Putovanje kroz vrijeme

Chakotay je napisao/la:

Kako se sada čini crna rupa nema otvor na drugoj strani, to je jednosmjerna ulica Ovo što si ti opisao bi bila crvotočina, kroz vrijeme, i možda kroz prostor.

Ispričavam se, mislio sam na crvotočinu
Nešto sam čitao pa mi nije jasno baš... Da li je istina da bi omotač tj. štit od antimaterije, koji bi bio oko letjelice koja prolazi kroz crvotočinu, spriječio njeno raspadanje? Ako da, gdje pronaći antimateriju?

@MoW, istina, crne rupe su samo teorija. Ali koliko znam, ljudi su teleskopima promatrali objekte u svemiru koji kruže oko ničega i potom jednostavno nestanu... Ne znam da li sad imam deja vu ili sam ovo već napisao negdje :/

2008. je bilo provedeno prilično precizno opažanje kojim je skoro pa dan uvjerljiv dokaz o postojanju crnih rupa. Međutim, ipak postoji tračak sumnje, ima i drugih objašnjenja.

Dobro si pročitao skulp, crne rupe drže galaksije na okupu praktički, zvijezde naše galaksije se vrte oko centra u kojem se najvjerojatnije nalazi crna rupa.

Antimaterija kao štit? Hm malo vjerojatno jer čim materija i antimaterija dođu u kontakt one se poništavaju. Jednako tako niti crvotočine nisu baš uočene, one su onako dobra tema za SF filmove, no da li uopće postoje u stvarnosti?

Upadanjem u crnu rupu ne postiže se brzina veća od svjetlosne. No unatoč tome, postoji način kako bi pomoću crne rupe postigli putovanje kroz vrijeme, točnije pomoću crvotočina ako bi one bile produkt crnih rupa.

Prvo se uvede jedna pretpostavka koja govori da vrijeme u crvotočini teče zasebno od vanjskog svijeta, a opet ovisno o tome kroz koja ''usta'' crvotočine materija uđe. Ako imamo 2 usta crvotočine, jedna su ulaz, druga izlaz. Onda bi se jedna usta trebala gibati relativističkom brzinom s obzirom na druga, na taj način između ustiju nastaje vremenska dilatacija.
I sad dok netko uđe kroz relativistička usta u crvotočinu, recimo sada u 2010. godini, njemu će u crvotočini s obzirom na pretpostavku vrijeme stalno teći relativistički. I dok bi vanjski promatrač na drugim ustima izmjerio da je 2015. godina, onaj tko je izašao van izašao je u 2012., taman na predstavu smaka svijeta.

Sve ovo opisano je krajnje nevjerojatan zaplet i rasplet.

Prvo, uopće je upitno postojanje crvotočina, a pogotovo onih stabilnih.
Drugo, ako bi se jedna usta crvotočine relativistički gibala u odnosu na druga, kuda bi se gibala? Pravocrtno po svemiru? U krug? Oboje?
Treće, kako ući u ulaz crvotočine koji se giba relativističkom brzinom? Teleportacijom?
Četvrto, kako preživjeti ulaz ako se pretpostavi da je to crna rupa, bez da rastrga onog tko ulazi?
Peto, teorija o postojanju crnih rupa kao ulazu i bijelih rupa kao izlazu govori da je ovakav scenarij nemoguć. Osim ako se ne pretpostavi da može postojati crvotočina nevezana uz crnu rupu i išta slično.

O postojanju crnih rupa se pisalo na istoimenoj temi na astronomiji. Zapaženi su objekti koji su relativno gusti, a čija je masa i do 18 bilijuna masa Sunaca. Zasad ne postoji objašnjenje što bi to bilo osim crne rupe. Prisjetimo se, crne rupe su prostori odakle je brzina oslobađanja veća od brzine svjetlosti. Dakle, računski se s obzirom na radijus i masu tijela dobilo da je za bijeg potrebno postići brzinu veću od svjetlosne, te se zato neki objekt definira kao crna rupa. Naravno, nekad je i masa dovoljna za to uzimajući u obzir točnost teorije o evoluciji zvijezda.

Kruženje materije oko ''ničega'', to ''ništa'' može biti i bijeli patuljak te neutronska zvijezda.

