Škola zdrave prehrane

Ne znam tko je Hulda Clark, ali znam sljedeće.
Uz iznimku udara groma, u prirodi i nema baš izvora struje. Naši pretci nisu nikad kuhali na struju. Kuhalo se na drva.
S otkrićem zemnog plina pokazalo se da nije nužno više ložiti drva, jer imamo vrlo učinkovit izvor topline. Bilo je potrebno samo "umajstorit" korištenje plina, da ne bi svi odletjeli u zrak.

Što se tiče izjave da su električni štednjaci bolji, zdraviji... ne razumijem otkud joj to? Prvo, električni štednjaci nisu učinkovitiji. Za približno istu cijenu, plin puno brže zagrije hranu.
Zdraviji su električni štednjaci bili možda u davno doba, kad je opasnost od eksplozije plina bila velika. To je ujedno jedino što nalazim da je u struji zdravije.
Međutim, ono što nije zdravije, to je zračenje. I dok je sagorjevanje plina tipična fizikalna reakcija promjene temperature, nevezana uz elektromagnetizam (plin ne proizvodi magnetsko polje), struja je već sasvim druga priča.
Struja prolazeći kroz grijač uzrokuje njegovo zagrijavanje, ali proizvodi i magnetsko polje koje se prenosi u okolinu. Magnetsko polje ovisi o snazi struje, tj. tipično o temperaturi na koju želimo nešto zagrijati. Većinom je poželjno okrenuti grijač na maksimum da se ploča što prije zagrije. Guess what? Time je i magnetsko polje najjače. Magnetsko polje inducira slabe struje u hrani koja se kreće dok se kuha. Što je hrana bliže struji, to je gore.

Tako da ja uvijek biram plin ako mogu. Drva bi bilo idealno. A Clarkica može reći šta hoće.

Da, a mi smo se strujom okružili se samo u kuhinji štednjakom i ostalim kućanskim aparatima, već nema toga što nije na struju i što nam nije na stand by-u pa onda mi samo dođemo i kliknemo i upali se grijamje, TV, i bok tepitaj što sve ne. A onda se poslije čudimo što ima toliko karcinoma i kojekakvih drugih boleština, dok smo s druge strane stalno podvrgnuti nekim zračenjima, koja su definitivno u vrlo maloj mjeri poželjna, pa onda prehrana nam je famozna, a koliko vježbamo svaki dan to svak za sebe zna (najviše se vježba sjedenje pred, TV-om to je novi sport i natječemo se ko će duže )

Proždiranje hamburgera, pizze i sličnih fast food delicija neće vam samo povećati volumen i zaštopati krvne žile. Naime, prema novoj studiji tzv. brza hrana povećava i opasnost od astme. Studija je jedan od niza dokaza kako vanjski faktori utječu na stvaranje ove bolesti dišnih puteva te objašnjava dramatičan porast oboljelih u zapadnim zemljama u proteklih 30 godina. (izvor)


Jel bi ovo moglo utjecat i na alergije? Nije mi jasno zasto stavljaju pizzu u isti kos sa hamburgerom. Naime hamburger je puno masniji od pizze koja i nije tako veliki otrov. Mislim da je najzdravija od svih tih fast food stvari.

Mislim da zaboravljaš na tijesto, sol i ulje od kojih se radi pizza. Naravno, to ovisi o kvaliteti pizze, ali većina pizza je premasna, preslana i sadrži puno ugljikohidrata.
Ukratko - puno previše kalorija i to u obliku brzih šećera.
Čak ću prije pojesti ćevape u somunu nego klasičnu pizzu "za van", jer ćevapi barem imaju povoljniji omjer proteina, a lepinju ne moram ni cijelu pojesti.

Brzi šećeri uzrokuju značajne promjene u našem organizmu jer nam remete prirodnu izmjenu tvari. U nemogućnosti da kompenzira toliku količinu šećera, tijelo luči dodatan inzulin. To sve ide neko vrijeme, no onda u jednom trenutku tijelo kaže: stop, ja više ne mogu. Tada nastaju: alergije, astme, šećerne bolesti, sistemski lupus, sindrom iritabilnih crijeva...

