Vijesti iz znanosti

Da puno je veća zarada na starom nego na novom, šteta, ali da su ti veliki menageri i poslovni ljudi imalo pametni, okrenuli bi se tim novim stvarima, jer onaj tko s time prvi počne ima najviše šanse za zaradu. Doduše trebat će i uložiti jako puno, no njima to nije problem, oni tako i onako imaju novaca.

Nevjerojatno mi je to kako se netko sjetio financirati orgonske topove i prodavati ih po abudabiju... Samo kruha i igara u ovome svijetu, nek se sve prodaje... baš žalosno...

Gotovo sam siguran da smo ovu temu već nedavno imali negdje na forumu

Melkior je napisao/la:

Nevjerojatno mi je to kako se netko sjetio financirati orgonske topove i prodavati ih po abudabiju... Samo kruha i igara u ovome svijetu, nek se sve prodaje... baš žalosno...

Misliš da su to orgonski topovi, piše da se radi o ionizatoru, a možda je to jedno te isto

@Legi a tko zna taj izum je star 60 godina, možda si to komentirao još u prošlom životu na nekom forumu

Chakotay je napisao/la:

Melkior je napisao/la:

Nevjerojatno mi je to kako se netko sjetio financirati orgonske topove i prodavati ih po abudabiju... Samo kruha i igara u ovome svijetu, nek se sve prodaje... baš žalosno...

Misliš da su to orgonski topovi, piše da se radi o ionizatoru, a možda je to jedno te isto

@Legi a tko zna taj izum je star 60 godina, možda si to komentirao još u prošlom životu na nekom forumu

Ja mislim da se radi o istoj stvari, pošto je odveć poznato što rade orgonski topovi, a današnji "znanstvenici" mogu tvrditi svašta. Ovako mi više ima smisla.

TAJANSTVENE MUNJE
Grmljavine stvaraju antimateriju

NASA-in svemirski teleskop Fermi slučajno je otkrio da se za grmljavinskih oluja na Zemlji stvaraju čestice antimaterije


Znanstvenici znaju već duže vrijeme da u takvim olujama nastaju iskre gama zraka. Međutim, nove snimke Fermija pokazale su da one stvaraju i struje elektrona i njihovih antimaterijskih partnera, pozitrona.

Ovaj neočekivani rezultat, predstavljen na zasjedanju Američkog astronomskog društva, samo produbljuje misterij bljeskova gama zraka na Zemlji koji se za grmljavinskih nevremena zbivaju oko 500 puta na dan. Uzroci te složene igre svjetla i materije još uvijek nisu razjašnjeni.

Grmljavinske oluje stvaraju izuzetno snažna električna polja koja se prazne munjama. Elektroni u tim područjima ubrzavaju se gotovo do brzine svjetlosti i zrače moćne gama zrake. Ti bljeskovi u tisućinki sekunde mogu stvoriti toliko nabijenih čestica koliko ih kroz Zemljinu atmosferu prođe u svim ostalim procesima.

Teleskop Fermi lansiran 2008. posebno je dizajniran da hvata gama zrake koje stižu iz svih krajeva svemira.

'Očekivali smo da ćemo vidjeti iskre gama zraka u grmljavinama... Međutim, iznenadilo nas je otkriće da u njima nastaju i pozitroni koji su antimaterijski ekvivalent elektrona', rekla je Julie McEnery, jedna od NASA-inih znanstvenica koje rade na Fermiju.

Kako u olujama nastaje antimaterija?

Kada gama zrake prođu pored jezgara atoma njihova se energija može pretvoriti u par čestica – jedan elektron i jedan pozitron. Budući da su elektroni i pozitroni nabijeni, rasporedit će se po Zemljinim magnetskim silnicama i, okupljeni u fokusiranim zrakama materije i antimaterije, otputovati u suprotnim pravcima na velike udaljenosti. Kada se pozitroni i elektroni ponovno sretnu, međusobno će se 'poništiti' i stvoriti svjetlo karakteristične boje koje je zabilježio Fermi.