Antimaterija je poput materije, samo sa nekim suprotnim obilježjima. Upadajuće tijelo od antimaterije u crnu rupu bi imalo istu sudbinu kao i ono od materije, jer masa je masa i u materije i u antimaterije.

Što se tiče upotrebe tog materijala, zasad je procijenjeno da je to najskuplja tvar u svemiru, košta 62.5 trilijuna dolara za gram antivodika.

Crne rupe nisu te koje drže galaksije na kupu jer nemaju dovoljnu masu za to, one se same drže na kupu, poput zvijezde. Uz to, gradi se model galaksije pomoću slojeva tamne tvari jer revolucija zvijezda na nekoj udaljenosti od središta ne prati Keplerove zakone, te upućuje na to da u galaksijama postoji dodatna masa koja se ne vidi, a koja se pripisuje tamnoj tvari.

Omega je napisao/la:

Crne rupe nisu te koje drže galaksije na kupu jer nemaju dovoljnu masu za to, one se same drže na kupu, poput zvijezde. Uz to, gradi se model galaksije pomoću slojeva tamne tvari jer revolucija zvijezda na nekoj udaljenosti od središta ne prati Keplerove zakone, te upućuje na to da u galaksijama postoji dodatna masa koja se ne vidi, a koja se pripisuje tamnoj tvari.

Mislim da je pitanje prirode tamne tvari i tamne energije trenutno od primarne važnosti u fizici. Je li možda možeš reći nešto više o tome, Omega?
Ili da možda otvorimo o tome zasebnu temu?

Naime, njemački fizičar Klaus Volkamer je navodno izmjerio fluktuacije u masi tamne tvari za vrijeme pomrčina što je povezao sa životnom, chi energijom...

@Omega, nije istina da Crna rupa ne drži galaksiju na okupu, niti je istina da nema dovoljnu masu. Crne rupe su najmasivniji objekti u svemiru. To znači i da je njihova gravitacija najjača, toliko zakrivljuje prostor da joj niti svjetlost ne može pobjeći. Einstein misli kako masa zakrivljuje prostorvrijeme, što se i zna iz njegove opće teorije relativnosti. Sad ja ne znam da li bi se to ikako moglo iskoristiti za putovanje kroz vrijeme. Ako bi nekako i uspjeli proći kroz crnu rupu i ubrzati se na brzinu veću od brzine svjetlosti, mogli bismo, najvjerojatnije, putovati samo u prošlost :/

@Omega imaš pravo neutronska zvijezda ili bijeli patuljak se ne vide jer ne isijavaju energiju tj. svjetlost, no oni su malo premali da bi tako snažno privlačili druge objekte.

@MoW to je zanimljiva teorija gdje se tamna tj. nevidljiva energija povezuje sa životnom energijom. Ako je to doista tako onda je Svemir prepun životne energije, a vjerojatno i života, no mislim da znanstvenici nisu krenuli tim putem u istraživanju.

@skulp, nažalost ne bi, kretanje brže od svjetlosti nije moguće, a i kad bi bilo moguće ne bi se kretali kroz vrijeme.

Naravno da je sve to nemoguće. Tj. smatra se nemogućim. Ali ako ćemo na taj način razmišljati onda ovaj topic ne bi trebao niti postojati jer su bilo kakve rasprave o putovanju kroz vrijeme nepotrebne pošto je takvo nešto nemoguće

Malo oslobodite misli i zamislite nemoguće. To će vam puno pomoći u shvaćanju nekih stvari i teoriziranju. Nekad ne treba biti racionalan, pogotovo ne što se tiče onih stvari koje su neistražene i o kojima ne znamo apsolutno ništa ili jako malo.

Evo što vam otprilike želim reći.