Malo ćemo izvući temu iz prašine. Imam pitanje Mow, tj. molila bih te da napišeš sve što znaš o brašnima, kada nađeš vremena za to. To smo dijelom obrađivali kada smo govorili o žitaricama, ali ja bih sada htjela usko se orijentirati samo na brašna da dobijemo ako je moguće neku smjernicu koje je brašno ipak najpogodnije za ishranu, ima li to veze s krvnim grupama ili samo o toleranciji na gluten. Koje brašno bi bilo po sastavu najzdravije i konačno kako se opredijeliti za integralno ili prerađeno brašno od oljuštenog zrna?? (Znamo da i integralno brašno ima svojih mana isto kao i ono oljuštenog zrna.)
Generalno bilo bi najbolje da brašna kao takva niti ne konzumiramo već eventualno cjelovite žitarice kome odgovara, ali pokušajmo od dva zla odabrati manje.
Obrati pažnju na pšenično brašno (bijelo, polubijelo, crno), pirovo,
slanutkovo, raženo, kukuruzno, heljdino, ječmeno...

Velike razlike između tipova brašna što se tiče nutritivne vrijednosti nema. Okusi su ponešto različiti, kao i recepti u kojima se pojedini tipovi brašna upotrebljavaju.
Jedino što je bitno spomenuti, to je ono što si i sama dotakla, intolerancija na gluten. Osim kukuruznog, slanutkovog, zobenog i heljdinog brašna, sva ostala brašna sadrže gluten koji izaziva brojne probleme kod osoba s intolerancijom na njega. Problem je i taj što su čista slanutkova i heljdina brašna dosta rijetka i skupa, pa se često mješaju s pšeničnim, čime se situacija s gluten ne popravlja.
Nijedno brašno nije u konačnici jako pogodno za ljudsku ishranu, ali većina ljudi dobro podnosi sve tipove brašna i kruha. To nema veze s krvnim grupama, jer je prehrana po krvnim grupama neistina koja prolazi samo zato što su preporučene namirnice većini zdrave. Međutim, uzeta doslovno je totalna znanstvena besmislica.

Sastav brašna ovisi o stupnju mljevenosti, tako da je nemoguće reći koje je brašno najzdravije. Može se govoriti sao o sastavu žitarica od kojih se brašno radi, a tu po svojoj kvaliteti prednjače zob i raž. Sastav im je bolji u smislu da imaju više proteina, malo (raž) ili ništa (zob) glutena i pregršt vitamina i minerala. Obje žitarice se dakako moraju kuhati ili peći da bi bile jestive.

U pravilu je bolje jesti u manjim količinama proizvode rađene od cjelovitog brašna. Međutim, ako je osoba primorana jesti veće količine brašnastih proizvoda, onda se ne bi trebalo jesti veće količine namirnica od integralnog brašna, jer bi mogle "zaštopati" probavu. U tom slučaju povoljnije je jesti namirnice od necjelovitog brašna.

Energetska potrošnja namirnica od žitarica u ispravnoj prehrani ne bi smjela prelaziti 10% od ukupne količine kalorija koje osoba pojede taj dan.

Kako stoji stvar s pšeničnim brašnom i pirovim brašnom. Pir je kao namirnicia vrijedniji po sastavu od obične pšenice iako je podosta skuplji, no ako zanemarimo cijenu, da li je onda prehrambeno bolje konzumirati pir od obične pšenice i naravno koju kombinaciju odabrati cjelovito ili necjelovito zrno?
Kad gledamo čisto kulinarski bolje je raditi s necjelovitim brašnima jer su ta tijesta onda podatnija i lakše i bolje se dižu pa su peciva i kolači ukusniji za razliku od onih cjelovitog zrna čija tijesta su gusta i teška! držim da još jedna stvar utječe na kvalitetu dizanja tijesta, a to je gluten, jer koliko sam primijetila brašna bez glutena se ne dižu.