T-portal

Izgleda da nam je antimaterija bliže nego smo i mislili

PROCJENJUJE SE POPULACIJA AMAZONE PRIJE KOLUMBOVIH OTKRIĆA POMOĆU SATELITSKIH SNIMKI

Tropski ekolog Michael Palace sa Sveučilišta New Hampshire dobio je potporu od 364 tisuće dolara od NASA-inog Programa svemirske arheologije kako bi procijenio populaciju urođeničkog stanovništva nizina amazonskog bazena prije Kolumbovog otkrića upotrebom satelitskih tehnologija daljinskih istraživanja.

Trenutno procjene populacije prilično variraju, između 500 tisuća i 10 milijuna ljudi i tema su rasprava i kontroverzi. Između ostalog, što točnije saznanje o tome koliko je ljudi moglo utjecati na kišnu šumu kroz poljoprivredu i razvoj prije kontakta s Europljanima, pomoći će znanstvenicima shvatiti kako amazonski bazen može izdržati trenutni pritisak deforestacije, selektivne sječe i razvoja. Palace, izvanredni profesor istraživač u Istraživačkom centru kompleksnih sustava (CSRC) unutar Instituta za proučavanje Zemlje, mora i Svemira, stručnjak je za korištenje satelitskih snimaka u proučavanju različitih aspekata tropskih kišnih šuma. U ovom projektu on će koristiti hiperspektralne snimke snimljene NASA-inim Hyperion senzorom postavljenim na Terra satelit.

Hyperion kamera „vidi“ 242 spektralna pojasa svjetlosti, čime omogućuje znanstvenicima da identificiraju kemijsku strukturu lišća drveća, koja je povezana s hranjivim tvarima u tlu na kojem rastu. Lišće bogatije hranjivim tvarima ili specifične skupine vrsta drveća koje snima Hyperion, bit će oznaka za ono što traži Palace – amazonsko crno tlo – područja koja sadrže tlo bogato organskom tvari, ugljenom i hranjivim tvarima i često povezana s velikim nakupinama krhotina lonaca i ostalim predmetima ljudskog porijekla.

Tla poznata i kao „terra preta“ nastala su prije više stotina godina kad je urođeničko stanovništvo polako palilo drveće kako bi dobili ekvivalent tla „biocharu“ koji je ekstremno djelotvoran za pohranjivanje hranjivih tvari i ugljika te pružanje plodnog, produktivnog poljoprivrednog zemljišta.

„Nalazišta terra pretae ima duž čitavog amazonskog bazena, naročito uz rijeke, no nitko ne zna njihovu čitavu rasprostranjenost“, kaže Palace koji će surađivati s Markom Bushom, ekologom s Floridskog instituta tehnologije te brazilskim arheologom Eduardom Nevesom sa Sveučilišta Sao Paulo. Ostali suradnici na projektu su Stephen Hagen, znanstvenik istraživač iz Applied GeoSolutions of Newmarket koji je doktorirao na UNH i nekadašnji član fakulteta CSRC Rob Braswell, danas zaposlen u Atmosferskim okolišnim istraživanjima u Inc. of Lexington u Massu.

Nakon što identificiraju lokacije terra pretae uz pomoć Hyperion slika, istraživači će napraviti model kojim će razmjerno povećati podatke i odrediti lokacije drugih nalazišta diljem čitavog pejzaža Amazone. Palace kaže: „Ovo će omogućiti arheolozima da odu na ta nalazišta i odrede jesu li uistinu terra preta. Tad bismo trebali moći točno procijeniti urođeničku populaciju prije kontakta s kolonizatorima.“

Na šest milijuna kvadratnih kilometara amazonski bazen sadrži najveću neprekinutu kišnu šumu na svijetu i čini 40 posto onog što ostaje od ovog ekotipa. Trenutna znanstvena saznanja o šumi oslikavaju je kao prastaru s malo ljudskog utjecaja. Ako Palaceovo istraživanje pokaže da je tamo živjela velika populacija urođenika koji su koristili šumu kako bi zadržali visoko produktivan poljoprivredni sustav, vjerojatno je šumska vegetacija Amazone bila znatno izmijenjena i moglo bi ju se smatrati kulturnom ostavštinom, otpornom na ljudski utjecaj, no ne i netaknutom šumom.