Skulptura je napisao/la:

@Omega, nije istina da Crna rupa ne drži galaksiju na okupu, niti je istina da nema dovoljnu masu. Crne rupe su najmasivniji objekti u svemiru. To znači i da je njihova gravitacija najjača, toliko zakrivljuje prostor da joj niti svjetlost ne može pobjeći. Einstein misli kako masa zakrivljuje prostorvrijeme, što se i zna iz njegove opće teorije relativnosti. Sad ja ne znam da li bi se to ikako moglo iskoristiti za putovanje kroz vrijeme. Ako bi nekako i uspjeli proći kroz crnu rupu i ubrzati se na brzinu veću od brzine svjetlosti, mogli bismo, najvjerojatnije, putovati samo u prošlost :/

Crna rupa ne drži galaksiju na okupu, to radi tamna tvar. Crna rupa je samo supermasivni objekt s najjačom gravitacijom koji emitira EM zračenje. Tamna tvar ne emitira zračenje, već ima samo gravitacijski halo efekt, tj. ima topološki učinak gravitacijskog polja. To je ono što drži galaksiju na okupu. Evo i popularan link.

http://www.csmonitor.com/USA/2010/0106/Scientists-chart-dark-matter-halo-that-binds-Milky-Way

Chakotay je napisao/la:

@Omega imaš pravo neutronska zvijezda ili bijeli patuljak se ne vide jer ne isijavaju energiju tj. svjetlost, no oni su malo premali da bi tako snažno privlačili druge objekte.

I neutronska zvijezda i bijeli patuljak isijavaju svjetlost (najviše bjelkaste boje), a neutronska zvijezda isijava i cijeli spektar snažnog zračenja, ponajviše u rendgenskom području. Obje zvijezde, a posebno neutronska zvijezda, imaju snažno gravitacijsko polje. Wikipedija navodi da je gravitacija na površini neutronske zvijezde otprilike 10^11 puta veća nego na površini našeg Sunca. Potrebna minimalna brzina bijega od gravitacije neutronske zvijezde iznosi oko 100.000 km/s, što je trećina brzine svjetlosti.
Neutronska zvijezda je toliko gusta da značajno iskrivljuje prostor-vrijeme u svojoj okolini.

MoW je napisao/la:

Skulptura je napisao/la:

@Omega, nije istina da Crna rupa ne drži galaksiju na okupu, niti je istina da nema dovoljnu masu. Crne rupe su najmasivniji objekti u svemiru. To znači i da je njihova gravitacija najjača, toliko zakrivljuje prostor da joj niti svjetlost ne može pobjeći. Einstein misli kako masa zakrivljuje prostorvrijeme, što se i zna iz njegove opće teorije relativnosti. Sad ja ne znam da li bi se to ikako moglo iskoristiti za putovanje kroz vrijeme. Ako bi nekako i uspjeli proći kroz crnu rupu i ubrzati se na brzinu veću od brzine svjetlosti, mogli bismo, najvjerojatnije, putovati samo u prošlost :/

Crna rupa ne drži galaksiju na okupu, to radi tamna tvar. Crna rupa je samo supermasivni objekt s najjačom gravitacijom koji emitira EM zračenje. Tamna tvar ne emitira zračenje, već ima samo gravitacijski halo efekt, tj. ima topološki učinak gravitacijskog polja. To je ono što drži galaksiju na okupu. Evo i popularan link.

http://www.csmonitor.com/USA/2010/0106/Scientists-chart-dark-matter-halo-that-binds-Milky-Way

Slažem se. Gravitacija na nešto mora utjecati da bi djelovala. Tamna tvar je teorija a ne činjenica. Tako da ta teorija da galaksiju na okupu drži tamna tvar ostaje samo teorija. No, da li bi galaksija bila na okupu i da nema crnih rupa? Naravno da ne bi jer ne bi bilo gravitacijske sile koja bi ju "držala" i zbog koje se sve rotira. Jedini razlog zbog kojeg crna rupa ne "proguta" galaksiju je zato što se galaksija rotira oko crne rupe. Zbog centrifugalne sile i velike udaljenosti od crne rupe tj. središta galaksije crna rupa ne može "progutati" galaksiju.

Da se još malo vratim na tamnu tvar. Gravitacija djeluje i na Zemlji, isto kao i u svemiru. To bi značilo da je sve oko nas, uključujući i zrak koji udišemo, tamna tvar. Na kraju krajeva, to ništavilo i nazovimo ga vakuum u svemiru, mora imati neki naziv. Taj naziv je tamna tvar. Samo teorija, samo naziv, ništa više.

Chakotay je napisao/la:

@skulp, nažalost ne bi, kretanje brže od svjetlosti nije moguće, a i kad bi bilo moguće ne bi se kretali kroz vrijeme.