Pirovo (engl. spelt, njem. dinkel) brašno je definitivno bolje od pšeničnog, pa ako cijenu ne uzmemo u obzir, preporuka je na strani pira.
Glutena ima i u pirovom i u pšeničnom brašnu, iako je navodno onaj u dinkelovom brašnu slabiji i malo drugačijeg sastava i time podnošljiviji od onog u pšeničnom brašnu (ovo nisam provjerio u stručnoj literaturi ili iz osobnog iskustva, samo prenosim informacije s neta).
Iako je cjelovito zrno sadržajnije od samog brašna, ljudska crijeva imaju podosta problema s konzumacijom cjelovitog kuhanog zrnja pšenice i dinkela, tako da bih se ja zadržao samo na brašnu.
Bezglutenska brašna se naravno ne dižu, jer je upravo gluten u njima najzaslužniji za formiranje mrežastih struktura prilikom procesa pečenja. Naravno, uvijek možemo dodati namjenska sredstva za dizanje kao što je recimo kvasac.

MoW, kakva je nutritivna vrijednost trajnih salama (čajna, srijemska, bečka) i salama općenito.
Ja više volim trajne, ali zabrinuo sam se neki dan kada sam stisnuo komadić čajne salame. Izašlo je toliko masti da je to nevjerojatno. Kako ta mast utječe na naš organizam? Je li ona dobra u određenim količinama?

Nutritivna vrijednost salama je vrlo niska. Osim proteina i B vitamina nema u njima ništa drugo zdravo. Ova mast koja se nalazi u salamama je zasićena mast koja se sastoji od dugih lanaca masnih kiselina. Te se masti u tijelu većinom pretvaraju u trigliceride, a povisuju nam i kolesterol, i to oba, i dobar i loš kolesterol, s time da je povišenje dobroga zanemarivo u odnosu na povećanje lošega. Svinjsku mast bi trebalo izbjegavati ako se može. S druge strane, osim što sadrže puno masti, salame su izvor i nečega puno opasnijeg od samih masti. To su soli nitriti i nitrati. Oni djeluju invazivno na naš organizam i kancerogeni su. Pogotovo su opasni za osjetljivu crijevnu floru, značajno povećavajući rizik od raka želuca i crijeva.
Dodatnu opasnost čini i previše kuhinjske soli - salame su preslane.
Drugim riječima, sve salame bi trebalo izbjegavati u širokom luku. Iznimka su domaći pršut, kulen i šunka u koje se ne stavljaju umjetne soli. Osim što nemaju dodane umjetne soli, najčešće nisu niti toliko masne, pa se mogu preporučiti u manjim količinama.

Niti se ja ne osjećam dobro nakon jedenja salama Zato pitam.

Što misliš o prehranama po krvnim grupama (znam da si o tome negdje pisao, ali samo kratko pitanje). Je li krvna grupa AB ne podnosi meso?

Legionar je napisao/la:

Niti se ja ne osjećam dobro nakon jedenja salama Zato pitam.

Što misliš o prehranama po krvnim grupama (znam da si o tome negdje pisao, ali samo kratko pitanje). Je li krvna grupa AB ne podnosi meso?

Prehrana po krvnim grupama je netočna i nema veze sa stvarnošću. To je znanstveno opovrgnuta hipoteza. Svaka grupa podnosi meso, dok se eventualna intolerancija na određene prehrambene artikle objašnjava složenim mehanizmima antigena i antitijela koji u prevladavajućoj većini slučajeva nisu vezani uz određenu krvnu grupu. Iznimka su tek rijetke biljke koje tako i tako ne konzumiraš u svakodnevnoj prehrani pa niti ne moraš brinuti oko toga.

MoW, možeš li napisati nešto o esencijalnim aminokiselinama? Koje ima u kojoj hrani i slično..

mukam i je kad čitam o zdravoj prehrani...
nema mi boljeg od dnevne porcije čokoladnih žitarica, sendvića, proteinskog shakea, sokića obogačenih kreatinima, i prije spavanja veliki sendvić, i normalno tjekom dana pojesti normalan pošten mesnati ručak, il piletina il svinjetina sa krumpirom...
i tu i tamo pojest pizzu ili hamburger..