NASA-in slabo poznat program svemirske arheologije postaje zastupljen u naslovima pretežno kroz istraživanja koja se provode u Južnoj i Središnjoj Americi, uključujući nedavni rad koji je otkrio jedan od najvećih gradova Maya u Belizeu.

POKRETANJE LEDENOG POKROVS NA GRENLANDU UZROKOVANO KRATKOTRAJNIM VREMENSKIM EKSTREMIMA


Iznenadne promjene u volumenu svježe otopljene vode više doprinose ubrzanju – i eventualnom smanjenju – grenlandskog ledenog pokrova od postupnog smanjenja temperature, tvrdi se u studiji Sveučilišta British Columbia.

Ledeni pokrov sastoji se od slojeva zbijenog snijega i prekriva ugrubo 80 posto površine Grenlanda. Od 1990.-tih dokumentirano je da se gubi otprilike 100 milijardi tona leda godišnje – proces za koji se većina znanstvenika slaže da je ubrzan, no slabo ga se razumije. Dio gubitka može se pripisati ubrzanom pokretanju ledenjaka prema oceanskim prolazima. Nova studija objavljena u časopisu Nature pokazuje da stalno pritjecanje otopljene vode uzrokovano postupnim zatopljenjem može usporiti tok ledenjaka, dok iznenadno pritjecanje može može uzrokovati ubrzavanje i širenje ledenjaka te time rezultirati pojačanim topljenjem.

"Uobičajeno gledište bilo je da otopljena voda prodire u led sa površine i skuplja se ispod dna ledenog pokrova" kaže Christian Schoof, docent sa Odsjeka za znanosti o Zemlji i oceanima Sveučilišta British Columbia i autor studije. "Ova voda zatim služi kao sredstvo za podmazivanje između ledenjaka i zemlje ispod njega, omogućavajući ledenjaku da se pomakne u niže, toplije nadmorske visine gdje može doći do topljenja." Uzimajući u obzir opaske da je tijekom obilnije kiše potreban viši vodeni tlak kako bi se postiglo otjecanje duž dna ledenog pokrova, Schoof je izradio računalne modele koji izračunavaju kompleksnu dinamiku fluida koja se javlja na granici ledenjaka i stijenskog pokrova. Otkrio je da je stalno pritjecanje otopljene vode prikladno smješteno i da otječe vodenim kanalima koji nastaju ispod ledenjaka.

"Međutim, iznenadno dotjecanje vode koje uzrokuju kratkotrajni vremenski ekstremi – kao što su velike kišne oluje ili otjecanja površinskih jezera – postojeći kanali ne mogu tako lako smjestiti. To im omogućuje da se nakupljaju i podmazuju dno ledenjaka te tako ubrzaju smanjenje ledenog pokrova" kaže Schoof, koji upravlja Predsjedništvom istraživača Kanade u Modeliranju globalnih procesa. "Ovo zasigurno ne smanjuje pitanja globalnog zatopljenja, no znači da moramo proširiti naše shvaćanje onog što se nalazi iza velikog smanjenja leda o kojem se toliko brinemo" kaže Schoof. Stalni porast temperature i kratkotrajni vremenski ekstremi se oba pripisuju globalnoj klimatskoj promjeni. Prema Europskoj agenciji za okoliš, smanjenje leda na ledenom pokrovu Grenlanda doprinijelo je globalnom porastu razine mora za 0.14 do 0.28 milimetara godišnje u razdoblju od 1993. do 2003. godine.