Ne bi se kretali kroz vrijeme na način na koji mi to želimo. Ali činjenica je da što se brže krećemo, vrijeme, za nas, teče sporije. Jedna teorija je da bi, ako bi se kretali brzinom svjetlosti, vrijeme stalo. A kada bi se kretali brže od brzine svjetlosti, počelo bi teći unatrag... No naravno, to je samo jedna od teorija koja na neki način donekle i zvuči logično.

Skulptura je napisao/la:

Slažem se. Gravitacija na nešto mora utjecati da bi djelovala. Tamna tvar je teorija a ne činjenica. Tako da ta teorija da galaksiju na okupu drži tamna tvar ostaje samo teorija. No, da li bi galaksija bila na okupu i da nema crnih rupa? Naravno da ne bi jer ne bi bilo gravitacijske sile koja bi ju "držala" i zbog koje se sve rotira. Jedini razlog zbog kojeg crna rupa ne "proguta" galaksiju je zato što se galaksija rotira oko crne rupe. Zbog centrifugalne sile i velike udaljenosti od crne rupe tj. središta galaksije crna rupa ne može "progutati" galaksiju.

Da se još malo vratim na tamnu tvar. Gravitacija djeluje i na Zemlji, isto kao i u svemiru. To bi značilo da je sve oko nas, uključujući i zrak koji udišemo, tamna tvar. Na kraju krajeva, to ništavilo i nazovimo ga vakuum u svemiru, mora imati neki naziv. Taj naziv je tamna tvar. Samo teorija, samo naziv, ništa više.

Pa, tamna tvar je prilično utvrđena teorija, skoro isto kao i crna rupa. Zanimljivo je to što zapravo ne znamo koliko na strukturu galaksije utječe crna rupa, a koliko tamna tvar. Je li formacija galaksija posljedica nastanka supermasivne crne rupe ili je supermasivna crna rupa nastala kasnije, nakon formacije galaksije, također nije jasno.
Crna rupa garantira da se zvijezde ne mogu formirati predaleko od centra galaksije, no što konkretno drži zvijezde na okupu prilikom rotacije nije jasno. Uloga tamne tvari također nije jasna.
Ono o čemu govoriš, vakuum, tj. sam prostor, ima vlastitu energiju koja ne iznosi 0. Dapače, trenutne teorije govore da je preko 71% energija-masa ekvivalencije sadržano upravo u praznom prostoru, što se naziva tamna energija, približno jednako distribuirana po Svemiru. Dodatnih oko 22% čini nebarionska tamna tvar, a ostatak je vidljiva, barionska masa.
Uglavnom, masa same crne rupe je uglavnom zanemariva prema masi tamne tvari u nekoj galaksiji. Ako uzmemo da je crna rupa "teška" 10 milijuna sunaca, što u galaksiji od 100 milijardi sunaca čini 0.1 promil barionske mase, tada se masa crne rupe prema masi tamne tvari odnosi kao približno 1:40000.
Naravno, crna rupa koncentrira masu na mnogo manjem prostoru.

Ovaj post je jedan kratak približan izračun koliki je zbilja utjecaj supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije na držanje cijele galaksije na kupu.

Ideja je sljedeća. Uzeo sam položaj Sunca u galaksiji, te s obzirom na period ophoda oko središta galaksije, dobio sam približnu vrijednost mase unutarnjeg dijela galaksije, one materije koja je bliže središtu od Sunca, kao da je unutarnji dio galaksije zapravo oblika kugle sa homogeno raspoređenom masom.

Našao sam podatak da je udaljenost Sunca od središta galaksije oko 26000 godina svjetlosti. U metrima preračunato to iznosi 2.46*10^20 m.
Za period ophoda nalazio sam informaciju da je između 225 i 250 milijuna godina, s tim da je naglasak bio na 225, pa sam uzeo da to iznosi 230 milijuna godina. Preračunato u sekunde, to iznosi 7.2533*10^15 sec.

Općenito je poznato da je v=s/t, s tim da je v prosječna brzina kruženja Sunca oko središta galaksije. Pretpostavio sam da se radi o približno kružnoj putanji. Kada se uvrste podaci, dobi se da je brzina kruženja Sunca otprilike

v ~ 213 099 m/s.

