Zašto pamtimo prve dojmove?

Prvi dojam koji ostavljamo često je i onaj koji se najduže pamti, a ponekad i ocrtava tijek velikog dijela socijalnog odnosa. Unatoč brojnim suprotnim dokazima, ponekad se teško oduprijeti prvom dojmu, iako znamo da je pogrešan. No, zbog čega je taj dojam toliko otporan na promjene i koliko je pametno vjerovati mu?

Socijalne interakcije predstavljaju nezaobilazan dio života, stoga i mozak na njih reagira na specifičan način. Istraživanje provedeno na štakorima pokazalo je da u mozgu dolazi do simultane aktivacije više regija tijekom prvog susreta s drugom jedinkom, dok je prilikom prvog susreta s drugim objektom razina aktivacije slabija. Kasniji susreti s istom jedinkom dovode do slabije aktivacije istih regija mozga, budući da se ne radi o novom podražaju (jedinki), iz čega se nazire jedan od faktora zbog kojih se prvi dojam dugo pamti – povišena razina opće pobuđenosti.

Drugi važan faktor predstavljaju naši stavovi i uvjerenja, koji utječi na našu percepciju okoline. Osim što dio stavova (emocionalno zasnovani stavovi) nema racionalnu osnovu, nego je vezan uz vrijednosti i emocije pojedinca što ga čini otpornim na racionalne argumente, izmijenjena percepcija može dovesti do potpunog iskrivljavanja stvarnosti. Naime, zbog naših uvjerenja sva dobra ponašanja osobe koju smo procijenili da nije takva možemo proglasiti lažnima i pokušajima manipulacije drugima, što će učvrstiti naš početni stav, bez obzira na to koliko bi on pogrešan mogao biti. Sve navedeno vrijedi i za stereotipe i predrasude, koji dodatno opterećuju prvi dojam.

Također, naš izgled i ponašanje mogu utjecati na to koliko dugo i kvalitetno ćemo biti zapamćeni. Naime, podražaji koji se uvelike razlikuju od drugih najbolje se pamte (von Restorff efekt). Također, njihova specifičnost može potaknuti i više promišljanja o njima i prepričavanja drugog, odnosno dublju razinu obrade, što također dovodi do boljeg upamćivanja.

Iako može zavarati, prvi dojam nije uvijek dobro odbaciti bez provjeravanja. Tijekom evolucije, ljudi su razvili različite načine prepoznavanja određenih karakteristika osoba s kojima su provodili vrijeme. Crte lice pokazale su se važnima za odabir romantičnih partnera te odražavaju evoluirane strategije odabira spolno zrelih partnera, no iz njih je također moguće nazrijeti savjesnost druge osobe kao i njezine osobine ličnosti. Također, u psihologiji je često korištena „thin slice“ metoda istraživanja u kojoj se sudionicima daje da procjenjuju ličnost osoba koje prvi puta vide u životu na temelju segmenata videa u trajanju od nekoliko sekundi do nekoliko minuta, pri čemu se pokazuje da se procjene promatrača u značajnoj mjeri poklapaju sa samoprocjenama snimanih osoba.

Pogrešno je osuditi nekog na temelju prvog dojma, no potpuno ga odbaciti može dovesti do još većih pogrešaka. Stoga je moguće zaključiti da je prvi dojam „dobar sluga, ali loš gospodar“ te ga uzimati u obzir uvijek s dozom opreza.

link