"Ova studija daje nam elegantno rješenje jednom od dva ključna problema nestabilnosti ledenih pokrova koje je identificiralo Međuvladino vijeće za klimatsku promjenu u svojem izvješću procjene iz 2007. godine" kaže profesor Amdrew Shepherd, stručnjak za korištenje satelita u proučavanju fizičkih procesa klime na Zemlji, zaposlen na Sveučilištu Leeds u Ujedinjenom Kraljevstvu. "Ispada da, suprotno popularnim uvjerenjima, pomicanje ledenog pokrova na Grenlandu možda uopće ne ubrzava pojačano topljenje leda" kaže Shepherd, koji nije bio uključen u istraživanje niti je recenzirao znanstveni rad.

Objavljen najnoviji gravitacijski prikaz Zemlje



Europska svemirska agencija (ESA) objavila je nove snimke Zemlje, na kojima naš planet izgleda kao neki svemirski krumpir ili trulo tijelo sa slika nadrealista Salvadora Dalija.

Znanstvenici ističu da model, napravljen na temelju mjerenja satelita Goce, predstavlja najbolju prezentaciju rasporeda Zemljinih gravitacijskih sila do danas.

Iako su deformacije uvećane i pretjerane, one odlično ilustriraju činjenicu da sila privlačnosti na našem planetu nije posvuda jednaka. Gravitacija je najsnažnija u žutim područjima, a najslabija u plavim.

Stručnjaci naglašavaju da prikupljeni podaci omogućuju bolje razumijevanje nekih ključnih procesa na Zemlji. No najvažnije od svih otkrića je ono koje je omogućilo shvaćanje kako se oceani kreću i kako širom svijeta raznose Sunčevu toplinu, što je ključno za istraživanja klime.

Rezultati su također važni za istraživanje potresa. Katastrofalno podrhtavanje tla prošlog mjeseca u Japanu i prošle godine u Čileu izazvalo je naglo pokretanje golemih tektonskih ploča, a Goce bi u tri dimenzije trebao pokazati što se za to vrijeme zbivalo u Zemlji.

'Iako su ti potresi nastali u velikim kretanjima u Zemlji, na visini na kojoj se satelit nalazi signali su prilično slabi. No unatoč tome trebali bi se vidjeti u podacima', rekao je dr. Johannes Bouman s Geodetskog istraživačkog instituta u Njemačkoj.

Prikazani model znanstvenici stručno zovu geoidom. Jednostavno rečeno, njegova površina slijedi točke u kojima je sila gravitacije ista. Drugim riječima, kada bismo na površinu geoida postavili loptu na bilo koju kvrgu, kosinu ili udubinu, ona se ne bi otkotrljala jer iz njezine perspektive ne bi bilo gore niti dolje. Prema ovom bizarnom modelu brod uz svijetložute obale Europe mogao bi se nalaziti na visini 180 metara višoj od broda usred Indijskog oceana, a da se zapravo nalazi u ravni identične gravitacije. To je posljedica činjenice da Zemlja nije savršeno okrugla te da njezina masa nije jednoliko raspoređena.

Satelit Gravity Field and Steady-State Ocean Circulation Explorer (Goce) lansiran je u ožujku 2009. godine. Na svojoj orbiti oko polova na visini od 254,9 km (što je najniža orbita bilo kojeg satelita danas) sa sobom nosi tri para preciznih gradiometara koji bilježe akceleracije i do 10.000.000.000.000 puta manje od one koju osjećamo na površini Zemlje.

Prvi model predstavljen je u lipnju prošle godine, međutim novi je mnogo precizniji jer uključuje obilje najnovijih podataka.



izvor

Za ovo sam već čuo puno prije. Očito da su sad malo više rafinirali model. Ovo na slikama je kao što i u članku piše, karikaturalno prikazano. U stvarnosti su razlike dakle unutar parsto metara u odnosu na spljošteni sferoid.