Ne bi te htio plašiti, ali takva prehrana nije dobra za tvoje zdravlje. Moram priznati da mene uopće ne privlači hrana sa ove gornje slike. U toj hrani uopće nema energije, jedino možda hrpa okusa i ništa više.

od te hrane, sutra kad se probudiš su ti koža i želudac da ne kažem di

edit: meni je nezamislivo da tokom dana ne pojedem dosta voća

@Chak, ne bi se složio da nema energije. Meso je ipak meso i ne možeš reći da nije zdravo, a
kamoli da ima malu energetsku vrijednost. Da li će takav mesnati obrok biti zdrav ili ne, ovisi
isključivo o načinu pripreme jela.

Edit: Što se tiče gornje slike, slažem se da takva hrana nije zdrava, ali je fina i "rizik" se
isplati. Doduše, nisam nikada jeo ništa iz McDonaldsa, ali iz nekih drugih razloga...

@skulp, ako nije tajna možeš li nam otkriti razloge zbog kojih nikada nisi jeo nešto iz McDonaldsa???

Molim vas da ne idete previše u offtopic. Hrana iz McDonnaldsa je mahom junk food i točka.

@Flory, budem danas navečer ti nešto pripremio, nisam još stigao ovih prazničkih dana.

Pardon MoW, samo da odgovorim Zoni...

Nije tajna. Jedno vrijeme su kružile glasine o tretmanu životinja u McDonalds industriji.
Navodno životinje "žive" u jako lošim uvjetima, npr. kavezi koji su kao parkirna mjesta za
automobile, prostor toliko velik da krava jedva stane unutra, bez mogućnosti da se nekud
okrene ili prošeta. Navodno dosta životinja ugine zbog loših uvjeta ali McDonalds neće
propustiti koji dolar kroz prste pa i uginule životinje iskoriste za hranu, ponekad drugim
životinjama a ponekad ljudima. Ne mogu sad pronaći video u kojem sam vidio kako žive krave
objese za zadnje noge a stroj ih vodi ravno u prešu.

Nisam vegetarijanac, meso mi je sastavni dio prehrane, ali firmama poput McDonaldsa ne želim
dati niti jednu kunu iz džepa jer im je stalo isključivo do zarade. Da je riječ o nekoj mesnoj
industriji koja doista prehranjuje ljude a ne nudi junk food onda bi drugačije razmišljao
jer kao životinje, i ljudi moraju nešto jesti da bi preživjeli.

Aminokiseline su gradivni blokovi bjelančevina. Poznato je da 20 aminokiselina sudjeluje u izgradnji bjelančevina u stanicama. Svaka aminokiselina građena je od centralnog (alfa) ugljikovog atoma i četiri skupine koje se na taj atom vežu. Jedna skupina je običan vodikov atom, druga skupina je amino grupa koja sadrži dušik i dva vodikova atoma, treća skupina je karboksilna COOH skupina, a četvrta je jedna od 20 različitih R skupina (skupina radikala).

Ljudi kroz svoju prehranu trebaju osigurati dovoljan unos specifičnih devet aminokiselina. Kaže se da su te aminokiseline esencijalne budući da ih tijelo ne može sintetizirati iz nekih drugih prekursorskih spojeva.
Devet esencijalnih aminokiselina su: histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan i valin.
Od ovdje navedenih, metionin može biti djelomično zamijenjen s cisteinom (poluesencijalnom aminokiselinom), a fenilalanin može biti djelomično zamijenjen s tirozinom (također poluesencijalnom aminokiselinom).

Daleko nabolji izvori esencijalnih aminokiselina su životinjski proizvodi, dakle crveno meso, riba, perad, jaja i mliječni proizvodi.
Aminokiseline lizin i triptofan su najslabije zastupljene kod hrane biljnog podrijetla, tako da vegetarijanci trebaju biti posebno pozorni da unose dovoljne količine ovih aminokiselina!

Esencijalne aminokiseline nalaze se i u većini biljaka, međutim količine nisu znatne. Jedine dvije skupine namirnica koje sadrže značajnije količine esencijalnih aminokiselina su cjelovite žitarice i mahunarke. Značajnu prednost u količini imaju mahunarke. Mahunarke su, osim životinjskih proizvoda, najbolji izvor lizina i triptofana. Od žitarica, lizina i triptofana najviše ima u cjelovitim žitaricama amarantu i kvinoji, tzv. superžitaricama.