Vrijednost koja se može pronaći u googleu je 220 km/s.

Brzina kruženja nekog tijela oko neke mase dobi se iz v=sqrt(MG/r) gdje je v brzina kruženja, M je masa tijela, G je gravitacijska konstanta, a r je udaljenost tijela. Sada se malo okrene formula:

M = v^2 * r/G

Kada se ubace poznati rezultati, dobi se da je vrijednost mase M otprilike 1.6748*10^41 kg. Ako se to podijeli sa masom Sunca od 1.99*10^30 kg, dobi se omjer od 8.4163*10^10.

To znači da je unutarnja masa galaskije, koja drži Sunce na kružnom gibanju, zapravo 8.4163*10^10 puta veća od mase Sunca.
U središtu naše galaksije nalazi se supermasivna crna rupa Sagittarius A. Masa te crne rupe iznosi oko 4.2*10^6 Sunaca. Ako se izračuna omjer dobivene mase unutarnjeg dijela galaksije sa masom Sagittariusa A, dobi se brojka 20039.

Stoga, masa Sagittariusa A po gruboj procjeni iznosi tek 1/20039 mase unutarnjeg dijela galaksije. Cijela galaksija pak ima još veću masu, te bi omjer mase galaksije naprema masi crne rupe bio još veći. Stoga, crna rupa ima tek mali sitan udio u držanju galaksije na kupu.


Što bi bilo da te crne rupe nema? MoW je postavio dobro pitanje, da li se galaksija formirala oko te crne rupe, ili je crna rupa tek naknadno nastala. No, ako bi upravo sada nestala ta crna rupa, što bi se desilo? Recimo da je to slično pitanje kao što bi se desilo da odjednom nestane 1/20039 mase Zemlje.

Uzevši u obzir masu Zemlje od 5.9736*10^24 kg i radijus od 6371 km, za gravitacijsku akceleraciju dobi se vrijednost od 9.8163 m/s^2. To se u biti i zna. Netko tko ima masu od 60kg, težio bi 60*9.8163 = 588.978 N

Kada bi na Zemlji instant nestalo 1/20039 mase, masa bi joj bila 5.9733^24 kg. Kada se ponovno provede račun, dobi se g=9.8158, a osoba koja je prije težila 588.978N, sad bi težila 588.948 N. Vaga bi kazala "isto" kao i prije, drugim riječima.

Što je sa geostacionarnom orbitom u tom slučaju? Geostacionarna orbita je ona visina na kojoj satelit orbitira oko Zemlje i period ophoda mu je točno 1 dan. Visina takve orbite, ako se uzmu u obzir navedeni podaci i uz T= 86400 sec, iznosi oko 35 864 396.3 metara iznad površine Zemlje (da, to je visina do koje bi se radio onaj lift). Uz gubitak mase od 1/20039, geostacionarna orbita bi bila na visini od 35 863 689.25 metara.

Znači, geostacionarna orbita za Zemlju bi se promijenila za 707 metara, iliti za 1/50728 prijašnje vrijednosti. kod omjera čak nisam uzimao masu cijele galaksije, nego samo onaj unutarnji dio koji sam dobio računom.

Dakle, odgovor na pitanje što bi se desilo da sada instant nestane crna rupa iz središta galaksije bio bi - gotovo ništa, osim lagane korekcije putanja objekata oko središta galaksije.

sta rece?
svaka cast ako si ovo sam izracunao :S

Omega je napisao/la:

Dakle, odgovor na pitanje što bi se desilo da sada instant nestane crna rupa iz središta galaksije bio bi - gotovo ništa, osim lagane korekcije putanja objekata oko središta galaksije.

Upravo tako, Omega. Da nema tamne tvari gravitacija ne bi imala na što djelovati. Samim time kao da ne bi niti postojala. Što se tiče ove "lagane krekcije putanje", mislim da si sa time sve rekao. Da nema crne rupe u središtu galaksije, sve unutar galaksije bi bilo razbacano unaokolo, bez ikakvog smisla i kružnog gibanja tj. rotacije galaksije. Isto tako bi ta lagana korekcija putanje tokom više milijuna ili milijardi godina, razbacala sve unutar galaksije po svemiru jer ne bi bilo crne rupe da to sve drži na okupu. Pitanje je da li bi se galaksija uopće formirala da nije bilo crne rupe u njenom samom nastanku.

