Ljudi su robovi navika. Dobro to zna stan prepun senzora koji se nalazi na američkom Sveučilištu Washington
Taj "pametan dom", naime, može naučiti kako njegovi ukućani funkcioniraju, jednostavni promatrajući ih kako se kreću i koriste razne kućanske naprave. Ova tehnologija bi se mogla iskoristiti na različite načine - u domovima ljudi s kognitivnim poteškoćama ili demencijom, kao i u domovima osoba s invaliditetom, ili samo kako bi olakšala svakodnevan život.
Stan, primjerice, može prepoznati kada osoba obavlja radnje povezane s pripremom doručka. Ako osoba slučajno ostavi upaljen plamenik na štednjaku, sustav će uočiti nepravilnost i oglasiti se audio i video signalom, kako bi ju upozorio.
Istraživači sa Sveučilišta Washington razvili su računalni sustav koji analizira podatke koje prikupljaju senzori, indikativnog naziva Casas. Sustav može naučiti i prepoznati navike stanara, čak i bez prethodnog programiranja događaja ili obrazaca koje može očekivati, a što su zahtijevali svi prijašnji prototipovi "pametnih domova".
Sustav je testiran u stanu s jednim stanarom na samom Sveučilištu i trebalo mu je oko mjesec dana "treninga" da bi iz mora podataka dobivenih preko senzora točno raspoznao navike stanara. Kada je jednom "utreniran" sustav može raspoznati i tako složene obrasce kao što je, na primjer, "u šest sati ujutro pali se svjetlo u kuhinji, uključuju se aparat za kavu i toster", bez prethodnog "znanja" što može očekivati.
Kako bi održao osjećaj privatnost, sustav radi bez kamera i mikrofona. Umjesto njih koristi se manje "nametljivim", ali izrazito preciznim, senzorima koji raspoznaju pokret, temperaturu, svjetlo, vlagu, pomake vrata i korištenje ključeva, kao i primjerice otvaranje bočice s lijekovima ili uključivanje tostera. "Ne želimo da se stanari osjećaju kao u Big Brotheru", kažu istraživači.
Takav način svakako otežava raspoznavanje aktivnosti. Kamera, na primjer, može lako raspoznati gdje se osoba u sobi nalazi, dok senzori pokreta to čine sporije. Stoga su istraživači razvili matematičke algoritme koji pomažu da podaci dobiveni putem senzora dobiju smisao. Jedan od tih algoritama se koristi mrežom senzora kako bi napravio "kartu" kretanja osobe u domu, tražeći svakodnevne "putanje" kroz kuću.
Drugi algoritam pak pronalazi uzorke u slijedu događaja i radnji, kao što je očekivanje da će stanar zatvoriti vrata pećnice nakon što ju uključi. A treći algoritam traži veze između pojedinih događaja koje raspoznaje i dijela dana kako bi utvrdio uzorak, na primjer, kada osoba večera.
Istraživači sada rade na unaprjeđenjima sustava kako bi mogao "dešifrirati" radnje većeg broja ukućana i prepoznati suptilne varijacije u uobičajenim radnjama.
http://www.monitor.hr/clanci/pametan-stan-zna-sto-stanari-vole-za-dorucak/26562/