Od mahunarki, soja u zrnu ima najveću količinu SVIH esencijalnih aminokiselina. Potrebno je napomenuti da i ostale mahunarke kao što su razne vrste graha, slanutak, grašak, itd. također sadrže SVE esencijalne aminokiseline, no količina je u odnosu na zrno soje znatno manja.
Koliko je to točno?
Jedna šalica kuhane organske soje zadovoljava blizu 100% potreba za svim aminokiselinama. Jedino histidina i metionina sadrži oko 60%, dok recimo fenilalanina ima oko 120%. Za razliku od kuhane soje, crni grah sadrži oko 2 puta manje, a tofu oko 3 puta manje aminokiselina. Usporedbe radi, kvinoja ima oko 6 puta manje aminokiselina u odnosu na soju, a cjelovita smeđa riža također oko 6 puta manje.

Od namirnica životinjskog podrijetla prihvatljivih većini vegetarijanaca, esencijalnih aminokiselina nalazimo najviše u jaju (jedno jaje pokriva oko četvrtinu potreba za aminokiselinama), kozjem mlijeku (jedna šalica pokriva oko trećinu potreba) i kravljem mlijeku (jedna šalica pokriva oko četvrtinu potreba).

Nisam pojma imala da u kozjem mlijeku ima više esenc. aminokiselina nego u kravljem. još jedan razlog zašto je zdravije..

Kakvi su orašasti plodovi po pitanju esencijalnih?
Što se tiče soje.. da li je ok ako ju se jede 2 put tjedno? Pitam zato što si rekao da se može stvoriti alergija na nju.

flory je napisao/la:

Nisam pojma imala da u kozjem mlijeku ima više esenc. aminokiselina nego u kravljem. još jedan razlog zašto je zdravije..

Tako je, uz to što je probavljivije i manje obrađeno, kozje mlijeko ima nešto više esencijalnih aminokiselina od kravljega. Prema mojem mišljenju, međutim, kozje mlijeko ne opravdava toliko višu cijenu od kravljega. Ono bi trebalo biti 30-40% skuplje, a ne oko 200%. Očito manjak koza utječe na cijenu.

flory je napisao/la:

Kakvi su orašasti plodovi po pitanju esencijalnih?

Standardna porcija orašastih plodova iznosi 1/4 šalice (od 2.2 dl).
Kikiriki je najbolji. U 1/4 šalice kikirikija nalazi se oko 1/4 dnevnih potreba za aminokiselinama. Slijede ga badem i indijski oraščić (oko 1/6 dnevnih potreba), zatim orasi i lješnjaci (oko 1/8 dnevnih potreba).

flory je napisao/la:

Što se tiče soje.. da li je ok ako ju se jede 2 put tjedno? Pitam zato što si rekao da se može stvoriti alergija na nju.

Svojedobno sam nešto računao i gledao što piše u literaturi što se tiče sigurne količine soje. Ono koliko se sjećam, sigurna si od alergije ako konzumiraš manje od 25 dag tofua (2 obroka) tjedno. Za cjelovitu soju količina je manja, procjenjujem oko 20 dag (jedan veći obrok).
Za veće količine može, ali i ne mora doći do alergije. To je ovisno od osobe do osobe.

@MoW, evo me ... Zdrava prehrana me jako zanima. Kada sve iščitam uključit ću se u dijalog.

U svojoj prehrani najčešće koristim voće i povrće, mahune, cjelovite žitarice, integralnu rižu, brašno (doma sami radimo kruv - kombinacija dinkel, integralno, ražano, sa bućinim, suncokretovim i lanenim sj.), maslinovo ulje, ribu, i ponekad meso ... Nastojim što manje obrađivati namirnice, i sve šta mogu jedem u svježem obliku. Imam sreću pa dobijam voće i povrće koje nije tretirano.

Toliko za sada ... žuriiiim ....

Super, to je rijetko u današnje doba!

Slobodno prođi po temi, nije nužno sve pročitati jer zaista ima puno toga .
Ako će te nešto zanimati, pitaj.