Ono što sam htio s tim reći jest da crna rupa nije ta koja drži galaksiju na kupu, nego se ona sama drži budući da je utjecaj crne rupe na to minimalan. Korekcija bi se događala kroz dugo vremena, ali bi sve i dalje teklo kako i sada, uz nedostatak dodatnog supermasivnog tijela u središtu. Nije ta crna rupa ništa posebno, bilo bi isto kao da bilo gdje oko središta oduzmemo 1/20039 mase dijela galaksije. Cijela galaksija ima i veću masu, pa bi to moglo ispasti i 1/30000 ili još manja cifra. Ne treba se zbunjivati s pojmom crne rupe, treba uzimati u obzir samo masu. Što se tiče gravitacije prema van, crna rupa je ista kao i svako drugo tijelo u svemiru, kao i Zemlja, kao i Sunce. Da se Sunce uruši u crnu rupu, Zemlja bi i dalje imala isti period ophoda, putanje planeta ostale bi iste. Posebnost crne rupe je u blizini iste, kada se promatra blizu granice horizonta i unutar. Uostalom, nije potvrđeno da sve galaksije imaju crne rupe.

Ali, da bi nedostatak crne rupe uzrokovao moguće kaotične posljedice, to štima. Ali ne kaotične u smislu da se sve totalno izmijeni, sve ispremiješa do neraspoznavanja i slično, nego u smislu da bi nakon milijardu godina sudbina i položaj Sunca u galaksiji bio totalno drugačiji nego da je prisutna ta crna rupa u središtu.

To je u biti zaključak računa koje sam proveo.

Nisam baš siguran u tu teoriju. Kada bi od jednom Sunce nestalo, zemlja i ostalih 7 planeta se ne bi imali oko čega vrtjeti. Ne bi bilo gravitacijske sile koja bi ih "vrtjela oko izvora". Isto tako, da Zemlja nestane, Mjesec se ne bi imao oko čega vrtjeti. Postoje "galaksije" bez crnih rupa. One su jedan sustav sa patuljkom i planetom/planetama. Na tim planetama je na jednom djelu konstantno dan, na drugom noć. Drugim riječima, taj sustav i planete unutar njega nemaju gibanje. Stoje na mjestu. To je galaksija bez crne rupe. Nju ništa ne pokreče. Ali, činjenica je da sve stoji na okupu. Znači tamna tvar igra ulogu održavanja objekata na okupu, ali ne igra ulogu u njihovom rotiranju. Rotira ih crna rupa zbog koje se sve rotira.

Skulptura, oprosti, ali pričaš gluposti
Kao što masa Sunca u odnosu na masu planeta nije jednaka masi crne rupe u središtu galaksije u odnosu na cijelu galaksiju tako niti promjena u Sunčevom sustavu nije jednaka promjeni u cijeloj galaksiji.

Tokom milijardi i milijardi godina bi se sve te vrijednost kako je Omega izračunao upravo pomaknule za te iznose, a ne da bi se one godišnje pomicale za 707 metara u slučaju geostacionarnog satelita.
Da nema tamne tvari u obliku u kojem ju mi znamo gravitacija bi itekako imala na šta djeovati, a tada bi se čak, prema nekim izračunima, teoretski dovelo do Velikog stiska.
Upravo postojanje tamne tvari, a samim time i tamne energije se poništava djelovanje gravitacije na galaksiju zato što tamna tvar galaksiju vuče prema sebi tako da se galaksija ne giba kao kompaktno tijelo - što bi bilo za očekivati.
Druga stvar, crna rupa nije građena od tamne tvari, kao što se iz tvog posta može zaključiti da misliš.