MoW je napisao/la:

Za ovo sam već čuo puno prije. Očito da su sad malo više rafinirali model. Ovo na slikama je kao što i u članku piše, karikaturalno prikazano. U stvarnosti su razlike dakle unutar parsto metara u odnosu na spljošteni sferoid.

Ovo je potpuno točno što kažeš. To se vidi i iz gravimetrijskih tablica. Najveća odstupanja od pravilnog sferoida koj čine liniju geoida jako su mala. A i fotografije Zemlje iz svemira i sa Mjeseca pokazuju da gravitacijska odstupanja ne mogu biti velika i uočljiva.

Ova slika koja navodno ilustrira gavitacijska odstupanja je vjerojatno prvoaprilska šala-

Čovjek će disati pod vodom bez pomagala?



Bioinženjeri još nisu proizveli umjetne škrge, ali su navodno pronašli način za boravak ljudi pod vodom i njihovo nesmetano disanje, bez potrebe za korištenjem boca s kisikom. Tvrde da bi to moglo biti ostvarivo povezivanjem ljudske DNK s DNK koju posjeduju morske alge.

Izvršili su eksperiment sa daždevnjacima i došli do zanimljivih rezultata.
Alge koje proizvode kisik povezali su s njihovim jajima, a da je simbioza bila uspješna, dokazuje činjenica da su i u nastavku života ta bića bila 'nerazdvojna'.
Spajanje DNK alge i daždevnjaka prvi je dokumentirani primjer uspješne simbioze biljke i kralježnjaka.

Daljnjim proučavanjem i usavršavanjem, ovaj bi proces mogao biti primjenjiv i na ljudima.
Dakako, on nas neće pretvoriti u alge, ali bi nam mogao pomoći da neke njihove sposobnosti koristimo pod vodom. Alge bi tako mogle postati izvor kisika za mnoge kralježnjake, uključujući i čovjeka.

Sudeći po svemu, u slučaju predviđanja znanstvenika, boce s kisikom za ronjenje mogle bi postati prošlost.

LINK http://danas.net.hr/znanost/page/2011/04/07/0835006.html

Nek još srede problem s temperaturom i tlakom u vodi pa ćemo moći naseliti more. I dodatno ga zagaditi. Yess

Odlicno

STIŽE MINI LEDENO DOBA?
Sunce neočekivano ulazi u fazu mirovanja

Američki su astronomi danas na godišnjoj konferenciji na Sveučilištu New Mexico u Las Crucesu objavili da bi aktivnosti Sunca, suprotno svim očekivanjima, u narednim godinama mogle biti značajno slabije nego što je uobičajeno

Više na T-portalu

Ne kužim što je tu novo pa o tome je pričao i naš akademik Paar, koji je govorio da problem neće biti globalno zagrijavanje nego globalno zahlađenje.

gledaj bez pretjerane ufuranosti. naši ljudi(znanstvenici) su daleko bolji od stranih, samo što ovi drugi imaju veću financijsku potporu. a znamo kako se kaže: bez para više ni na misu ne možeš...

možda je zato NASA onu snimku napravila... tko će znati, al promjene ne bi trebale biti nešto ogromne.. ipak ako bude, dobro će nam doći malo hladnije zime... samo će biti gusto ljudima koji su malo dalje na sjeveru...

gledam u komentarima na T-portalu, nisu zaboravili ubaciti neizbježne 'vanzemaljce koji dolaze kroz sunčeve pjege jer su to ustvari vrata drugih dimenzija'...

Da, Paar je govorio o ciklusima i ustvari misli da ljudi nemaju neki bitan utjecaj na zagrijavanje i hlađenje već je Sunce glavni "krivac". E sad, koliko je stvaran utjecaj čovjeka, a koliko sunca, to je znanstvenicima jako teško procijeniti. Ako se Sunce zaista smiri malo, moglo bi doći do nekog hlađenja. Živi bili pa vidjeli. Ne volim hladnoću.

