se potpuno posvete necemu na neki nacin prociste svoj duh kroz to...i zato oni koji su kroz, u ovom primjeru, znanost dosli do nekih rubnih iskustava cesto imaju i definirano vjerovanje (bez obzira kakvo). To je barem ono sto sami kazu, a ja nemam razloga da ne vjerujem.

Ipak...kada bolje definiram stvari onda bih mogla i kategorizirati znanstvenike (ili bilo koju struku) i tada dolazim do toga da je zapravo mala kolicina onih koji jesu/nisu. Naime, gore sam rekla da se covjek koji je potpuno predan onome sto radi (moze biti i kopanje polja) na neki nacin kroz svoj rad prociscava. Ne mogu znati koliko ljudi (u ovom slucaju znanstvenika) se posve predaje svom radu niti koliko rade, s kojim pobudama i s kojom vjerom u svoj rad.

Naglasila bih da je struka koju ovdje navodimo samo supstitut za bilo koju drugu struku...samo primjer...

Ako gledam tvoju definiciju pojma hibrid rekla bih da su ljudi ponekad ili cak precesto hibridi zato jer je to prilicno lako biti, a ne zato jer se bave potragom. Naime, nihilizam je uvijek bio vrlo zahvalan pravac. Jasno je i zasto. Nisam sigurna da li se razumjemo ovdje....naime, izraz koji si upotrijebio i ono sto si njime definirao pokriva i previse toga. Pokriva i one koji traze i one koji su 'mozda' prihvatili kao zivotni stil. A to su odvojene kategorije za mene. Jer, recimo, meni je sve 'mozda' i sve mi je moguce i sve mi je otvoreno bas zato jer trazim i ne zelim zatvoriti niti jedna vrata i odbaciti niti jednu mogucnost obzirom bi upravo ta vrata i ta mogucnost mogla skrivati komadic slagalice koji bi stavri postavio na svoje mjesto. Ipak, poznajem masu onih koj iza toga 'mozda' skrivaju nesto drugo kao sto je strah, nezainteresiranost, materijalizam, gubitak vjere, lijenost ili nesto trece sto ona upakiraju i prezentiraju se prema vani kao filozofi ili ne znam sto...a zapravo niti ne traze odgovore...samo oponiraju...kazem, nihilizam je vrlo zahvalna stvar za ljencine...

I svejedno se ne slažem s onim što si napisala da ili jesu ili nisu. Naprosto se ograničavaš tako da misliš kako ljudi moraju biti striktno kod nekog pola kako bi našli šta traže. Ne, ne moraju, to je veoma ograničeno gledanje na stvari. Ljudi koji su našli šta traže su raspoređeni svugdje na segmentu između tih polova, ne nužno na samom rubu (ili jesi ili nisi). Ja sam negdje u sredini, možda malo više prema ateističkom dijelu, kao i profesor pa ne znači da se on i ja nismo ''našli''. Profa se našao, a pripada na obje strane istovremeno kao i ja trenutno. Uostalom ljudi čitav život traže bili oni svjesni toga ili ne, tako da su svi na neki način hibridi, neki više na ''desnu'', neki na ''lijevu'' stranu.
Ako se na 0 nalazi ''vjernik'', a na 10 ''ateist'', sada čovjek koji je na 6 može u nekim situacijama imati više vjere od onoga na 4 i obratno što se skepticizma tiče, nigdje nije zapisano striktno pravilo ''ti na 5.1, ti se približi desetki da nađeš što tražiš''
Besmislice.

Nihilizam je za ljude koji su lijeni misliti.