U biti, Omega je pri svojim izračunima zanemario početnu i krajnju kinetičku i potencijalnu energiju tijela radi jednostavnijeg računa. Da od početka stvaranja galaksije nije bilo crne rupe u središtu , tada bi stvari bile takve kakvima ih je Omega opisao. Gotovo nezamjetnih promjena u odnosu na sadašnje stanje.
No, da sada netko svojim super svemirskim brodom ukloni crnu rupu iz galaksije moglo bi doći do značajnih promjena, iako, to nije u slučaju u kojem ti kažeš da bi došlo do promjene

Skulptura je napisao/la:

Na tim planetama je na jednom djelu konstantno dan, na drugom noć. Drugim riječima, taj sustav i planete unutar njega nemaju gibanje. Stoje na mjestu. To je galaksija bez crne rupe. Nju ništa ne pokreče. Ali, činjenica je da sve stoji na okupu. Znači tamna tvar igra ulogu održavanja objekata na okupu, ali ne igra ulogu u njihovom rotiranju. Rotira ih crna rupa zbog koje se sve rotira.

Ovo je nevjerojatno pogrešan zaključak
Ti planeti itekako imaju svoju rotaciju koja je upravo usklađena sa njihovom vrtnjom oko patuljka - to se u astronomiji zove sinkronizirana putanja i to su veoma česti i energijski kompaktni i veoma stabilni sustavi.
Da planet nema svoju rotaciju oko samog sebe, tek tada bi dolazilo do izmjene dana i noći, i to upravo u trajanju jedne godine planeta, tj. obilaska punog kruga oko patuljka.

Skulptura je napisao/la:

To je galaksija bez crne rupe. Nju ništa ne pokreče. Ali, činjenica je da sve stoji na okupu. Znači tamna tvar igra ulogu održavanja objekata na okupu, ali ne igra ulogu u njihovom rotiranju. Rotira ih crna rupa zbog koje se sve rotira.

Ono prvo, dao sam primjer kada bi se Sunce pretvorilo u crnu rupu, ne da nestane.

Ovo drugo rečeno, ne znam odakle ti takav zaključak. Niti je Sunce crna rupa, niti je Zemlja crna rupa, pa postoje revolucije oko oba tijela, Zemlje oko Sunca i Mjeseca oko Zemlje. Zašto se tijelo vrti oko drugog zaslužna je samo masa, ne i definicija te mase.

Govorim o rotaciji. Svaki objekt u svemiru koji ima rotacijsko gibanje, rotira oko nekog drugog, masivnijeg objekta. Mjesec oko Zemlje, Zemlja oko Sunca, Sunce oko središta galaksije tj. crne rupe. Ako bi sada zamislili da nestane ta crna rupa u središtu galaksije, sustavi bi se sa vremenom "razbacali" po svemiru. Drugim riječima, njihova putanja bi lagano prelazila iz kružne u pravocrtnu. Koliko bi taj proces trajao ne znam. Sa time ne mislim da bi se raspršio i naš Sunčev sustav. On bi ostao kakav je, samo što se ne bi rotirao oko središta galaksije jer ga više ne bi bilo. Ne bi bilo super masivne crne rupe u sredini čija gravitacija privlači sustave i daje im kružnu putanju.

Prvo, masivna crna rupa ima zanemarivu masu nasprem središta galaksije.
Drugo, središte galaksije NIJE isto crnoj rupi.
Treće, da nestane crna rupa u središtu galaksije ne bi došlo do značajnih promjena u Sunčevom sustavu.
Četvrto, kružna putanja se ostvaruje kada je ukupna sila jednaka nuli. Kada bi nestala masa dogodilo bi se upravo suprotno, iz kružne bismo dobili eliptičnu putanju ili još veće kružne putanje, s većim polumjerom. Apsolutno je nemoguće da tijelo s kinetičkom energijom dobije pravocrtnu putanju.
Peto, Sunčev sustav bi i dalje rotirao oko središta, ali na nezamjetno većoj udaljenosti od središta galaksije ili bi rotirao nezamjetno brže.
Šesto, gravitacija crne rupe ne daje tijelima kružnu putanju. Upravo suprotno, ona ju ''spotiče''.
Apsolutno svaka rečenica koju si napisao u prethodnom postu je netočna

Stvari su zapravo malo drugačije. Ne rotiraju tijela oko drugih tijela, već oko zajedničkog centra mase. Tako Mjesec, strogo rečeno, ne rotira oko Zemlje, već oko centra mase Zemlja-Mjesec, no budući da je Zemlja puno teža, taj centar mase nalazi se unutar same Zemlje, pa se čini kao da se Mjesec vrti oko same Zemlje. Kod slučaja Pluton-Haron, gdje su tijela sličnije mase, tada oni međusobno rotiraju oko centra mase, nevidljive točke u prostoru.