Ne brini za hladnoću MoW jer te promjene su jako spore, tako da ih mi nećemo niti doživjeti u ovom životu, a u sljedećem ako se opet odlućiš doći na ovu Zemlju, možda ćeš tada voljeti zimu

Bit će zanimljivo vidjeti kako će čovjećanstvo reagirati na te promjene, jer tada će nam trebati snažni izvori energije, za sada još nepoznati.

Meni je bilo katastrofa gledati Paara kako govori o mogućnosti za ovakve stvari, dok su ga mnogi ismijavali (iako nije ništa tvrdio nego samo pretpostavljao). Baš mi je drago vidjeti da je bio u pravu.

Znanstvenici otkrili čestice brže od svjetlosti?!

Glasnogovornik međunarodnog tima znanstvenika Antonio Ereditato, koji radi u centru za fiziku čestica CERN na granici Francuske i Švicarske, izjavio je da su tijekom trogodišnjeg pokusa mjerenja pokazala da je snop neutrina ispaljen iz Ženeve stigao do 730 km udaljenog Gran Sassa u Italiji 60 nanosekunda brže od svjetlosti

Više na T-portal

Vau koja super vijest

Ništa izneneđujuće. Samo potvrđuje da sam u pravu da je SW realniji od ST-a

I drugi test pokazao: Neutrini putuju brže od brzine svjetlosti!



Europski znanstvenici ponovili su test s neutrinima koji je pokazao kako putuju brže od brzine svjetlosti.
Test je potvrdio ranije rezultate.

Na prvu vijest o tome da spomenute subatomske čestice putuju brže od brzine svjetlosti, fizičari diljem svijeta
različito su reagirali, no većina je bila kritički nastrojena prema tada objavljenim rezultatima. 'Pozitivan rezultat
drugog testa dodatno nas uvjerava u točnost rezultata iz prvog testiranja', rekao je Fernando Ferroni, ravnatelj
talijanskog Instituta za nuklearnu fiziku, a prenosi Washington Post.

Ferroni je jedan od 160 fizičara koji su uključeni u međunarodni projekt poznat kao OPERA (Oscillation Project
with Emulsion Tracking Apparatus) i unutar kojeg je proveden eksperiment. Dok je drugi test pokazao dosljednost
s rezultatima prvog, Ferroni ističe kako će konačnu riječ dati usporedna mjerenja negdje drugdje u svijetu.

Znači, za konačnu i više-manje nepobitnu potvrdu, trebat će test van projekta OPERA, no drugo testiranje
zasigurno je 'skresalo' broj fizičara skeptika, koji su još u rujnu proglasili prvo testiranje greškom u mjerenju.
Među tim mogućim greškama, neki od kritičara su sugerirali da su neutrini, koji su proizvedeni u CERN-u,
odaslani u preširokim snopovima, koje je nemoguće precizno mjeriti. Znanstvenici projekta OPERA stoga su
posljednjih tjedana zgusnuli te snopove, a mjerenja su pokazala isti rezultata - neutrini i dalje stižu 60 nanosekundi
prije. Jedna moguća greška, tako je otklonjena.

Podsjetimo, neutrini su dolazili iz CERN-ovog LHC-a smještenog u Švicarskoj u 726 kilometara udaljen detektor
smješten u planini Gran Sasso u Italiji. Isto tako podsjetimo da moderna fizika uvelike počiva na brzini svjetlosti
kao konačnoj brzinskoj granici. Ukoliko se drugdje u svijetu potvrde ovi rezultati, moguće je da će se fizika
kakvu poznajemo morati iznova pisati.

-
http://dnevnik.hr/vijesti/znanost-it/neutrini-putuju-brze-od-brzine-svjetlosti.html