Kod samog tijela, recimo zvijezde, jasno je gdje je centar mase, u središtu zvijezde (nećemo biti cjepidlake pa pretpostavljati nehomogenu gustoću zvijezde itd. ). Ovo sam nacrtao kao gravitacijsku potencijalnu jamu, ove linije su geodezici. Kad nema tijela, onda geodezici čine običnu ravninu, dok se u slučaju mase formira ovakva potencijalna jama. Crveno je centar mase.



U dvojnom sustavu zvijezda, gdje one imaju sličnu masu, centar mase nalazi se u prostoru negdje između njih, gdje ne treba biti niti jednog tijela niti mase. I onda se oko te točke te zvijezde vrte.



Centar mase se ponaša kao da je cijela masa sadržana u njemu. Na sljedećoj slici sam nacrtao te 2 zvijezde, centar mase između njih, i iznad je još jedno tijelo s masom. Te zvijezde gravitacijski privlače to tijelo, svaka prema sebi, to je označeno sa žutom i narančastom strelicom. Međutim, rezultantni vektor djelovanja gravitacijske sile je u smjeru centra mase, označeno sa crvenom strelicom. U tom smjeru bi se gibalo to privučeno tijelo, ne prema žutoj zvijezdi, ne prema narančastoj zvijezdi, nego baš prema centru mase gdje nema ''ničega'', ali je tamo u biti centar gravitacijske potencijalne jame.



Što je sa slučajem formiranja zvijezda? Formiraju se iz molekularnog oblaka, sažimanjem. Na sljedećoj slici sam nacrtao kao taj molekularni oblak, narančasto su kao čestice oblaka. One se sažimaju prema centru mase cijelog oblaka kojeg sam označio, a gdje nema niti jedne jedine čestice, ali je tamo dno potencijala. I onda se čestice gibaju i rotiraju oko te ''nevidljive'' točke.



I zatim povučemo paralelu sa galaksijom. Sastoji se od mnoštva ''čestica'', tj. u ovom slučaju to su zvijezde, milijarde njih. Čitava galaksija, kao i molekularni oblak, oblikuje gravitacijsku potencijalnu jamu, zamišljeno kako sam to nacrtao. Centar mase svega toga nalazi se oko središta galaksije, s tim da u tom središtu ne mora biti ama baš ništa. Može to biti 1000 svjetlosnih godina praznog prostora, opet bi tamo bio centar mase oko kojega bi se vrtjela sva tijela u galaksiji.



Stoga, ono oko čega se tijela zbilja vrte su zapravo nevidljive točke u prostoru gdje ne treba biti ničega, vakuum, a dok imamo 2 mase, jedna ogromna, druga zanemariva, tada se taj centar mase nalazi blizu središta masivnijeg tijela, pa se čini kao da se manje tijelo vrti oko većeg.

Legionar je napisao/la:

Prvo, masivna crna rupa ima zanemarivu masu nasprem središta galaksije.
Drugo, središte galaksije NIJE isto crnoj rupi.
Treće, da nestane crna rupa u središtu galaksije ne bi došlo do značajnih promjena u Sunčevom sustavu.
Četvrto, kružna putanja se ostvaruje kada je ukupna sila jednaka nuli. Kada bi nestala masa dogodilo bi se upravo suprotno, iz kružne bismo dobili eliptičnu putanju ili još veće kružne putanje, s većim polumjerom. Apsolutno je nemoguće da tijelo s kinetičkom energijom dobije pravocrtnu putanju.
Peto, Sunčev sustav bi i dalje rotirao oko središta, ali na nezamjetno većoj udaljenosti od središta galaksije ili bi rotirao nezamjetno brže.
Šesto, gravitacija crne rupe ne daje tijelima kružnu putanju. Upravo suprotno, ona ju ''spotiče''.
Apsolutno svaka rečenica koju si napisao u prethodnom postu je netočna

Pa ti si riješio sve misterije svemira. Možda onda možeš i napisati svoje mišljenje.

@Omega, ti sad mene loviš za svaku riječ. Htio sam reći, da ako ne bi bilo Zemlje, Mjesec se ne bi vrtio i obrnuto.